Uncategorized

Osnove ulaganja: Efikasnost tržišta

Objavljen je 7. dio serijala Osnove ulaganja: Efikasnost tržišta, i koja je najbolja, a koja najgora knjiga za ulagačke početnike.

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

10 replies »

  1. Osobno sam procitao 11.izdanje(2012.). Rekao bih da je bitno iskljucivo pracenje osnovne teze knjige(efikasnost trzista) povijesno ,dakle i kroz krizu 2008. Prema tome, ne bih rekao da posljednja dva izdanja imaju sustinsku razliku. Osnovna teza, efikasnost trzista, kako kaze g.Bakic ,citiram :

    “Glavna pretpostavka ove knjige, a to je efikasnot tržišta, je u velikoj mjeri izgubila uporište zadnjih godina. Efikasnost treba gledati relativno, naime u odnosu na pojedine ulagače – primjerice ‘Ako neefikasnosti postoje, mogu li ih ja iskoristiti, ili mi je bolje ulagati indeksno?’”

    Za to je dakako, i vise dokaza. Jim Simmons(Renessainnce technology,Medallion fund etc.) intervjui pogledati.(hrpa super pametnih Phdovaca mlati lovu sa math modelima). HR trziste, dakako, super neefikasno pa time, za one koji znaju(!) stock picking je bolji. Za sve druge book je must read. (buy and hold strategy).

    Kao uvod, preporucio bih povijesni dio :

    The Ascent of Money – Niall Ferguson

    Civilization – Niall Ferguson

    Postoje hrvatski prijevodi, s obzirom da nije ekonomska terminologija, mislim da su i HR prijevodi solidni.(ako vec niste C2 engleski) Te knjige su sjajan uvod za financijsku povijest svijeta. Niall ima sjajan stil pisanja, pomalo je prokapitalisticki/imperijalno nastrojen(Skot porijeklom) , bez sumnje u suprotan stav.U Civilizaciji , mozda suvise pojednostavljuje kljucne elemente za analizu zapadnog uspjeha, no svakako vrijedno citanja.

    Za one koji su u blagom strahu, da ne razumiju terminologiju financijskog svijeta, accounting stuff, omjere i sl., a htjeli bi stediti/ulagati moja preporuka je

    Why stocks go up and down, 4ED

    Dakle, kako jedan stand sa pomidorima ili cime vec postane multinacionalka, svi omjeri(P/E,P/B,EBITDA isl.) zravorazumski objasnjeni, i ako nakon toga nista nije jasno onda trk na ovaj blog za jos zdravoseljackija objasnjenja tipa, g Bakic citiram

    EBITDA je ‘gruba i prljava’ aproksimacija za operativni tok novca, a EV je vrijednost tvrtke na burzi, plus sav dug koji ima (minus gotovina na računu). Znači, ako je EV/EBITDA 10, to znači da od operativnog toka novca, ako ostane isti, možete u 10 godina otplatiti svu vrijednost te imovine i sav dug. Te vam ostane cijela ta tvrtka, bez kune duga prema bankama.

    Ostatak literature, za one koji zele vise, google, literatura o ulaganjima eclectica.

    Za nekoga koga financije uopce ne zanimaju a nezna sta da radi s novcima, neka procita Random Walk, cak i bez ovih ostalih uz dodatak:

    Daniel Kahneman – Thinking fast and slow (doduse, ovo mi se cini da je samo prirodnjacima , onako, da kazem , nevjerojatna knjiga, meni je to pod normal, nekako imam blagu averziju prema znanstvenosti i snazi psiholoskih studija(mlada znanost(?) ) – Kahneman je ipak prirodnjak -math Bs. Filozofi to bolje tumace. No dobro, my humble opinion.

    Dakle, Random walk, Kahneman, ako ne idu omjeri,neki termini , malo google ,wikipedija sitno truda i cca 80% razumijevanja je tu.To je sve uvod u holisticki(cjelovit) pristup stednji/ulaganju.

    A ako vas bas nista,al totalno nista od ovoga ne zanima a htijeli biste steady-eddy growth over the years onda se bavite definicijom samo jednog pojma:

    STRPLJENJE :-)………Patience pays its dividends….

    They lived happily ever after…..

    Pozdrav svima

    Osoba X 🙂

  2. Evo jos jedne rang liste porazavajuce za Hrvatsku.

    Adult Financial Literacy Competencies:
    http://webexchanges.oecdcode.org/d7yM19Jv/OECD-INFE-International-Survey-of-Adult-FInancial-Literacy-Competencies.pdf

    Pokupio sam je sa Bloomberga:
    http://www.bloomberg.com/news/articles/2016-10-11/hong-kong-knows-more-about-money-but-france-is-better-at-managing-it

    Kaze u izvjescu:
    Countries such as Poland and Croatia may need to target knowledge alongside
    behaviour, to ensure that their populations understand the principles of financial
    literacy and become more active money managers

    Eto jos jednog razloga zasto je dobro nastaviti sa ovim serijalom Osnove ulaganja 🙂

    • Čitam malo prvi PDF:
      “Across all participating countries and economies, the calculation of simple interest on savings
      (QK5) posed a problem for over half of participants (on average, 58% gave a correct response across all participating countries; 65% in OECD countries).”

      Prosječno 65% ispitanika zna izračunati koliko je 2% od 100, u Hrvatskoj 62% – je li to moguće ili krivo interpretiram podatke?

  3. peroh21 naravno da je moguce ,pa ja sam iz zezancije pitao studenta 4 godine Ekonomske koliko je 3% od 70 pa mi nije znao odgovoriti ??

    • Zato je važno da nam “matematika” bude jedan od temeljnih predmeta od najranijeg obrazovanja, i da se uvijek rade i praktični zadaci, igre s brojevima, računanje na pamet jednostavnih stvari iz svakodnevnog života, još od vrtića. U vrtiću će zbrajati/oduzimati čokolade, u školi mogu već i apstraktne brojeve.

      Na pitanje koliko je 3 % od 70 učenik u osnovnoj školi bi morao znati napamet reći 2,1 u nekoliko seknudi, čim se prošlo tablicu množenja (bar toliko da zna 3×7 = 21, ne mora znati cijelu) i koncept decimalnih brojeva (valjda peti razred) i pri tome naučilo to specijalno ime “posto” za jedan specijalni decimalni broj.

  4. pri testiranjima za posao…ljudi ekonomske struke nisu dobro baratali s postocima i to veoma bazičnim…a zavrseni fakulteti…to je nazalost cinjenicno stanje

  5. Poštovani gosp. Bakić
    Prije svega sve pohvale za blog i posebice za dio o osnovama ulaganja, mislim da je ovo znanje neprocjenjivo i da je izrazito velikodušno od vas da ga dijelite javno, transparentno i besplatno.
    Relativno sam nov u investiranju i pratim blog već neko vrijeme i taman kad sam pomislio da su mi neke stvari sjele me ovaj zadnji post ponovno malo zbunio, pa me zanima sljedeće:
    1) U zadnjem postu propagirate ulaganje u indeksni fond kao investicijsku klasu i s određenom “rezervom” govorite o aktivnom ulaganju unutar investicijske klase. Međutim nije li investiranje u indeksni fond na neefikasnom tržištu poput hrvatskog manje isplativo od investiranja u indeksne fondove tipa S&P 500 na efikasnijim tržištima.
    2) Možete li malo podrobnije objasniti zbog čega je Intelligent Investor “opasna” knjiga? Osobno sam pročitao nju prvu, a tek onda Random Walk i činilo mi se da ima dosta dodirnih točaka (Graham npr. zagovara različite omjere dionice – obveznice u različitim životnim periodima, oba autora prednost daju fundamentalnoj analizi, glavna razlika je što Random Walk daje širi presjek financijskih mogućnosti i alokacije u investicijske klase, te što zagovara ulaganje u indeksne fondove za razliku od Grahama koji zagovara aktivni odabir dionica).
    Hvala

    • 2) Ne mogu detalnjnije, mislim da sam rekao sve, ali da probam re-eformulirati. Knjiga ljudima ‘objašanjava’ kako je pravi pristup ulaganju aktivno ulaganje, sposobnost odabira dionica. To je pogrešno (osim u rijetkim situacijama). Osim toga odvodi na potpuno krivi put, što je poslije teško ispraviti.
      1) Ne može se reći da je manje isplativo, ovisno na kojoj ste strani. Ako mislite da je tržište neefikasno, i ako znate kako iskoristiti te neefikasnosti, onda je manje isplativo biti pasivan.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s