Uncategorized

O empatiji

Objavio sam na FB:

 

— MANJAK EMPATIJE U HRVATA

+ + +

Prije par dana je izašlo zanimljivo istraživanje o empatiji, prvo takvog obima na svijetu. Evo rezultata ugrubo:

 

empathy-country-map

Empatija je sposobnost razumijevanja i osjećanja tuđih iskustava.

Kulturne prakse utječu na naš odnos prema drugim ljudima, a empatija je jedna od kritičnih spona.

U znanstvenim radovima i popularnoj kulturi empatija se najviše povezuje s pro-socijalnim ponašanjem. Više empatični ljudi nemaju samo veće društvene mreže koje ih i više ispunjavaju, nego i više doniraju, voluntiraju i pomažu onima kojima je potrebno, zbog altruističkih motiva.

Ovo istraživanje (opet) pokazuje i da je savjesnost – što uključuje pouzdanost, organiziranost, marljivost i odlučnost – snažno korelirana s empatijom.

Zanimljivo je da su i samopouzdanje i ZADOVOLJSTVO ŽIVOTOM snažno povezani s empatijom. (Nažalost, jako depresivan pregled za Hrvatsku: Zadovoljstvo životom: neugodni podaci Eurostata o Hrvatskoj i njenom mentalnom sklopu).

Uz uobičajene paradigme (‘Hladnoća sjevernjaka’, snažnu kulturu filantropije u SAD i Kanadi …) jako je zanimljiva i jasna povezanost socijalizma i manjka empatije. Među 10 najmanje empatičnih zemalja (od 63) čak 7 ih je iz eks-socijalističke Europe! (A u Južnoj Americi najlošija je, naravno, Venecuela). A za veliku empatičnost u nekim arapskim zemljama autori kao mogućnost novode veliku empatičnost prema blikoj okolini.

Uglavnom, iako smo skloni govoriti kako smo jako inteligentni, nadareni za sport i humani, masovno telefoniranje kad mediji guraju slučaj nekog nesretnog djeteta nije ‘dokaz’ ničega (štoviše, možda je upravo znak ‘pranja savjesti’).

Uglavnom, sjajna tema, sjajan rad, pročitajte.

I par citata:

„Moralnost se ne može ni zamisliti bez empatije“ (Frans de Waal)

„Ljudska narav je složena. Iako smo skloni i nasilju, također smo skloni empatiji, suradnji i samo-kontroli“ (Steven Pinker)

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

61 replies »

  1. Empatija je jako važna stvar i za biznis i time gospodarsko u cjelini, životni standard svih građana u dugom roku jer većina suvremenog gospodarstva se temelji na proizvodima za male potrošaće, u razvijenijim gospodarstvima sve većim dijelom na proizvodima diskrecijske potrošnje.

    Uspješno razviti proizvod za masovno tržište moguće je tek kada product dizajneri i svi koji na bilo koji način utječu na finalni proizvod ima dobro razvijenu empatiju, dakle shvaća i osjeća kako se korisnik tog proizvoda osjeća koristeći taj proizvod.

    Ove stvari o kojima govore Dieter Rams i Jonathan Ive nije moguće postići robotskom primjenom teorije, jer tada bi dizajn bio teži od atomske fizike, tu je intuicija jedna od ključnih vještna, a koja se temelji shvaćanju i osjećanju iskustava korisnika:

  2. Može li netko komentirati ovo http://www.jutarnji.hr/biznis/tvrtke/tvrtka-od-koje-bi-mnogi-trebali-uciti-godinu-zavrsavaju-s-2-milijarde-kuna-prihoda-prosjecna-placa-prodavaca-8850-kuna/5163256/
    Kad smo kod empatije, kako to da se u Todorića radi za 3000 kn a kod DM-a iznad 8000?? Do sad sam bio pobornik teorije kako će plaće rasti kako bude više zaposlenih…kao ono s Češkom a onda BUM ovakav nesrazmjer empatije, koristoljublja, nazovite to kako hoćete. Gdje je kvaka, ova za 3 druga za 8 u istoj branši i u istoj državi. Molim odgovor.

    • Konzum, 12357 zaposlenih, 700 poslovnica, 17.6 zaposlenih po poslovnici
      Dm grupa 55143 zaposlenih, 3224 poslovnice, 17 zaposlenih po poslovnici
      Dm Hr 1286 zaposlenih, 154 poslovnice, 8.3 zaposlenih po poslovnici

      Čini se da su DM zapošljava upola manje po poslovnici nego to radi DM Grupa ili Konzum, što zapravo znači da su zaposlenici DM Hrvatska gotovo duplo produktivniji što vjerojatno i onda opravdava njihovu visoku prosjećnu plaću.

      Ako mislite da je uzrok negdje drugdje, pitajte se zašto svi tih 12 tisuća potplaćenih u konzumu jednostavno ne ode u druge lance i zaradi duplo veću plaću.
      Ovo je naravno površno, no puno više zabrinjava što ljudi ne razumiju kako ekonomija funkcionira.

      pozdrav

    • Konzum i DM nisu skroz ista vrsta biznisa. Da je Todorić vlasnik DM-a vjerojatno bi sve bilo istao kao i sada po tom pitanju. Nisu plaće produkt hira većinskog vlasnika. Plaće su tržišna veličina. Glavni razlog zašto su plaće u Konzumu male je zato što je takav odnos ponude i potražnje na tržištu rada za takve poslove. Dakle krivac za male plaće u Konzumu ovo stanje gospodarstva u RH, a koje znamo koje sve ima uzroke: porezi itd.

      • mislim da ima tu i drugih elemenata. primarno produktivnost. odite vidjeti npr u dm, kad nema nikoga na kasi, blagajnica ide i slaže policu čim stigne kupac ona je nazad. znam i neke cure koje rade u dmu i mogu reći da se narade i fizičkih poslova ali su jako zadovoljne.

        zadovoljni zaposlenici, zadovoljni kupci, lojalnost kupaca je mislim najveća upravo u dmu…itd.

        problem u rh je što ti ne možeš ako imaš 2X zaposlenih po poslovnici (slabo plaćenih) a htio bi imati 1X (dobro plaćenih i produktivnih) to nikako postići jer :
        otkaz nemožeš dati osim ako zaposlenik maltene ubije nekog, vidli smo šta je bilo sa onima koji su krali u dućanu pa su tužili firmu i sud ih vratio na posao.

        dakle obično se ljudi žale na poslodavce a problem je zapravo u tome da tržište ne funkcionira.
        da ironija bude veća ti koji se žale onda zovu državu upomoć, a država i stvorila problem propisima i regulama kako bi “zaštitila” zaposlenike…i tako u začarani krug.

        • Znači vi baš znate da su u DM-u takve plaće samo radi produktivnosti. Vi znate kakva je produktivnost u Dm-u a kakva je u Kozmu. Nek se javi netko tko zna kakve su plaće u Kozmu ako čita ovo. Znam da je DM najjači jer je bio neka vrst first movera na naše tržište ali Konzum je pak najjači u maloprodaji pa ima iste ili niže plaće od konkurentskih maloprodajnih lanaca u nas tako da tržišni udio nema veze s visinom plaća. Radi se o tome da Dm želi imati zadovoljne zaposlenike a u Konzumu žele paretine jer im nikad nije dosta i jer nemaju razvijenu empatiju. Dm ide u prilog toj tezi koja možda nije točna zato sam i stavio to ovdje pa da vidim argumente, za sad me niste uvjerili u suprotno.

        • Jesam li dobro razumio da Vi mislite da Konzumova uprava ne zna da bi više plaćeni radnici bili zadovoljniji, a da im ‘ne da’ veće plaće jer ‘želi paretine’? Također me zanima zašto recimo Vi, kad vidite tako veliku rupu na tržištu ne napravite konkurenta DM-u sa svim istim samo plaće neće biti 8k, nego 7k, za toliko snizite cijene proizvoda i budete konkurentniji? Još bolje, date recimo gospodskih 6k. Za to biste sigurno mogli naći financijere. Kad je tako jednostavno?

      • Baš me zanima kakva je plaća u Kozmu ili BIPA-i, nije sigurno 8000 kn. A ovo što oboje pišete objesite mačku o rep. Produktivniji pa je i plaća veća hahah. Smiješno.

    • Ono što je sigurno, je da postoji velika razlika u plaći prodavača DMa i Konzuma, međutim, to je ista branša samo u širem smislu, ali zapravo nije ista pa dio odgovora možete potražiti tu.
      Drugi bitan faktor je sigurno kapital, tj. razina zaduženosti i trošak servisiranja duga, a treći je efikasnost/produktivnost DMa kao sustava.

  3. Mješamo kruške i jabuke. U maloprodaji je brutalna konkurencija i neki trgovački lanci će biti preuzeti dok su neki na rubu poslovanja. Što se tiče DM-a oni imaju 70-80% tržišta. Jednostavno su stvorili lojalne kupce, imaju lijepe marže iako i dobre cijene, te super rade. Čujem neke ljude da govore idem ja u DM rađe kupit nešto jer su super i daje velike plaće 🙂 Treba reći da je i vlasnik u svojim počecima htio imati zadovoljne i dobro plaćene radnike.

  4. Vlasniku Konzuma nije stalo do kupaca već samo do profita. Nama na otoku, tijekom godine 3x diže cijene, tako da nam je hrana skupnja 30-40% nego u Zagrebu. Domaći turisti budu neugodno iznenađeni kad vide cijene (zato ih i nema).Izbor namirnica je ispod svakog nivoa, često se prikriva stvarni datum uporebe namirnice i preko nje se naljepljuje druge, piletina često bude smrdljiva iako na pakiranju piše da je još u roku. Radnice, mahom su žene, stalno su nezadovoljne i to se itekako osjeća. Potpuno drugačije ozračje vlada kad uđeš u trgovinu DM nego u onim zeleno-crvenim KOnzumovim.A tek ona glazba, kao da si u nekom radnom logoru, a skoro i da je.
    Kad vidiš onaj dvorac na brdašcu i glamur sve ti bude jasno.
    Svi političari vire mu iz …..

    • Oprostite, ali imate pogrešno shvaćanje ekonomije. Profit se na kompetitivnom tržištu – a tržište maloprodaje u RH definitivno je tako – može ostvariti jedino uz ‘podršku’ kupaca. Kako ostvariti profit ako se ne zadovolje kupci? K tome, miskim da smo prošli doba kad se poduzetnika ‘okrivljavalo’ za profit. Ako mislite da se radi o ‘pretjeranom’ profitu zašto ne osnujete dućan i budete jednako dobri uz manji profit? Ili jeftinije proizvode? Ili lobirate kod nekog drugog lanca da osnuje dućan i izbaci s tržišta te koji ‘neopravdano dižu cijene’? Možda je dovoljno da im ukažete na tu sjajnu priliku i bez lobiranja? Ili naprosto, ako mislite da su tu ostvaruju neki veliki i ‘nepravedni0 profiti, zeznete ‘Todorića’ tako da kupite dionice Konzuma, uzmete dio tog ‘pretjeranog’ profita i poklonite za neku svrhu?

      Vidite da to nije tako jednostavno.

      • Evo još malo:

        “A prime example is the socialist mantra of “People not Profit” or “Production for Use, Not for Profit.” Capitalists, allegedly, are only interested in profit and ignore the needs of “people.” This is the exact opposite of the truth. No one can succeed in a system of free-market capitalism without serving “the people.” Competition in a market economy is all about better meeting the needs of customers. Businesses that excel at meeting customer demand are rewarded with profits, those that don’t suffer losses. It is government that is guilty of ignoring the needs of the people, not capitalism. Governments simply announce to the public, “Here, we believe that you need this, and we will force you to pay for it.” “The fundamental principle of capitalism,” wrote Ludwig von Mises, is that competitive businesses produce “almost exclusively to satisfy the wants of the masses. Enterprises producing luxury goods solely for the well-to-do can never attain the magnitude of big businesses.”

        Ovdje: https://www.amazon.com/Problem-Socialism-Thomas-DiLorenzo/dp/1621575896

    • @sandra

      Kad bi to bilo istina, da mu nije stalo do kupaca, onda je to samo njegov problem, on bi snosio posljedice takvog stava. Nemoguće je na tržištu opstati na dugi rok bez beskrajne brige o svojim kupcima. Kupac je taj koji donosi profit. Ne može profit nastati sam od sebe. Briga o kupcu = briga za profit.

      Jedino što možemo poduzeti u smjeru toga da se te stvari raščiste čim prije, da propadne tko treba propasti, zaradi tko treba zaraditi, je zalagati se za funkcioniranje slobodnog tržišta. Čim više tržišta, čim više slobode, čim više kapitalizma, to više pravde za sve. Kupci će dobiti maksimum, profit i plaće će biti maksimalni. Kapitalizam ne preraspodjeljuje nego stvara vrijednosti tako da ove veličine idu zajedno u pozitivnom smjeru.

      Greške vezano za brigu o kupcima se skupo plaćaju. Pogledajte samo kako će sada Samsung platiti godine provođenja svoje strategije “svake godine sve veću bateriju, koja se sve brže puni, uvijek ponovno navrat-na-nos redizajnirati svu elektroniku i softver za novi model s novom baterijiom bez dovoljno testiranja, da se stigne uloviti određne rokove, a nije bitno koliko će ciklusa joj biti rok trajanja niti kako se pregrijavati i kolike to nosi rizike da nešto pođe po zlu u ovakvom dizajn procesu”. Samo je bilo pitanje vremena kada će se dogoditi nešto kao ovo s Note 7. I znali su to, samo što nisu očekivali da će biti baš takvih razmjera kad se dogodi, da neće moći zataškati kako to redovito rade kad im po skoro 10 % serije npr. ima ekran pod greškom i kupce voza zamjenama neispravnog za ispravni uređaj (pa tko nema sreće nema je, dogodi mu se da vrati dva pod greškom dok ne dobije ispravni). Sad im je to veliki udar na brend, da vidite na aerodromu koja pomutnja među starijim i ne tehnički previše upućenim ljudima koji je znaju koji model točno imaju, samo znaju da je Samsung.

      Nebriga o kupcima će se svakoj firmu obiti o glavu kad-tad. A posebno velika briga o kupcima stvara posebno velike uspjehe, Buffett stalno priča anegdote na tu temu. On kad to vidi kupuje takvu firmu jer zna da će mu se tu stvoriti velika vrijednost dugoročno.

  5. Kad su Keruma pitali zašto kupuje skupe automobile i jahte rekao je da sa svojim milijunima može raditi što hoće, a na pitanje zašto onda malo ne podigne plaće svojim radnicima u trgovinama rekao je da zašto bi on dao veću plaću kad svi trgovački lanci daju tolike?!

    • Sandra, odlična prilika za Vas, ali vjerujte mi još bolja za neke puno pametnije i s puno više novca od mene i Vas zajedno da to iskoriste i zarade ogromne novce. Što mislite, zašto recimo plemeniti vlasnik DM ne iskoristi tu priliku, krene u opću maloprodaju, snizi cijene ‘ovom napaćenom narodu’, da ogromne plaće i od dobiti pomogne onima kojima treba? Čudno, zar ne?

  6. I dalje nisam dobio suvisao argument zašto Dm (stranac) ima veće plaće od Bipe ili Kozma i zašto Lidl (stranac) ima veće plaće od Konzuma. Sve što sam dobio je brisanje komentara i trabunjanje o zaštiti kupaca a ovdje je tema zaštita djelatnika.

    • Nite dobili ‘brisanje komentara’ nego Vam je izbrisan jedan komentar kad ste pretjerali s trolanjem, nije imao nikakvu vrijdnost, bio je baš trolanje. Ovaj blog nije ‘javna’ platforma za pisanje baš svega, možete uvijek to raditi na raznim forumima, FB zidovima (svom i gdje vam daju) itd. Kako biste bolje razumjeli ono za što kažete da ‘niste dobili odgovor’, pogledajte prethodne odgovore, imate sve u njima. Ne vidim kako je ‘zaštita djelatnika’ ovdje tema. Ako mislite da ‘djetalnici’ nisu zaštićeni u skladu sa zakonima, prijavite inspektoratu. Ako mislite da nisu zaštićeni ‘visinom plaća’, pokrenite bolji biznis i ponudite im veće plaće uz i dalje navodno ogromne profite. Ne znam jeste li svjesni da to znači ogromne prilike u bilo čemu, jer zamislite koliko se biznisma može pokrenuti kad je toliko nezaštićenih djelatnika koji rade po mizernim plaćama. Koliko razumijem Vas ipak više privlači rentijrestvo (kupnja apartmana). Ne znam jeste li to napravili, ali me jako zanima koliko plaćete čistačice, i ako je to manje nego je plaća u Švicarskoj, je li to zato jer ste ‘loš čovjek’ kojem je ‘profit ispred ljudi’, ili je to neki drugu razlog?

        • Nisu vam to ‘stručnjaci iz UN’. To je trash-marksističko piskaranje i obanjivanje ekipice iz propalog Novog lista, koja ovime i dalje vodi neki svoj ‘socijalistički džihad’ potpunim dezinformiranjem (laganjem=.
          Što stvarno piše u izvještaju (naiem da bi ovo bio neki vjerodostojni prikaz), sigurno nije to, nego ovo: http://unctad.org/en/pages/PublicationWebflyer.aspx?publicationid=1610

          Kao što možete vidjeti unutra, oni uopće ne opisuju situaciju takvom, nego im je glanva tema da je globalni rast ‘sluggish’ (2-3%), naravno da postoje rizici (kao uvijek) te da treba povećati razmjenu (trade). Iako je i cijela organizacija koja je to izdala uvijek takvog stava da potiče ‘zabrinutost’ u svojim izvješćima, ovo gore kao prikaz nema veze s izvještajem.

        • Evo s ovime se potpuno slažem s gospodinom Bakićem, ako ja trolam ovo je trlolanje s viših instanci, zagovaranje otpisa dugova je krajnje neodgovorno ponašanje.

        • Nisam otovrio ni smeće koje je kolega bik600 linkao, nemam vremena, burza otvara za 4 minute…ispričavam se i zahvaljujem što se trudite ali ne možete me uvjeriti da se u našoj državi poštuju zakoni kao recimo u Skandinaviji. Primjera je mali milion, svaki dan nešto iskoči, … ne valjamo kao narod. Pozdrav.

          1. Zašto bih Vas uvjerio da se kod nas poštuju zakoni kao u Skandinaviji, kat to nije istina.
          2. To, kao i prethodno što ste naveli upravo pokazuje da trolate. Molim nemojte više, dosadno mi je to.
    • Jasenko koliko god Vama Konzum izgledao velik on je jedan mali regionalni igrač ( nije čak ni europski igrač ), dok je Lidl svjetski igrač.Npr.. nije isto kad naručite od nekog dobavljača 1000 čokoladi ili milijun čokoladi ili 300 milijuna čokoladi.Znači ovaj prvi će ih platiti npr. 3,50kn/kom, drugi 3,00kn/kom, a ovaj treći 2kn/kom.Ovaj treći će ih platiti najjeftinije jer uzima daleko najveću količinu.Shodno tome uvijek će moći ponuditi nižu cijenu od ostale dvojice, a opet će imati daleko veću zaradu na toj čokoladi pa će shodno tome moći dati i radniku veću plaću.

  7. Radim u trgovini pa evo da se priključim..Kao prvo konkurencija je strašna..Znači pored velikih trgovačkih lanaca koje svi poznajete imate i hrpu drugih manjih kojih godišnje rade promete od cca 300-2.000,000,00 kn prometa.E sad neki od tih manjih lanaca imaju po 100-400 trgovina ( uglavnom kvartovske ) i tih 100-400 trgovina rade dnevne promete kao npr 4-8 trgovačka centra nekog većeg trgovačkog lanca.Šta mislite da oni ne bi uzimali te ekstra profite Sandra o kojima vi pričate da mogu.Znači ti mali lanci su već u tom poslu pa muku muče da zadrže promete od prethodnih godina.To je borba.Kažete Sandra da Konzum digne cijene u sezoni.Pa naravno da digne da bi na razini cijele godine bio u plusu u toj trgovini.Šta mislite da se na otoku može pokriti sad u 11 mjesecu ili 1 ili drugom 2 mjesecu?Cijene u sezoni diže da izvuče ostatak godine kad na otocima nema nikoga i radi minus.
    Prije ste imali obitelji koje su imali po 1 ili nekoliko trgovina.Toga sad rijetko ima jer se ne mogu nositi s uvjetima koje drugi nude.
    Kad govorite o profitu jeste li ikad pogledali zaduženost tih firmi?
    A i da je sve ovo što ste napisali o Konzumu istina mislite da mu se to neće vratiti negativno?Pogledajte samo kako Lidl napreduje u Hrvatskoj.Rastura Konzum ( moje mišljenje), a i radnici imaju veće plaće.
    A što se tiče plaća trgovaca one će ići sigurno gore jer već sada trgovački lanci imaju velike probleme s radnom snagom.Pa mesarima se nude plaće od 5.000,00kn pa ih ne možete naći.
    Zato Vam iz manjih trgovačkih lanaca trgovci odlaze u Lidl jer Lidl ima najbolje plaće itd….itd..

    • Plus naravno imamo tu sto puta ponovljenu famu o ‘dizanju cijena 30-40%’ Really? Kojim proizvodima i koliko? Koliko je prosječno dizanje cijena? A onda smo od te premise jako brzo na ‘iskorištavanju radnika i kupaca’.
      Recimo mene zanima sljedeće. Što da postoji hrvatski proizvođać automobila i ima skuplji auto od Mercedesa (naravno jer nema tu ekonomiju razmjera i kapital) ali plaća radnike manje. Da li bismo onda govorili da i ON iskorištava radnike ili kupce?

      • kad god sam na moru preferiram Konzum upravo jer mi se cini da su im cijene slicne kao u Zagrebu (ili nezamjetno više), a lokalni dućani vrlo često deru cijenama. Nisam uvijek na otocima pa je možda tamo gora situacija ali na otocima je sve u potpunosti razumljivo skuplje jer roba mora doći brodom.
        Meni kao kupcu je Konzum super i zbog cijene i zbog veličine ponude

        no po meni maki pogađa suštinu “problema” trgovine a to je “veličina”.

        Davno smo imali “recimo” veliku konkurenciju jer je bilo puno manjih obiteljskih kvartovskih dućana koji baš i nisu bili previše kompetitivni (mali, loša ponuda, više cijene) jer su bili pretežno lokalno monopolistički (svaki kvart svoja trgovina)
        pa su došli veliki lanci koji zbog svog obujma i kapitala mogu ponuditi veće dućane čime i veću ali i jeftiniju ponudu što je prednost za kupce koji su se pretežno prebacili u takve dućane a mali propadaju (u kvartu se stalno mali zatvaraju a nema novootvorenih)
        time se u biti guši konkurencija ali su kupci i dalje na profitu jer se gase manji skuplji dućani

        no rastom velikih stvara se i velika ulazna barijera koja jako prijeći dolazak novih igrača i konsolidira pozicija najvećih što negativno utjeće na slobodu tržišta. Tj slobodno se mogu natjecati samo najveći a ostali bolje da ni ne pokušavaju, pa su sugestije tipa “otvorite svoj” u potpunosti nerealne.

        Mene to dosta intelektualno žulja sa aspekta M Friedmana koji doduše u političkom ali smatram da vrijedi i u ekonomskom kontekstu kaže:
        “The fundamental threat to freedom is power to coerce, be it in the hands of a monarch, a dictator, an oligarchy, or a momentary majority. The preservation of freedom requires the elimination of such concentration of power to the fullest possible extent and the dispersal and distribution of whatever power cannot be eliminated — a system of checks and balances.”
        Ch. 1 The Relation Between Economic Freedom and Political Freedom, Capitalism and Freedom (1962)

        u ovom slučaju, baš kako maki kaže najveći imaju snagu potpuno legitimno tražiti da se njima “čokolada” proda po 2kn/kom dok “mali plate 3kn/kom”

        s jedne strane izrazito veliki interes korporacija je da narastu na razinu da imaju dovoljno snage ispregovarati povoljnije uvijete a s druge strane to postavlja uvijet veličine bilokojem novom sudioniku tržišta ako hoće imati šansu.

        dio antitrust laws se tiče i baš toga kroz predatory pricing
        https://en.wikipedia.org/wiki/United_States_antitrust_law#Predatory_pricing
        “High barriers to entry such as large upfront investment, notably named sunk costs, requirements in infrastructure and exclusive agreements with distributors, customers, and wholesalers ensure that it will be difficult for any new competitors to enter the market,…”

        https://en.wikipedia.org/wiki/Predatory_pricing
        “Predatory pricing (also undercutting) is a risky, and dubious pricing strategy where a product or service is set at a very low price, intending to drive competitors out of the market, or create barriers to entry for potential new competitors. Theoretically if competitors or potential competitors cannot sustain equal or lower prices without losing money, they go out of business or choose not to enter the business. The so called predatory merchant then theoretically has fewer competitors or is even a de facto monopoly.

        Nowadays predatory pricing is considered anti-competitive in many jurisdictions and is illegal under competition laws. However, it can be difficult to prove that prices dropped because of deliberate predatory pricing rather than legitimate price competition. In any case, competitors may be driven out of the market before the case is ever heard.”

        i tu je caka… potpuno je legitimno pregovarati o cijeni kod ekonomije volumena. i potpuno je legitimno da kompanije teže rastu kako bi mogle ostvariti i još bolje uvjete.
        no realno pokazano (na kvartovskim dućanima) ta ekonomija volumena omogućuje istiskivanje konkurencije sa tržišta i efekt je da se samo veliki smiju (ili mogu uspješno) natjecati što je u teoriji suprotno ideji slobodnog tržišta

        legalno sve pet a praktički idemo u korporatokraciju barem prema Phelpsu

        “Edmund Phelps published an analysis in 2010 theorizing that the cause of income inequality is not free market capitalism, but instead is the result of the rise of corporatization. Corporatization, in his view, is the antithesis of free market capitalism. It is characterized by semi-monopolistic organizations and banks, big employer confederations, often acting with complicit state institutions in ways that discourage (or block) the natural workings of a free economy.
        The primary effects of corporatization are the consolidation of economic power and wealth with end results being the attrition of entrepreneurial and free market dynamism.”
        https://en.wikipedia.org/wiki/Corporatocracy

        zadnja rečenica je upravo ono što Agrokor pokušava, a s druge strane Agrokor je to PRIMORAN učiniti da bi se mogao “boriti” sa ostalima jer kako maki kaže Agrokor je realno kvartovski dućan u usporedbi sa svjetskim igraćima a samo veliki imaju šanse zbog ekonomije obujma. I možda zato dok ne naraste nije u mogućnosti ponuditi iste uvjete.

        sve u svemu vrlo kompleksno pitanje koje ne bi trebalo banalizirati ali na koje nisam siguran da postoji “pravi” odgovor koji bi svima bio po volji

        • budem si stavio reminder na svakih 10 godina pa da javim kolko je malih postalo velko do tad 😛

          javim se periodicki ak ce post bit jos tu za reply

          zivi bili pa vidjeli 🙂

        • Možete pogledat i 10 godina u nazad pa primjetit da su i Plodine i Studenac bile lokalne firme a sad su već ozbiljni trgovci koji se šire na veće gradove i otoke i na koje kupci računaju. A šta će bit za 10 god, ko zna…možda studenac kupi plodine… ili obratno 😉

        • plodine i studenac mozda nisu najbolji primjer jer je studenac osnovan “ranih devedesetih” a plodine 1993 pa u usporedbi sa konzum koji je usao u agrokor 1994 ispada da su rasli paralelno u svojim regijama

          velki ALI je da hrvatska nije najbolji primjer jer do 90tih nije bas bila otvorena i tek se od tih godina značajno oslobađa tržište koje se žuri ispuniti svojevstan vakum

          nadam se da nisu potrebne bas takve promjene u drustvu da bi se uspjesno stvarale nove konkurentne firme u normalno doba..pa stoga propitkujem date primjere

    • Gospodine Maki po Vama ako je moguće u natuknicama navedite 5 razloga zašto Lidl ima značajnije više plaće od npr. Konzuma. Jedan od razloga može biti razina zaduženosti to svakako. Koji još?

      • Nisam u tom biznisu, ali koliko sam čuo, kažu da je logistika (skladišta, nabava, transport) Kauflanda i Lidla miljama ispred Konzumove, i da je to bitan dio priče zašto su konkurentniji. Nemam neke dokaze, samo rekla-kazala, ali eto…

        • Ma Lidl je za mene savršeni stroj..Niti jedan lanac im nije ni do koljena po organiziranosti i efikasnosti.Samo usporedite broj radnika u Lidlu i Konzumu u približno jednako velikim prodavaonicama i sve će Vam biti jasno.Neki lanci imaju duplo više ljudi nego Lidl na sličnu kvadraturu prostora, a opet niti u jednom lancu se ne čeka manje na blagajni nego u Lidlu.Čim se pojavi četvrti kupac u Lidlu otvara se nova blagajna dok u drugim lancima to nije ni približno tako.
          Radnici u Lidlu po meni rade daleko više nego i u jednom drugom lancu , ali zato i imaju veće plaće ,a koliko znam djelatnici su i zadovoljni jer nisam baš vidio da se žale na poslodavca.I što je najbolje rade apsolutno sve u trgovini, od slaganje robe, blagajne , pekare apsolutno sve.

        • Je da. I onda udjes u prodavaonicu Lidla i nemas kosare na ulazu. Plus, sve i jedna ne da je prljava nego kao da su te kosare vukli po najvecoj prljavstini. I zato ni ne ulazim u Lidl, bez obzira na asortiman proizvoda. Jbg, prvi dojam je prvi dojam.

  8. Kod nas na svakom čošku imate ogromne konzume,lidle,plodine….
    kad to usporedim sa svojim kvartom u Berlinu(Fridenau) ispada da u Zagrebu niš drugo ne radimo samo kupujemo,da ne govorimo o pekarnicama,toga vani u tim količinama nema.

  9. Mesar u Tommy-a ima plaću 6.500 kn, uz dodatak od 1000 kn mjesečno ako radi još neke dodatne poslove. To se zove plaćica sa SSS. S obzirom da na tržištu nema dovoljno mesara bit će im i veće. Ne bih ni znala taj podatak da mi nije isti taj mesar rekao da više neće raditi u Tommy-a jer da ga izrabljuju za male pare?!

  10. Vidim da na ovom bloga još uvijek ima ljudi sa socijalističkom načinom razmišljanja iako prate blog nekoliko godina. Evo jedan jednostavan primjer pa ako i to ne želite shvatiti mjesto vam je na forumima s masonima, i raspravama tipa socijalizam vs kapitalizam, Znači ja sam mali obrtnik koji radi u ugostiteljstvu. Najam plaćam 17 tisuća kuna mjesečno. Pored mene je objekt koji je u 100 % vlasništvu vlasnika koji ne plaća nikakav najam. Razlika u plaći koju on nudi i može nuditi za razliku od mene je minimalno17 tisuća kuna za početak jer toliko je u startu u prednosti preda mnom , ja imam sužen spektar balansiranja sa plaćom u rasponu od1000 ,2000 kn jer iznad toga sam na granici profitabilnosti . Valjda se slažemo da je profitabilnost dobra stvar jer bez nje ne mogu dalje ukagti u posao. Također ja bi želio radnicima ponuditi čak dva puta veću plaću jer ih kavalitetne ne mogu naći pogotovo u zadnje dvije godine. Kada bih to napravio ja više ne bi imao zaradu a bez zarade mislim da nema smisla raditi, možda hrvati misle da je to normalno ali meni nije. Kada bih kavu mogao prodati po cijeni od500 kn ja bih to napravio ali ne mogu jer to tržište neće platiti, a svi vi koji se bunite i čitate maloumne članke o tome kako su strancu naplatili bocu vina20 tisuća kuna, vjerujem da bi u svom biznisu kojim se bavite napravili isto i još više. To je licemjerje i virus zvan socijalizam a ta bakterija je zarazila hrvate i ne pomažu ni antibiotici, tako da stvarno shvaćam nenada kad vam kaže da te rasprave preselite na druge forume jer ovdje jednostavno ne treba gubiti vrijeme na tako prizemna pitanja tipa zašto je plaća u konzumu toliko ili zašto netko na moru naplaćuje sisanje 400 kn .

  11. Pitanje je bi li DM mogao ponuditi niže plaće, recimo u rangu hrvatsog prosjeka, ili u tom slučaju ne bi mogao naći radnike jer bi prešli konkurenciji.

  12. Roberte sa dijelom se slazem sa dijelom ne-pa ovako- naravno da ima prednost onaj koji je iznajmio tebi prostor a kraj tebe ima kafic ali ne nuzno ,Pa vazno kako si ti pripremio taj pothvat koja je tvoja vizija toga bila ,sto sad treba suosjecati sa tobom . Da bi ti tamo uspio moras imati barem iste cijene kao susjedni kafic moras doci do dobrih konobara i konobarica profesionalaca koji znaju raditi, kakvu muziku pustati i kada ,kako ukrasiti kafic jeftino a da izgleda dobro , Moraju biti interesanti ,puni humora,govoriti barem engleski ,saslusati probleme gostiju cak i ako ih ne zanima biti brzi usluzni ,naprosto kafic mora imati dusu barem ja idem u takve(i ostavljam dobre napojnice ) gdje mi nose bez narudzbe sto pijem ,ako vide da ih nisam ni pogledao i slicno ,tako ces imati ogroman promet konobari ce dobivati solidan tringelt ili baksis dok ti promet ne bude dovoljan da si zadovoljan jos ces od svoga gazde moci biti i skuplji a opet ce ici gosti ktebi ali ostaje cinjenica da je sve ovo za forume i nesmjemo razvodniti Eclecticu sa ovakvim glupostima ljudi su cudne biljke kad su oni u pitanju osobno.
    Radim sa 80tak nacija mnoge poznam jako dobro i znam da je svugdje kad je jedinka u pitanju isto.
    Pa evo jedne kratke price kakvi su ljudi.
    u mom poslu najbolji su ameri,kanadani,njemci,skoti,francuzi,talijani. ali i Hrvati vrlo visoko kotiraju sobzirom na sirinu poslovanja za razne kompanije rade i indijci,pakistanci i mnogi drugi.
    Zapadnjacima je placa recimo 100%(mada ne svima prednost vjecno imaju veliki englezi ameri i pravi zapad) a indijcima 50%, indijac moze sa jednom godinom rada kupiti kucu i zemlju, sa dvije imati veliku ustedevinu sa tri godine pokrenuti biznis imati sluge i vrtlara sto mnogi imaju da bi dosli do znanja i zvanja zapadnjaka njima treba 20 godina i cijelo to vrijeme rade i znam da su svi bogatasi za njihove prilike oni su super bogati Zapadnjaci (Ko jos ima vrtlare i sluge u evropi) za razliku od njim mi mozemo biti situirani ali moramo raditi do penzije i stedjeti za sigurnu mirovinu naravno razlika je ogromna ali oni stalno kukaju za placu zasto imaju manje a rade isti posao(iako smo ih sve mi naucili ,dok indijac meni govori dok objasnjavam nekom drugom stvari nemoj ga uciti je brzo ce raditi on a mi posla necemo imati to nije govorio dok sam njega ucio) ,Sa druge strane razlika je velika i poslodavci se sve vise odluce za njih jer su jeftiniji a onda se svako malo situacija mjenja kad se desi neka Havarija. Nema ovdje rjesenja kako ovo ili ono nego najcesce imas onoliko koliko se zrtvujes,znas i imas volje raditi a tu su i ambicioznost spremnost na promjene i nova ucenja znanja .

  13. DM i konzum imaju dijametralno suprotni asortiman i nisu za usporedbu a sto se tice Trgovaca u DM ma cim malo gledas okolo slijedi #mogu li vam pomoci #kad to dozivite u Konzumu javite mi ja nisam nikada .

  14. Kod nas neki privatni poduzetnici voze skupe terence, jahte, glisere, cesne i heliće a stalno kukaju kakosu nameti državi ogromni i kad plate sva davanja jedva im ostane za platit radnike. Takvih je ovdje kod nas svaki drugi. Konobar i kuhar mu u najboljem slučaju imaju 3500-4500 kn plaće, a najčešće su prijavljeni na minimalca, jer mu jedva ima i za to, a on u voznom parku što kopnenom što morskom ima 4-5 milijuna kuna.Kaže to mu prebija porez od biznisa.
    Ako to nije neprihvatljivo ponašanje je li i to socijalističko razmišljanje ili kako ono kažu domaći jal?

      1. Tko su ti, Vi to kolektivno o ‘privatnim’ poduzetnicima? Ja recimo ne vozim skupe jahte heliće itd.
      2. Znate li koliko ukupno ima helića u RH?
      3. Kakve stvari voze neki poduzetnici u nekim drugim zemljama?
      4. Zašto bismo poduzetnike zvali PRIVATNIM poduzetnicima? (Dok se ne riješimo socijalističkog jezika nećemo ni socijalističkog načina razmišljanja)
      5. Ako vidite takav primjer da netko ‘vozi cesne i heliće a potplaćuje radnike’, vjerujte mi to je krasna prilika za uskočiti na tržište; možete zaraditi puno i pokloniti kome treba te ujedno upropastiti te ‘privatnike’ koje ne volite.
    • Sandra to vam je cijena rizika. Što veći rizik tim veća premija. Zar Vi mislite da je lako biti poduzetnik, sav novac uložiti u nešto što ne mora imati pozitivan ishod i to još u državi koja je po konkurentnosti slaba a o pravnoj zaštiti da i ne govorimo. Moj osvrt je bio čisto da mi netko objasni kako to jedan Dm ima toliku plaću a Kozmo duplo nižu… budući da veličina ipak nije toliko važna za uspjeh i visinu plaća ili evt. božićnica kako neki ovdje tvrde (primjer Peveca) što je to onda? Očito da preciznog odgovora nema ili ako ga ima nitko ih nije naveo barem u par natuknica. Primjer Peveca govori da se može i da je očito pitanje hoće li to netko ili neće, ima li sluha za svoje djelatnike ili nema. Najlakše je okriviti socijalizam u našim glavama.

      • Jasenko, nazvati nekog PRIVATNIM poduzetnikom (eh ti grozni ‘privatnici’) definitivno jest socijalistički govor.
        Za razmišljanje si dajte jednostavniji primjer, Kozmo i DM i vjerujte mi lako ćete doći do odgovora bez uvođenja ‘pohlepnih privatnika, helića, zlotvora koji izrabljuju radnike itd.’ Tad ćete možda razumjeti i kako (taj prokleti!) ‘kapitalizam’ funkcionira.

        Ovime zatvaramo diskusiju oko ove teme jer nemam vremena za ovako neplodnu i nekonstruktivnu diskusiju.

      • Kakvu konkurenciju ima Pevec?Da li ima konkurenciju pribliznu Konzumu? Jasenko oprostite ali Vama ne bi bilo jasno ni da Vam nacrtam.

  15. Navedeno se odnosilo na pojedine vlasnike ugostiteljskih objekata u mjestu u kojem živim i vlasnike trgovačkih lanaca čije trgovkinje imaju 2500 kn plaće. Ne zna gdje ste se Vi prepoznali gosp.Bakić?

    • u vašem kolektivističkom pristupu.
      općenito, pogrešan Vam je pristuo ‘iskorištavanja radnika’. zašto ‘iskorišteni’ radnik ne ode raditi drugdje, kako je tu kriv taj poduzetnik. a da li će poduzetnik kupiti auto i jahtu, ne znam zašto Vas to smeta?

    • Sandra draga, jednom za sva vremena da razjasnim razliku između plaće vlasnika i radnika, Razlika je u RIZIKU ,poduzetnik riskira on može A I NE MORA, zaraditi, radnik MORA dobiti plaću on ne riskira, ta razlika u RIZIKU je premija koju vkasnik sebi zadržava radi nesigurnosti hoće li biti uopće zarade.HOĆE li radnik isto sudjelovati u sanaciji minusa ukoliko godina bude loša- NEĆE . njega to ne zanima. Ako vama to nije jasno ja ne znam što radite na ovom blogu. Ovo je žalosno,da se ovdje ovakve stvari moraju objašnjavati, pa nismo na dnevno hr ili indexu

  16. Ma kao prvo sta mene briga sta tko vozi.Ako je covjek zaradio zasto ne bi vozio sta zeli.Spomenuli ste Sandra Keruma i njegove aute..i gdje je sada? Upravo jer se osilio je i propao..Sta ste se uhvatili visine placa.Pa u Muncenu u Reweu trgovac pocetnik ima plaću 1200-1300eura.Vi bi rekli super plaća,ali u tom istom Munchenu stan od 60 m2 se iznajmljuje za 800 eura mjesecno.

  17. Ja kad trazim posao ili dobijem podatke o Companiji analiziram raspitam se provjerim uvjete rada, osiguranje i sve relevantno ,ako mi se ne svida ne pristajem ,ako je ok provjerim da li mi je ponuda dobra ili trazim vise zatim se odlucim da li prihvacam posao a,ko prihvatim dajem sve od sebe za poslodavca da posao ide dobro i da ga poboljsam, ako smatram da zasluzujem vise naprosto cekam pravi trenutak i Pitam uspio sam puno puta sam sebi povecati placu a povremeno i poslodavac sam digne koji postotak ako se odluci ,nemam pojma sto vozi moj gazda niti me zanima ,zanimam me samo da sam zadovoljan poslom i primanjima cim dobijem bolju ponudu koje vise placaju razmatram ono isto gore ,ako mi pase najavim otkazni Rok odradim ga i idem njima, zahvalim se staroj firmi i ne zatvaram vrata nikada nijednoj. Mislim da je jedini nacin da Radnik zastiti sam sebe naprosto mora biti dovoljno dobar da poslodavac to vidi i ako ga zeli zadrzati Mora ga platiti ili ce ga izgubiti jer ce otici konkurenciji tako gubi dvostruko .

  18. Kad smo već kod DM-a, ovdje je jedan intervju s vlasnikom i njegovo viđenje svijeta i rada.

    Ako netko ne zna njemački, imate titlove na engleskom.

    Možemo se složiti da nisu svi vlasnici isti i da je upravo sloboda tržišta ta koja nam daje mogućnost izbora od koje imamo koristi odnosno da kao pojedinci, obitelji i društvo u cjelini napredujemo.

    Tko se ne slaže s politikom Konzuma ima izbor otići negdje drugdje. Tko nije zadovoljan s nekim poslodavcem, može dati otkaz i otići drugom. Ako mislite da ne možete, opet imate mogućnosti da se educirate, steknete neka nova znanja i odete dalje.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s