Uncategorized

Indeks društvenog napretka 2016.: Kako stoji Hrvatska?

Upravo je izašao EU Indeks društvenog napretka 2016.  Inače, ovd je prema metodologiji globalnog Social Progress Index 2016 (autori Michael Porter i ostali).

Podaci su  ovdje. Iako nažalost u našoj javnosti još često vlada primitivizam gdje se raspravlja ‘što je bolje, kapitalizam ili socijalizam’, odnosno preklinje se ‘kapitalizam’ (pa implicitno žali za socijalizmom), sljedeća mapa zrono prikazuje stanje stvari s obzirom na povijesno nasljeđe, i to NAKO dva i pol desetljeća konvergencije. Naravno, zeleno je dobro, crveno loše:

 

social-progres

 

Evo i kako stojimo unutar usporedne grupe (navedena na je dnu tablice), prvo kontinentalna, zatim jadranska Hrvatska (klik za veću):

 

kontintentaln

 

jadranska

 

 

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

13 replies »

    • Zelena je vjerojatno zato što je jedna od podtočaka – obrada otpadnih voda siva-nema podataka. Budući da koliko znam nemamo baš previše pročistaća, to bi vjerojatno spustilo ocjenu.

      • Prije zbog toga što nemamo neku intenzivnu proizvodnju koja zagađuje okolinu. Ne rade željezare, jedna rafinerija, salonit itd…

      • Sve ovisi o bogatstvu kojeg si želite postići. Mi u Hrvatskoj najprije trebamo prestati varati EU u izvještavanju o radnom vremenu.

      • Nisam niti rekao da radni tjedan “treba” povećati, nego samo pokazujem koji su to od pozitivnih uzroka njihovom dugom radnom tjednu (sažeto: “their additional effort is more likely to pay off”), ali naravno da oni imaju itekako puno i negativnih uzroka produženom radnom tjednu (imaju puno besmislenih neefikanosti, slikovito: “previše nepotrebnog, predugačkog, neproduktivnog sastančenja koje je samo sebi svrha, ostajanje puno neproduktivnih sati na poslu kao da doma nemaju što pametno/korisno za raditi, smanjujući produktivnost po satu bez ikakvog razloga”).

        Slažem se da Amerikanci “trebaju” smanjiti svoj radni tjedan, na način da smanje neproduktivno vrijeme na poslu, dakle zadrže isti output uz manje radnih sati, povećaju efikanost, jer jesu fundamentalno još dosta efikasniji nego izgleda u statistici, samo što si oni to nepotrebno razvodne čudnim kulturološkim uzrocima. U Japanu pak imamo još čudniju verziju tog problema, tamo su skroz ludi, tamo se ne “zabavljaju” na poslu kao Amerikanci nego imaju neke psihološke probleme po tom pitanju, “svakom je neugodno otići prvi”, i onda ostaju predugo na poslu, umorni i neproduktivni, jer čekaju da drugi krenu doma.

        U Hrvatkoj da, trebamo prestati varati u izvještavanju za početak. Kada bi se sve produktivnosti svele na usporedivu razinu (američka i japanska povećale, hrvatska, grčka itd. smanjila) kako bi te razlike tek izgledale!

        Cilj je naravno što više povećati ukupno bogatstvo, ali možda ne težiti globalnom maksimumu nego nekom lokalnom gdje se postiže najveća produktivnost rada, a ta najveća produktivnost gotovo sigurno nije na tim nekim veliim radnim tjednima, vjerojatno je pri manjim, tipa 5 x 6 h, ili 4 x 8 h. A čak nas možda iznenadi, možda na kraju i globalni maksimum bogatstva ispadne da se podudara s tim gdje je efikasnost najveća.

        Ali naravno, smanjenje radnog tjedna se ne smije postizati administrativnim metodama, to je prirordni proces koji će se dogoditi pri višim razinama GDP-a i višem tehnološkom stupnju na koji tek stižemo (Amerikanci), čemu će se morati (naravno to ide sporo) prilagoditi i pravni okvir i sama kultura u konačnici.

        Mi u Hrvatskoj moramo prvo popraviti izvještavanje, popraviti radne navike, potom postepno doći na razine GDP-a i tehnološkog napretka na kojega će Amerikanci tek doći kroz 10-20 godina da bismo vidjeli to prirodne smanjivanje radnog tjedna kojega a kojega birokracija mora samo znati pratiti (a ne obratno pokušavati ga uzrokvati).

  1. Što se tiče radnog tjedna i broja radnih sati jedan određeni postotak zaposlenika, manji nažalost, radi itekako u skladu s amerikancima ili bilo kojim drugim zapadnim europljanima. IT industrija na primjer. Problem je onaj dio koji se šlepa, izuzetno je neučinkovit, parazitira na leđima ovih prvih i ne dozvoljava ovoj zemlji da ide naprijed. O lažnim i nepotrebnim umirovljenicima neću ni govoriti.

    • pred par dana sam, proučavajuci stvari vezane uz članke koje g.Bakić stavlja na blog, naletio na jednu anketu Europske komisije, koju mislim da bi bilo zgodno podijeliti ovdije. A ovaj komentar g. Bakića na Facebooku je upravo dobro mjesto i veza

      Lijepo je na blogu komentirati sve i svašta ali nažalost kako se g. Bakić ne želi aktivno uključiti u politiku ( 😛 ) onda od sve te priče nema toliko konkretnih pomaka već samo kao dugoročna promijena svijesti u nekih.

      S druge strane Europska komisija konkretno poziva na javnu raspravu (gdje i mi možemo sudjelovati) vezano uz “European Pillar of Social Rights”. Cijela stvar je počela još u ožujku 2016 i diskusija traje do kraja 2016, no sumljam da je ta vijest došla ikako do ove publike a smatram da je zgodno podjeliti kako bi se više glasova i mišljenja čulo.

      http://ec.europa.eu/priorities/deeper-and-fairer-economic-and-monetary-union/towards-european-pillar-social-rights_en

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s