Prije mjesec i pol sam napisao post Banke: još jedan fenomen koji će promaći našim analitičarima. O, kako sam bio u pravu 🙂
HPB je upravo objavio fantastične rezultate. Iz njih:
– Nastavak pozitivnog trenda profitabilnosti uz neto dobit u iznosu od 147,5 milijuna kuna što je 38,1% bolje nego u istom razdoblju prethodne godine,
– Operativna dobit u iznosu od 297,8 milijuna kuna koja je 11,3% viša nego u istom razdoblju prethodne godine,
– Rast aktive (+7,6 posto) na najvišu mjesečnu razinu od lipnja 2014. (=19,1 milijarda kuna),
– Rast bruto kredita za 1,1 milijardi kuna (+8,8%) nastavno na snažnu kampanju refinanciranja stambenih kredita stanovništva s valutnom klauzulom, kao i financiranja novog duga.
– Neto dobit u prvih devet mjeseci 2016. iznosi 147,5 milijuna kuna što je 38,1 posto više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine i 19,7 posto više u usporedbi s cjelogodišnjom dobiti za 2015. godinu
– Kombinacijom višeg nekamatnog prihoda i nepromijenjenih troškova, operativna dobit porasla je 30,2 milijuna kuna ili 11,3 posto na 297,8 milijuna kuna, a C/I indikator efikasnosti poslovanja
poboljšan je na 52,2 posto, što je njegova najbolja razina nakon više od desetljeća.
Velike, velike čestitke vodstvu HPB i radnicima, te pomalo i zahvala politici jer nije prčakala po upravi, ‘pomalo’ jer malo jesu destabilizirali.
Veliko ‘buuuuuuuuu’ upraviteljima mirovinskih drušatava što su pri zadnjem ‘no brainer‘ upisu kapitala upisali tako malo – ne znam je li nekima od njih koji su navjestili da neće ‘pomoglo’ to da sam komunicirao da ja hoću, i to znčajno, pa da ću im se kasnije izrugivati, a nemate pojma (ili imate) koliko oni pažljivo prate što govorim i radim. Ali da li je to čudno ako su tim mirovinskim društvima (koja upravljaju prisilnom štednjom hrvatskih građana) vlasnice strane banke? Ako mislite da su uprave mirovinaca nezavisne i rade u najboljem interesu svojih prisilnih štediša, jest čudno. Ako mislite da su ipak ovisni o svojim poslodavcima, nije čudno.
Evo gledajte koliko su malo upisali, a ‘najbolji’ mi je patetično mali upis najvećeg mirovinca, AZ 🙂
Jer HPB rastura, bravo još jednom. Više puta sam pisao da imam jako veliko povjerenje u ovu konstelaciju, pogotovo upravu, koja je najbolja do sada. Kao i obično, ‘practice what you preach‘, pa sam i bio jedina fizička osoba koja je upisala (k tome: značajan), kapital u zadnjem upisu.
Što se tiče gornjeg posta, kad sam ga napisao, cijene dionica banaka su bile:
ZB 42,20
PBZ 650,00
HPB 535,00
Jučer:
ZB 51,00
PBZ 750,00
HPB 651,00
I dok je PBZ i ZABA vjerojatno najviše pomogla priča oko švicarca, HPB toga nema i stoga mi je taj porast puno impresivniji. Ali svi argumenti vrijede i dalje. Ponajviše, BDP jako raste, a to će banke na razne načine jako osjetiti.
A jako je lijepo vidjeti za HPB da ima još jako puno rezervacija. S porastom BDP po mom sudu bi se ovdje morala nastaviti oslobađati velika vrijednost.
Evo još malo:
p.s. Evo nešto vrlo zanimljivo. Na MojeDionice je s obzirom na jučerašnju cijenu P/E malo ispod 10. Kad ubroje i današnju dobit i izbace Q3 2015., to će biti dosta bolje (čak i uz današnji rast cijene). No, ako HPB nastavi ovako dobro poslovati, a mislim da mu mnogo toga ide na ruku (rast BDP, rast tržišnog udjela itd.), pa ako bi Q4 bio isti kao prosjek prošla tri kvartala, onda bi dobit za 2016. bila oko 200 milijuna kuna; dakle P/E bi s obzirom na jučerašnju cijenu već bio oko 5 (pet!).
Napomena: Kao što znate dioničar sam HPB. Sve ovdje može biti pogrešno, sami provjeriti prije eventualnog ulaganja ili prodaje ili ničega.
Kategorije:HPB
Nenade, najvažnije je vaše prosvjetiteljsko djelovanje.
Nije njima lako slušati Vaše kritike, znaju da su argumentirane, i da nemaju odgovor.
Malo je i valjda i zavisti, ono ništa ne radi, ne ide na posao, a nama pametuje, ali to je OK.
Puno je više, vjerujem intelektualne zavisti, kao lako je njemu, on upravlja sa svojim novcima, i ja bi da mogu, ali baš je to je poluga kojom ćete kao Arhimed pokrenuti goleme sile.
Jer jednom će vlasnik, a vlasnik su građani koji uplaćuju, reći, pa što i vi ne radite kao Nenad Bakić.
Prezentacija za medije
http://zse.hr/userdocsimages/novosti/i6gYehdKqIrDopn1LD9twA==.pdf
p.s. Evo nešto vrlo zanimljivo. Na MojeDionice je s obzirom na jučerašnju cijenu P/E malo ispod 10. Kad ubroje i današnju dobit i izbace Q3 2015., to će biti dosta bolje (čak i uz današnji rast cijene). No, ako HPB nastavi ovako dobro poslovati, a mislim da mu mnogo toga ide na ruku (rast BDP, rast tržišnog udjela itd.), pa ako bi Q4 bio isti kao prosjek prošla tri kvartala, onda bi dobit za 2016. bila oko 200 milijuna kuna; dakle P/E bi s obzirom na jučerašnju cijenu već bio oko 5 (pet!).
Izuzetno mi je drago zbog HPB-a, iako nemam te dionice. Drago mi je jer se pokazalo da se i s državnom imovinom može upravljati kvalitetno, da može generirati dobit, ali da se mora konačno otarasiti sentimenta, samoupravlja i ostalih SOUR, OUR i drugih mentaliteta.
Slično očekujem u ĐĐ-u.
SNBA?? Što mislite o njoj i njenom potencijalu u sektoru banaka?? Trenutno se Slatinska trguje na razini 0,24 BV/PS, dok vidimo da su banke na burzi dosegnule
cijenu od 0,70 -1 BV/PS.
Kod nas na Korčuli i na Pelješcu, cca 35.000 stanovnika (sa turistima tijekom sezone i 50.000 dnevno), ne postoji niti jedna poslovnica HPB. Na šalteru lokalne pošte kao nešto bi se moglo ali zaposlenici samo sliježu ramenima. Zato postoji nekoliko poslovnica PBZ, SG(Splitska banka) i OTP, a ima i jedan bankomat ZB?!
Što južnije to tužnije.
Svaka čast za Upravu HPB. Sad je vrijeme malo proširit krakove i na jug.
Ima u Vela Luci.
Sandra, HPB je mala banka i naravno nema istu ekonomiku oko poslovnica kao velike (naravno, Splitsksa i OTP su i naslijedili klijente i mrežu). Tu dolazimo do onoga što vas je mučilo oko DM / Kozmo. Recimo da si jako velik i uspješan kao DM. Onda imaš strašno dobru tržišnu poziciju, imaš velike marže, možeš platiti ljude više (pa recimo ako si DM, to pretvaraš i u marketing), što dovodi do pozitivne spirale itd. Što ne znači da je DM ‘dobar’, a Kozmo ‘zao’. Isto kao što je neki mogući proizvođač auta kod nas koji se nije odvažio na to ‘loš’ jer nije to ni počeo, a gle Mercedesa koji to radi super i još plaća radnike. To se zove path-dependance, i tako je.
gosp.Bakić,hvala na edukaciji i strpljenju.
Dalibore, mislite li na ispostavu u lokalnoj pošti ili baš ima zasebna poslovnica?
Ispostava i bankomat HPB-a koji netko puni i prazni.
Slažem se sa Nenadom da bi to bio i veliki trošak da u svakom mjestu ima poslovnica,možda kad bi dio stanovnika prešli u HPB i bio obostrani interes,ali mi ne vjerujemo sebi(sjetimo se Protege i više stotina mil.kuna minusa)nego strancima.
http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/foto-afera-teska-667-milijuna-kuna-protega-i-ostali-na-sudu-nismo-krivi/851056/
Imam račun u HPB-u.
Jako dobar tekst kao i obicno uz ipak dvije napomenice:
1. Bruto krediti na trzistu padaju dobrim dijelom zbog kupoprodaja potrazivanja gdje HPB kaska za konkurencijom (opravdano ili ne). Tu pricamo o milijardama kuna
2. Samo oslobadanje rezervacija nece nista spektakularno donijeti banci osim ciscenja dvorista. Trosak je prosao RDG u prethodnim godinama
Pozdrav svima
Ivo
Mario, hvala, uz sljedeće:
1. Taj ‘dobar dio’ je manji dio i nije dominantna komponenta ovdje.
2. Oslobađanje rezervacija će se vidjeti u RDiG jer će neki krediti bjti reklasificirani na bolje.
G. Bakic,
1. Slazem se da nije dominantno. Ali 4-5 mlrd godisnje od kupoprodaja, dodajmo jos nekoliko mlrd smanjenja portfelja po konverziji kod konkurencije…nije zanemarivo.
2. Istina, posebno za sektor kucanstva, hvala na pojasnjenju.
Pozdrav
Meni su rekli da je tog otkupa bilo ukupno 2-3 mlrd. … u svakom slučaju trendovi traju duže, dakle ne ovise o tome, vidite ovdje:
https://eclectica.hr/2016/10/05/banke-prepune-novca-plasiraju-ga-drzavi-novac-ne-ide-u-realni-sektor-veliki-potencijal/
Ovdje analitičari nisu bili skužili što će se dogoditi, a pri ovim cijenama, ako dobit u q4 bude na razini q3 (a očekujem i više), P/E bi se mogao spustiti na oko 6 do 6,5:
http://www.mojedionice.com/dionica/HPB-R-A
Ovo je vrlo zanimljivo jer je HPB bio prilično agresivno rezervirao. Ako prodaju iznad cijene po kojoj vode, bit će dobitak od prodaje:
http://zse.hr/userdocsimages/novosti/PjAxlwGsTbQHWejz8X8HoQ==.pdf
Malo se mijenja nadzorni odbor:
http://zse.hr/userdocsimages/novosti/2WPUCMGJPKWwOFBbSnvDYQ==.pdf
U prvom čitanju sam vidio Lovrinović pa sam skoro panično rasprodao ovih par dionica koje imam 🙂
http://www.hnb.hr/documents/20182/735490/tf-s-sjo-spo-pdf-h-info-vazne-ki-29-12-2016.pdf/f2aed710-c387-4010-a377-5292d25848d1
Poštovanje Nenade,
što misliš s obzirom dinamičan rast HPB-a u vezi njene trenutne granične kapitaliziranosti, neće li dodatno dokapitaliziranje malo razvodniti cijelu priču?
Te zanima me, koja je bila cijena po dionici po kojoj se dokapitaliziralo u rujnu, 2015?(nominala?)
Razvodnjavanje ovisi o količini i cijeni moguće novo upisanih dionica. NO, čak da da se i dogodi usko gledano razvodnjavanje, opet može imati velike benefite u osnaživanju cijele pozicije.
Opa, najbolji kvartalni rezultat u 10 godina 🙂
http://www.zse.hr/userdocsimages/financ/HPB-fin2018-1Q-NotREV-K-HR.pdf
Sjajno!
Zanimljivo je vidjeti kako Zabi (P/B=1.02) i PBZ-u (P/B=1.01) cijena raste, dok HPB-u (P/B=0.56) stoji na mjestu nakon najboljeg kvartala u 10g… Podaci su sa mojedionice 🙂
https://www.tportal.hr/biznis/clanak/banke-u-prvom-tromjesecju-ostvarile-1-66-milijardi-kuna-dobiti-prije-oporezivanja-foto-20180601
Evo i drugog članka:
https://www.tportal.hr/biznis/clanak/nema-vise-straha-od-kraha-agrokora-rastu-krediti-i-poduzecima-i-stanovnistvu-foto-20180601
P.S. Trebao sam sve staviti u jedan komentar, ali greškom nisam..dvaput je ipak dvaput 🙂
Možda rastu krediti…, ali rastu i pritisci na iseljavanje stanovništva u kulturnije zemlje!
Upravo ta nagodba, odnosno taj zakon kao simbol ne vladavine prava u Hrvatskoj i ne postojanja slobodnog tržišnog gospodarstva (nego sve dakle određuje država, kako joj kad padne na pamet, ad hoc, svuda vlada klijentelizam, manje ili više uspješno prikriven) su također razlozi zbog kojih ljudi odlaze, i ne samo oni ekstremnih stavova po tom pitanju kao što ih ja možda imam (“fiat iustitia, pereat mundus”) nego i onima najpragmatičnijima i najspremnijima na kompromise tih vrsta, prije ili kasnije je dosta i konačno odu tamo gdje vlada zakon i tržište.
Vladavina prava, a time i “pravde”, treba biti beskompromisna vrednota. Ma kako god da “krahirao”, nije bitno ako će krahirati “na zakonit i pravedan način” (ali neke druge stvari možda baš zato neće krahirati, a možda su i važnije…, indirektno, dugoročno…).
Ali ja sam poprilično siguran (baš onako kako i von Mises kaže svojim twistom na ovu poslovicu) da kada osiguramo vladavinu zakona, pravde, da baš onda svijet neće propasti, da propast dolazi kad pravde i zakona nema.