ARNT

Arenaturist i AZ

Evo nekoliko zanimljivih činjenica o meni čudnom (meni nevjerojatnom) ponašanju našeg vodećeg mirovinskog društva, u temeljnoj hrvatskoj poslovnoj grani i, uopće, imovini, kakva bi (po meni) u svakom normalnom drušvu bila osnova za mirovinu njegovih građana (što je norvežanima nafta, nama je turizam).

1. Kao što znamo, Arenaturist je objavio izvanredne rezultate, uz mnoštvo izrazito ohrabrujućih najava (da se ne pravim previše pametan, ali već godinama sam objašnjavao kako će se dogoditi jako kvalitetan razvoj poslovanja ove dugo vremena zanemarene zvijezde, recimo ovdje: Hrvatski turizam: asset play. O tome više kasnije.)

Međutim, meni je izrazito čudna situacija da jedan AZ fond intenzivno već mjesecima prodaje dionice Aranauturista (u listopadu, čini mi se 14 trgovinskih dana, dakle veliku većinu), iako je AZ društvo s većinskim vlasnikom sklopilo važan (strateški) ugovor o suradnji.

Iako je cijena porasla od vremena ulaska AZ fonda u vlasničku strukturu Arenaturista, AZ društvu je sigurno poznato da:
– su rezultati čak i od ambicioznog plana (ovdje)
– da je sam PPHE koji je dionice platio značajno skuplje nego AZ fondovi u vom finacijskom izvješću (a radi se o ne našoj burzici, nego Londonskoj) napisao: “The excess of the fair value of the net assets acquired over the consideration paid amounting to £27.4 million was allocated to gain from bargain purchase on a provisional basis, subject to a final purchase price allocation and is presented under “other income”. The reason for this negative goodwill is the fact that the Group was in a good position to negotiate this transaction.
– da evidentno PPHE nema problema s novcima (cash flow) jer je nedavno isplatio jako veliku izvanrednu dividendu od cijelih 42 mil. funti
– da su u ovom zadnjem izvješću potvrđene, već odavno najavljene stvari oko preuzimanja upravljanjem drugih operacija PPHE u nekim zemljama, te izlistavanju, što evidentno znači da bi Arenaturist time postala prvo hrvastko turističko društvo s velikom međunarodnom ekspanzijom, i zbog prve kotacije, te vidljivosti PPHE, neosporno blue chip (kao što je prije postao Valamar).

No, AZ OMF kategorije A je već smanjio svoju poziciju za skoro 15%, u kratkom vremenskom razdoblju, što lako možete vidjeti uvidom u povijesne podatke na SKDD. Iako se možda nekome može činiti da (odnosno može činiti da može probati argumentirati) da ovo nije značajna količina, na našem, prilično nelikvidnom tržištu signal koji skoro pa svakodnevnom prodajom daje jedan od vodećih dioničara je izrazito jak, zato je se događa u suprotnosti sa svime gore (ne bi bilo čudno da kupuju).

2. Ovo je sve tim čudnije jer u gornjem izvješću stoji:

namjere-arnt

Ja vam ne znam da li ovo znači izdavanje novog kapitala, razmjenu dionica između aktera ili kako bi se već ostvarila ova korporativna akcija, ali su u svakom slučaju cijena na dionice burzi uglavnom bude važna za ovakva razmatranja. Kao što je poznato, cijena na burzi je signal, infomacija, i možda 99,9% trgovanja je sekundarno trgovanje koje zapravo služi ‘primarnom’ (izdavanja novog kapitala) i ‘otrkivanju cijene’. Mislim da bi bilo jako nezgodno za AZ i njegova partnere (a i Hanfu) da se ispostavi da je ovo na neki način povezano, e evo zašto.

3. Važno: kao što znamo, naši mirovinci su kolosalno promašili ulaganje u turizam (umjesto toga, ‘poklopili’ su uglavnom stranci, a u naše mirovine je završio ‘đemdo’ Republike Hrvatske korišten za krpanje deficita). Čini se da AZ pokušava ispraviti tu grešku barem u manjem fondu u kojem mu je to sada lakše. Kao što možete vidjeti ovdje, dva najveća dionička ulaganja su im upravo u turizam, skoro 10% ukupnog portfelja. (Zanemarite pri tome da se dečki pokušavaju igrati globalnih ‘stock-pickera’, sva teorija i praksa nedvosmisleno i nekontroverzno pokazuju da to skoro sigurno ne mogu napraviti uspješno, a da slučajno mogu, radili bi na Wall Streetu za daleko veće novce; pri čemu imamo indikacije da nisu globalno konkuretni s obzirom na razne Ingre, Magme, Dalekovode i ostale, pa čak i kupovanje dobrih društava kao što je HT, ali po krivim cijenama — ovdje ulazimo u teoriju efikasnosti tržišta, pogledajte desno u ‘Osnovama ulaganja’).

Pitanje je da li je gornje ponašanje na neki način povezano s najavljenim korporativnim akcijama? Ili su možda zajašili neke svoje interne ili kakve druge limite, recimo da imaju odluku da ne smiju imati preko 5% nečega u portfelju, pa kako cijena raste, oni morali ‘srezati’? To bi mi bilo čudno, ali ako je tako, mogli su na aukciji u jednom danu, ili više dana, riješiti taj problem. Ili nekako drugačije tržitšu iskomunicirati koliko žele prodati (staviti nalog, dati nalog brokerima itd.). Po mom sudu, način na koji prodaju je najjači mogući signal (osim da brutalno poklope ‘bid’, što su neki mirovinci radili u nekim drugim dionicama) koji (barem meni, a vjerujem da je razumno) daje do znanja: mi smo ‘jaki’ na asku, i kad ne prodamo, ili prodamo saom 5 dionica, tu smo, a mi smo jedan od najvećih dioničara na ovako nelikvidnom tržišu. S druge strane, ako su kupili očito potcijenjenu imovinu (dobili je uz popust, mogli su i pretpostaviti da će udariti u limite ako cijena poraste, pa im ‘događati’ ovo.

Mislim da ova situacija i zaslužuje širu pažnju jer je PPHE izlistan na LSE i ovakve stvari se možda mogu negativo odraziti i na njegov statu ondje, što svakako ne želimo jer smo frontier market koji mora izrazito cijeniti takve ulagače.

EDIT: S druge stane, možda je zaista moguće da u AZ ne razumiju dobro stvari kao što je ‘market impact’. Recimo ovdje se (nemam druge riječi nego ‘komično’) hvale da su neku investiciju ‘gradili’ godinama, i to na trištima gdje se višestruko takvi volumeni događaju i dnevno, u svakom slučaju u vrlo kratkim razdobljima:

 Kako ste uspjeli nadoknaditi gubitke iz 2008., na čemu ste zarađivali?

– Na primjer, AZ fond u posljednjih je mjesec dana zaradio više od 20 milijuna dolara na dionici kanadskoga proizvođača gnojiva Potasha. Poziciju u toj dionici strpljivo smo gradili godinama. U tijeku je možda povijesno najveći pokušaj neprijateljskog preuzimanja u kojem jedna australska korporacija pokušava preuzeti Potash, što je potaknulo rast cijene dionice. AZ fond inače je u cijelosti iskoristio pravo da 20 posto imovine uloži na strana tržišta. Smatramo da bi bilo neodgovorno ne iskoristiti zakonsku mogućnost diversifikacije na međunarodna tržišta i sve držati na domaćem tržištu koje nadrastamo.

Vi ste među rijetkima kojima Vladina politika povećanja deficita i velikog zaduživanja ide na ruku.

– Kratkoročna kupnja državnih vrijednosnih papira ide nam na ruku, ali nismo sretni zbog toga. Pokušavamo funkcionirati vrlo dugoročno. Ova investicija u Potash to pokazuje. Hrvatski deficit možda nije velik u usporedbi s deficitima drugih država, ali Hrvatska sebi ne može dopustiti rast javnog duga i deficita jer će ugroziti kriterije iz Maastrichta. Strah nas je da će nastavak ovakve fiskalne politike onemogućiti uvođenje eura za tri ili četiri godine, što bi bilo jako loše.

Ovdje je jako zniamljivo da je upravitelj još 2010. rekao da bi bilo ‘neodgovorno’ iskoristiti tadašnje limite ulaganja u inozemstvo. Kako je to sada postalo odgovorno?

A ono što me rastužuje kod ovakvih stvari je ne obraćanje pažnje na oportunitetni trošak i benchmarke, kao i cjelovitost portfelja. Pirmjerice, koje su bile druge strane dionice, koliko se na njima izgubilo ili zaradilo, te koliko je rastao ili padao benchmark (indeks) zadnjih godina? Još više me muči ako upravitelji misle da su globalno kompetitivni stock-pickeri.

4. Ovo je sve jako zanimljivo u dužem konktekstu. Kao što znamo, dionice Arenaturista su se mogle kupiti u zaista velikim količinama po značajno manjim cijenama. Zašto nisu? Ovdje se treba prisjetiti i prijašnjih izloženosti AZ u turizmu. Recimo, bio je jedan od najznačajnijih dioničara RIVP, u kojem je bio izrazito pasivan, nije niti kupovao dionice RIVP niti (brutalno) potcijenjene ‘majke’ KORF. Tako da je na ovako nelikividnom tržištu cijena RIVP stagnirala i bilo je moguće delistiranje (pod pretpostavkom da ne bi bilo moguće da je cijena bila realnija, jer bi bilo značajno skuplje EPIC-u), što je na koncu omogućilo konosolidaciju vlasništva nad Valamarom. Uvidom u knjige dionice lako možete vidjeti da li je AZ kasnije opet kupovao te iste dionice, i ako je, po kojoj cijeni.

Ono što je meni u cijeloj ovoj priči vrlo zanimljivo je baš ova strateška dimenzija: turističke dionice vs. dug države. Nevjerojatna izloženost naših mirovinskih fondova državnim obveznicama RH, suprotno najboljim praksama i teorije. Pogledajte primjerice portfelj možda najvećeg mirovinskog fonda na svijetu NBIM, koji u misiji naglašava da mu je prioritet zaštiti (‘safeguard’) imovinu. (Napominjem da ovdje morate biti jako oprezni oko manipulacija, jer vam se nekad može podmentuti da i ‘neki drugi’ fondovi u razvijenim zemljama imaju jako puno obveznica, ali ako se radi o tzv. ‘defined benefit’ fondovima radi se o potpuno drugačijim stvarima; a i mislim da se ne može naći da je netko izložen samo jednom izdavaču rejtinga ‘smeće’ jer se to protivi svim teorijama kontrole rizika disperzijom).

Voditelj upravo tog društva se znao pohvaliti visokim prinosima, ali oni dolaze skoro potpuno od kamata na državne obveznice, koje opet plaćaju hrvatsi građani. Mene osobno pak uvijek intrigira višestruko naglašeno kumstvo, a u kontekstu toga poduplavanje izloženosti državnim obveznicama za vrijeme Vlade Zorana Milanovića, do nevjerojatnih preko 70% (prema glavnom guruu svih ovakvih mirovinskih reformi Zgranulo me što mirovinci 72,3% imovine drže u obveznicima RH, dakle u smeću (naravno, ne želim reći da je to bio razlog, samo se ponekad pitam zašto je to bilo naglašavno). Mislim da je upravo taj dotok novca, u situaciji kad je pozicija Hrvatske bila jako loša na tržištima kapitala, omogućilo nastavak anti-reformske politike te vlade, strahovito produžavanje krize, te posljedično toga veću cijenu zaduživanja (i onda, apsurdno, veće kamate za mirovinske fondove). Koliko je to apsurdno, pokazuje i argumentacija koju neki mirovinci daju kad ih se pita da zašto je to tako, pa kažu ‘jer moramo 50%’. Da je to razlog, ‘vozili’ bina 50% ili 51%. Ovdje je jako važno napomenuti da je pri uvođenju reforme planirano da se ovaj limit potpuno ukine (u čini mi se, 10 godina), tako da se možemo pitati kome je bilo u interesu da on ostane. Još su smiješniji izgovori da se ‘moralo’ u obveznice jer nije bilo dovoljno prilika za ulaganje u dionice. Kao da nisu mogli intenzvino ulagati u inozemstvu, štoviše to bi bila elementarno dobitna strategija u smislu kontrole rizika; zar ne biste i sami veći dio svoje buduće mirovine imali u dionicama Microsofta, Applea, Tesle, Mercedes Benza, VW i tako dalje, umjesto većinom u obzvenincama jamo jedne zemlje s junk statusom? (Inače, početnici često rade grešku pa misle da je strategija dobra ako pokaže dobit. To je a posteriori promatranje rizika, kao da kežete da je bilo skroz pametno pretrčati cestu zatvorenih očiju po besplatni sladoled, ‘jer vas ipak nije zgazio auto’; rizik se promatra a priori. Pri ovom posebnom slučaju, naravno nitko na svijetu nije mogao znati da će EU i SAD nastaviti s politikom praktički 0 kamatnih stopa, što je dovelo i do porasta cijena junk obveznica; dakle klađenje na njih je bila ‘sreća’; a tko ne vjeruje neka promislio zašto netko s takvim znanjem ne bi ga mogao vrlo uvjerljivo prezentirati na Wall Streetu i dobiti plaću u desecima milijuna dolara, mjesečno).

Sad dolazimo do možda i glavne teme. Ako Hrvatske obvznice imaju dobru vrijednost i mali rizik, nije li to u uvjetima ovako velike zaduženosti i slabosti većine gospodarstva prvenstveno zbog oslanjanja na turizam? Kako je moguće da hrvatska turistička društva ne uspiju, a hrvatske obveznice prođu dobro? Itd. U mirovinskim fondovima ime i ponešto ljudi s CFA (neki od njih se hvale time, ali kako sam prvi bio dobio CFA u RH, mogu vam reći da se ipak radi samo o naprednijoj ‘vozačkoj dozvoli’, ne nečemu što trebaš pretvarati u dokaz svog nadnaravnog znanja), a to ipak podrazumijeva razumijevanjem ovako elementarnih stvari kao što je Ulagačke osnove: Rizik i prinos (2).

Za mene ostaje misterija, kako to da su Hrvati u onome što im je trebalo osigurati starost, uglavnom ostali bez najproduktivnije rentne imovine (turizam), koju u većini najvećih društava drže stranci, a istovremeno dobili ogromnu izloženost našem proračunskom manjku.

Što se mene tiče, uvijek: ‘practice what you preach‘. Pogledajte primjerice ovo, pa zar nije to bilo gađanje slona s udaljenosti od 2 metra?! Paradoksi cijena na Zagrebačkoj burzi – cijeli hrvatski turizam 1 mlrd. eura!?

p.s. Ako je i vama ovo čudno, pišite AZ-u, ja sam im prije objave ovog teksta pisao, nisu mi ništa odgovorili. Naravno, prema pozivitnim propisima, ne bih očekivao privatnu informaciju nego neko javno pojašnjenje ove stvari, ako je čudna. Ako im nije čudna ili objektivno nije čudna, onda je naravno i ovaj tekst irelevantan.

p.p.s. Molim da se nitko, pa ni AZ ne referiraju na ovaj post na način ‘neki kažu, pa s obzirom na to, mi odgovaramo ili kažemo …’. Ovdje se ne radi o mom kazivanju, nema mojih interpretacija ili zaključaka (osim općenitih koji se ne tiču ovog predmeta), nego samo činjenice. Znači molim komentar činjenica, a ne toga da li je netko pisao o činjenicama. 🙂

Napomena: Imam dionice ARNT, RIVP i naravno raznih drugih turističkih društava. Ovo nije naravno nikakav savjet za kupnju ili prodaju, za takve se obratite svom pripadnom profesionalcu, ili, još bolje, razmišljajte sami. Te dionice mogu kupvoati ili prodavati ili tko zna što, ovisno o potrebama ili raspoloženju.

Oglasi

Kategorije:ARNT

37 replies »

  1. To da radi neki sitni špekulant koji je zaradio desetak posto pa bježi dalje, nego mirovinac čiji horizont ulaganja bi trebao biti najdulji. Pitanje je zašto su dobili jeftinije od cijene na burzi kad su ulazili, a ovo kokošarenje se ne može objasniti možemo samo naslućivati. Kako će se u budućim akcijama valorizirati domaća imovina a kako strana u tim spajanjima ne znamo ali prilično sam siguran da domaća imovina neće biti precijenjena, a za obrnuto ne znam ali možda hoće. Ovakve transakcije samo pobuđuju dodatne sumlje. A možda sam paranoičan. Ali kad gubim pare onda sam para noičan

  2. Nadam se da ce procjena drustva biti potpuno postena i neovisna. a jos vise se nadam da Az fondovi ne sudjeluju u nepostenim igrama, njihov sam korisnik.

    I naravno da cu im obvezno i poslati upit.

  3. Znam da svatko svoga konja hvali ali niste spomenuli i druga izvrsna izvješća, tipa Adris koji je nakon napuštanja duhanskog biznisa ostvario više nego odlične rezultate…ovdje nitko niti od strane naših analitičara već duže vrijeme nije dao neku procijenu vrijednosti dionice…sjećam ste da ste vi prije prodaje TDR radili neke kalkulacije na tu temu…

    • Ne ‘hvalim svoje konje’ nego pišem o ulaganjima koje imam. O Adrisu sam još prije dosta dugo vremena napisao da je zbilja isplativo ulaganje, iako ga nisam imao, a iskreno nisam ni stigao pogledati njihove rezultate. Imenovanje Vanđelića za CEO Croatia osiguranja pak mislim da je sjajna vijest, s obzirom da im je to krucijalna imovina:

      https://eclectica.hr/2012/09/12/adris/

  4. Baš smo svi u obitelji u njihovim fondovima, jedan je čak i u dobrovoljnom, i sam razmišljam o dobrovoljnom

    Mail poslan. Definitivno od njih očekujem odgovorno, racionalno i pošteno ulaganje. U protivnom će si značajno narušiti ugled.

    • Puno veći efekt na ukupan rezultat Adrisa ima poslovanje Maistre…al slažem se da Croatia osiguranje uzima ozbiljan zalet…

  5. Možda su negdje na tržištu nanjušili bolju priliku od ARNT. Je li se može kako saznati što točno kupuju s novcima koje su dobili od prodaje ARNT? Nadam se da to nisu državne obveznice :)))

    • Ne znam, to mi je jako čudno. Zar nisu mogli orgaizirati aukciju, brokeri rade takve stvar, za svu količinu koju imaju viška (ako imaju viška). Time bi se tržište raščistilo i prestao bi ovaj jaki signal. Bit će zaista zanimljivo čuti objašnjenje, ako ga čujemo.

      • Takvih jakih signala sam se nagledao od 2007. na ovamo. Oni su veći špekulanti i od mene samoga. Koliko puta se desilo da zatrpavaju ask mjesecima a kad bi konačno manji i srednji pohapali sve čime su raspolagali neke dionice bi prodisale i napravile i po 50% u kratko vrijeme.

  6. p.p.s. Molim da se nitko, pa ni AZ ne referiraju na ovaj post na način ‘neki kažu, pa s obzirom na to, mi odgovaramo ili kažemo …’. Ovdje se ne radi o mom kazivanju, nema mojih interpretacija ili zaključaka (osim općenitih koji se ne tiču ovog predmeta), nego samo činjenice. Znači molim komentar činjenica, a ne toga da li je netko pisao o činjenicama. 🙂

  7. Vise od deset godina sam na burzi i puno puta citao kako neki fondovi dal bankarski ili drzavni prodaju “dobre” dionice i kupuju gluposti ili ne ulazu koliko bi mogli u kvalitetne dionice,

    prosao sam i vidio svasta u zivotu, te si postavljam pitanje, dali su voditelji tih fondova nesposobni ili to rade namjerno? ono tipa ja sam menadjer ali prodajem kvalitetne papire i rusim cijenu da bi se moja zena, djeca, roditelji, kumovi nakrcali time ili pak za neku proviziju idem kupovat neke gluposti za koje i ljudi koji se ne razumiju bas previse u ekonomiju vide da to nije dobra investicija, kad se samo sjetim ingre, igh i ostalih bisera na xxx kuna.

    mislim da bi bilo zanimljivo da nadlezne sluzbe procesljaju imovinsko stanje i tijek novca raznih menadjera i njima povezanih osoba .

    nisam za teorije zavjera , ali 90 % posto sam uvjeren da ### izbrisano ### pogotovo kad raznim fondovima dolazi ajmo reci svakodnevno nova sredstva te imaju na raspolaganju ogromna sredstva.

  8. EDIT: S druge stane, možda je zaista moguće da u AZ ne razumiju dobro stvari kao što je ‘market impact’. Recimo ovdje se (nemam druge riječi nego ‘komično’) hvale da su neku investiciju ‘gradili’ godinama, i to na trištima gdje se višestruko takvi volumeni događaju i dnevno, u svakom slučaju u vrlo kratkim razdobljima:

    Kako ste uspjeli nadoknaditi gubitke iz 2008., na čemu ste zarađivali?

    • Na primjer, AZ fond u posljednjih je mjesec dana zaradio više od 20 milijuna dolara na dionici kanadskoga proizvođača gnojiva Potasha. Poziciju u toj dionici strpljivo smo gradili godinama. U tijeku je možda povijesno najveći pokušaj neprijateljskog preuzimanja u kojem jedna australska korporacija pokušava preuzeti Potash, što je potaknulo rast cijene dionice. AZ fond inače je u cijelosti iskoristio pravo da 20 posto imovine uloži na strana tržišta. Smatramo da bi bilo neodgovorno ne iskoristiti zakonsku mogućnost diversifikacije na međunarodna tržišta i sve držati na domaćem tržištu koje nadrastamo.

    Vi ste među rijetkima kojima Vladina politika povećanja deficita i velikog zaduživanja ide na ruku.

    • Kratkoročna kupnja državnih vrijednosnih papira ide nam na ruku, ali nismo sretni zbog toga. Pokušavamo funkcionirati vrlo dugoročno. Ova investicija u Potash to pokazuje. Hrvatski deficit možda nije velik u usporedbi s deficitima drugih država, ali Hrvatska sebi ne može dopustiti rast javnog duga i deficita jer će ugroziti kriterije iz Maastrichta. Strah nas je da će nastavak ovakve fiskalne politike onemogućiti uvođenje eura za tri ili četiri godine, što bi bilo jako loše.
      Ovdje je jako zniamljivo da je upravitelj još 2010. rekao da bi bilo ‘neodgovorno’ iskoristiti tadašnje limite ulaganja u inozemstvo. Kako je to sada postalo odgovorno?
  9. Odnosi li se porez na nekretnine i na turistički smještaj (hoteli, kampovi, apartmani…)?
    I koliki to može biti dodatni trošak pošto je dosta novih/obnavljanih smještaja?

    • Hoteli, kampovi, apartmani su isto što i strojevi nekom drugom trgovačkom društvu. Ne možeš oporezovati te stvari ako nećeš i strojeve, npr. u Podravci, one koji pakiraju Vegetu. Naravno da to nema smisla. Ne oporezuju se trgovačkim društvima aktivna nego dobit.

  10. Hm, s obzirom da je najveća “tjedna rasprodaja” AZ fonda -461 dionica što je cca 200.000 kn (kap u moru za fond) a da ne spominjem ove transakcije od 5-10 komada, meni se čini da se tu ne radi ni o kakvoj velikoj rasprodaji od strane AZ fonda nego da se neki njihov broker malo zaigrao pa kratkoročno špekulira ili “oblikuje tržišnu cijenu dionice po nečijoj narudžbi itd. Ali ako i žele rasprodati ARNT ovim tempom to neće napraviti ni za godinu dana. Stoga sumnjam da se ovdje radi o nekoj velikoj rasprodaji iako se svaka rasprodaja od strane fonda može smatrati svojevrsnim Sell signalom.

  11. Pisao AZ-u i naravno nisu se ni udostojili ni odgovoriti!!! Sad je došlo vrijeme da čak i državne službe odgovore na mail koji im se pošalje, a o privatnim firmama da i ne govorim. Ali AZ je ipak čak i iznad državnih službi prije 10 godina, i tko sam ja da mi odgovore na upit, zašto im je tolika izloženost u obveznicama s rejtingom smeće, zašto su tako malo izloženi turizmu, zašto prodaju ARNT,… Tko sam ja koji u njihovim fodovima s užom obitelji ima par stotina tisuća kuna. Vrlo pohvalno, svaka cast, znat ću to cijeniti!

    Nenade jesu vama odgovorili?

      • Prestali su, važno je da ipak čitaju…. možda je bila neka mala uslugica….što drugo.

        Čini se da nema drugog racionalnog objašnjenja obzirom na bezveznu količinu čine
        se zbilja šeprtljavo. Tim više ako na upite ne odgovaraju ni kurtuazno što je minimum minimuma. Glavna strategija im je da se prave blesavi. U centrali sigurno ne rade tako, ostaje pisat u Bavarsku…. a znam…

        Da prodaju još nekoliko desetaka komada, uvijek se mogu pokrit da ih je krupni Tramp krupni
        kapitalist prepao.

        • Ispravno. Na stranicama nema mailova osobnih.

          Nadzorni odbor Allianz ZB, društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom
          dr. Kay Müller, predsjednik, Mirela Mihin Raguž od 01.07.2016; dr. Christoph Plein,

      • Mislim da smo malo dali misliti AZ-u, više ne prodaje. A ako ne prodaje, onda ima nešto u tome. Predlažem da im se još malo piše.

        • Poslali su mi odgovor danas. Nisam dobio nikakav konkretan odgovor, ali korektno s njihove strane sto su barem odgovorili. Očito se i kod njih primjeti barem mali napredak. Nadam se da će se to nastaviti i bržim tempom.

  12. Kakva je razlika između redovnog i službenog tržišta, da li netko može malo bolje to objasniti, mislim da mnoge to interesira. Hvala.

    • Google je najbolji prijatelj:
      http://zse.hr/default.aspx?id=36768

      Koliko sam ja shvatio, trebali bi biti transparentniji i pruzati vise sluzbenih informacija, sto ukljucuje i “informacije dostavljati i na engleskom jeziku”.
      Te “Javnosti mora biti distribuirano najmanje 25% dionica” u odnosu na 15% za Redovito trziste.
      Ja sam samo izdvojio dvije informacije koje mi se cine zanimljivima.
      Ne znam kako ce to direktno koristiti malim ulagacima, ali indirektno moglo bi privuci nove/vece/strane ulagace pa ce time i vrijednost na burzi biti efikasnija?

      • Najvažnije je da mnogi institucionalni investitori imaju u svoja pravila ugrađeno da u takvu kotaciju mogu ulagati, ili mogu ulagati više nego u slabiju kotaciju.

  13. just for the record – AZ A kategorije je i ovaj tjedan (srijeda) prodavao dionice ARNT-R-A

    Sada su pali i ispod 5% portfelja u ARNT, tako da i taj argument vise po meni nema nekog smisla:
    http://omf.azfond.hr/media/1665/podaci-za-az-omf-kategorije-a-za-listopad-2016.pdf

    A nista, valjda su svoj investicijski cilj u ARNT ostvarili u cca 6 mjeseci koliko imaju te dionice. Toliko o dugorocnom investiranju mirovinskih fondova….

    Bas me zanima sta gosp. Ivesha i ekipa iz PPHE-a misli o svemu tome. Ne vjerujem da se oni zamaraju takvih stvarima, al svejedno 🙂
    Pretpostavljam da kada su dogovorali deal sa mirovinskim, da je tu bila neka dugorocna suradnja u pitanju, uzeli su kredit od Zagrebacke banke, itd….. I ovi sada ovako prodaju svoje dionice koje im je PPHE prodao ispod trzisne cijene. Katastrofa….

  14. Pošto su se nova društva konsolidirala od 1.7. znači da je sezona uključena u izvještaj i mislim da ne moramo očekivati puno povećanja od toga. Eventualno od poboljšanja efikasnosti jer na cca 85 milijuna kn prihoda prošle godine bilo je samo 12 milijuna kn ebitda u tim društvima.

    S druge strane, čini se da je 108 milijuna kn koliko su ta društva plaćena dosta povolja cifra, osim ako su već imali udjele, nisam provjerio.

      • Ali u izvješću za 3. kvartal piše da se konsolidiraju od 1.7., zar ne?

        “konsolidirana nerevidirana kvartalna financijska izvješća za treće tromjesečje 2016.
        sastavljena su u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvješćivanja (MSFI) i daju
        cjeloviti prikaz imovine i obveza, gubitaka i dobitaka društava uključenih u konsolidaciju:
        Arenaturist d.d., Arenaturist Zlatne stijene d.o.o., Arenaturist Hoteli d.o.o., Arenaturist
        Turistička naselja d.o.o.. Konsolidirana izvješća sastavljena su s podacima konsolidiranim od
        01.07.2016. godine.”

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s