Društvene paradigme

Eldorado (slučajnih) zarada na hrvatskim obveznicama se više neće ponoviti

1. Zadnjih godina je svaki hrvatski fond manager(čić), njegov brat, pa i njegov pas, mogao staviti prst u uho i ‘zaraditi’ na isti način, kupujući hrvatske državne obveznice, preuzimajući ogromni rizik, ali u konačnici ni kriv ni dužan slučajno ostvariti veliki prinos. Neki misle da je to bio njihov fantastični uvid i nevjerojatna kvaliteta. Ali nije.

To vrijeme je prošlo i više se neće vratiti. Evo zašto.

Kupujući obveznicu, čim dugoročniju, u okružju visokih kamatnih stopa, možete prihodovati na dva načina:

  •  Naplatom kamate (kupona)
  •  Kapitalnom dobiti, naime povećanjem cijene obveznice ako kamate padaju. Ovo je za dugoročne obveznice puno značajnije, jer se cijena recimo 10-godišnje obveznice za 1 p.p. promjene kamatne stope može promijeniti i npr. 7%-8% (ovisno o kuponu).

2. Pogledajmo najprije što se dogodilo zadnjih godina.

Prinos na njemačku državnu 10-godišnju obveznicu je u 5 godina pao s preko 2% na nevjerojatnih ispod 0% (ovo ne mora biti prinos na neku konrektnu obveznicu, može biti i sintetički izračun iz krivulje prinosa):

njemacka-obveznica-10g-5g

Ovo je zaista nevjerojatno i nitko na svijetu to nije mogao predvidjeti, ponajmanje neki fond managerčići na Balkanu. Naravno bilo je onih koji su nagađali da će biti tako, ili da će biti suprotno, kao što bilo tko od nas može nagađati da će 2071. u finalu Eurolige igrati Dinamo i Hajduk, pa ako se to zaista i dogodi ne ‘biti u pravu’, nego slučajno pogoditi.

Koliko je to nevjerojatan i radikalan događaj možemo vidjeti iz dugačke vremenske serije, ovo je valjda 25 godina:

njemacka-obzvenica-10-g

 

Budite sigurni da ni jedan hrvatski fond managerčić ovo nije mogao predvidjeti. Da je, svoje znanje bi unovčio za doslovno milijarde dolara negdje drugdje. Još manje (ako može biti manje od 0% šanse) su to mogli skoro svi hrvatski fond manageri istovremeno (skupina iluminata).

Dogodilo se nevjerojatno veliko i dugotrajno ‘kvantitativno olakšanje’ koje nitko nije očekivao.

3. Međutim, još zanimljivije, dok je u pet godina tržišni prinos na njemačke obveznice pao za oko 2,5%, na hrvatske 5-godišnje je pao nevjerojatnih 5,5%, a to je dovelo do ogromnih kapitalnih dobiti za one koji su držali hrvatske dugoročne obveznice:

hrvatske-5g-obveznice

Naravno, to se dogodilo zato jer je je zbog nevjerojatnog ‘kvantitativnog olakšanja’, pa pada prinosa vrhunskih obveznica do nule, čak i prinos obveznica u rangu ‘smeća’ jako pao, jer su investitori tražili ma kakav prinos.

To možete vidjeti po ovom izračunu Deutsche bank prema kojem je, izračunato iz CDS spreada, vjerojatnost bankrota Republike Hrvatske u idućih godinu dana pri kojem će invesitori izgubiti 50% uloga radikalno pala u samo godinu dana s preko 5% na oko 3,5%. Uočite porast u zadnje vrijeme, vratit ćemo se na to.

cds-spread

Da, kao  što možete vidjeti, kupovanje hrvatskih obveznica je naravno cijelo vrijeme bilo igranje s vatrom, velika šansa za bankrot. Skupljanje novčića ispred parnog valjka. Pri tome se ujedno ponešto smanjio i kreditni rizik RH, ne zaslugom naše gospodarske politike.

Poptuno je evidentno da se ovakav trostruka (ili čak četverostruka) konstalacija više ne može nikako ponoviti (osim ako prođemo kroz ogromnu krizu / čistilište, pa se onda opet vratimo — u kom slučaju će obveznice teško stradati):

  • kretanje iz okoline ogromnog kupona
  • nevjerojatno i dugotrajno smanjenje kamatnih stopa globalno
  • ujedno smanjenje spreada ‘junk’ zemalja
  • (i četvrto, iznenadno povećenje gospodarskih perspektiva te jedne ‘junk’ zemlje).

Znači, balon prinosa je ispuhan. To se ne može ponoviti. To je kao da dijete između 14. i 19. godine naraste na 2,20 metara. Koliko još može rasti? Ili može samo opstajati na toj razini i poslije se polako grbiti?

Znači, hrvatske obveznice čekaju

  • manje kamate za nove obveznice
  • za postojeće pad cijena ili zbog rasta kamatnih stopa i/ili kroz amortitaciju cijene kroz isplate većih kupona u okružju niskih kamatnih stopa.

Ne može se ponoviti pobiranje velikog kupona uz istovremeno velik rast cijene,

Štoviše, u zadnje vrijeme prinosi na obveznice rastu, tj. cijene im padaju! Naravno, veliki hrvatski ulagači (prisilni mirovinski fondovi) mogu kupovati neke od njih i tako im održavati cijenu, ali to je lavina koja se ne može tek tako zaustaviti. Pogledajmo što se događa s njemačkim obveznicama zadnjih godinu dana:

njemacka-obzvenica-10-g-1g

Opa!

4. Pitanje je što su mislili hrvatski fond managerčići kad su krcali hrvatske obveznice, skoro svi odreda. A ne bugarske (bolje što se tiče risk/reward odnosa, u svakom slučaju nije junk), rumunjske, njemačke ili albanske? Da li je to bio ‘home bias’ (neobrazovani smo, horizont nam ide to Graza samo za špecaraj), neka posebna saznanja o gloablnim odnosima poznata samo njima, a ne i svijetu, ili možda za neke od njih i problem agenta, ili nešto peto?

Problem agenta bio bi: “Znam da je to rejtinga ‘smeće’ i da bi mi fiducijarna dužnost nalagala međunarodnu disperziju, ako ‘pukne’ Hrvatska da moji klijenti ne izgube još i taj dio, ali kako su moji klijenti neobrazovani, ako Hrvatska bankrotira, i oni izgube ni ovo, neće ni skužiti da su ovo mogli spasiti. Dakle, ako sve ispadne dobro, pokupit ću prinose i biti ‘pametan’, a ako ne ‘neću biti kriv jer je sve otišlo k vragu.”

Što se tiče mirovinskih društava, mislim da su ona narušila fiducijarnu dužnost članovima fondova ‘vozeći’ daleko preko ionako izrazito visokih limita od nužnih 50%, pogotovo imajući na umu da je i drugi dio mirovine (1. stup) u potpunosti ovisan o istom izdavaču.

OK. Ukupno gledajući, hrvatske obveznice nisu (još) skviknule i oni koji su ih držali su zaradili. Znači li to da je bilo mudro držati ih (za druge, u onome što im je životna presudna sigurnost). Jeste li ‘pametno zaradili’ ako ste išli zavezanih očiju po besplatni sladoled preko ceste i nije vas zgazio auto? Što se tiče mirovinaca, dobici na tim obveznicama su pokrili sve gubitke na drugim stvarima koje se sad manje vide, a bilo je tu zaista svega. No, moja najveća zamjerka je nevjerojatno povećanje s 26,3 na 53 milijarde kuna ulaganja u te obveznice baš za vrijeme vlade SDP-a, baš kad su te obveznice postale ‘junk’ (neinvesticijske) što je omogućilo SDP-u održavanje antireformskog kursa, što smo platili svi mi. Upravo nevjerojatno je kako smo bili zabijeni u 6 godina krize usprkos rastu cijelog okružja i velikoj renti od turizma. Paradoksalno, ta vlada je morala plaćati velike kamate onima koji su htjeli upisati njen dug i omogućiti daljnju antireformsku politiku. Koja je snižavala kreditni rejting (ili ga odražavala na niskoj razini) i odražavale velike kamate, i tako u krug. Cijenu pada BDP smo platili svi mi, a kroz visoku cijenu duga prihodovali mirovinski fondovi, a kamatu samima sebi krot tu shemu platili opet svi mi?! Iskreno, ne vidim kakav je to uspjeh.

Ne bih išao tako daleko da mislim da su se kumovi nešto dogovarali. Ali vjerojatno su obojica gajili strast svaki prema svom poslu i međusobno se inspirirali, jer kumovi naravno pričaju. No, u svakom je slučaju jako čudno da su svi prisilni mirovinski fondovi imali tako slične, a tako čudnovate strategije. Da recimo nisu (osim mikro, u odnosu na imovinu) u istom razdoblju kupovali hrvatski turizam, kojem su u istom razdoblju cijene dionica porasle više stotina posto, a bez kojeg kako bi RH isplatila obveznice? Kako možeš očekivati prinos na obveznice RH ako hrvatski turizam skvikne? Itd.

Koliko nas je koštala ta antireformska politika možemo vidjeti ovdje:

bdp-rh-vs-ne-od-2001

Odnosno 4 godine te vlade:

rast-bdp-2011-2015

Zamislite da smo rasli ma samo kao prosjek Nove Europe, to bi bilo 10,8% više. To bi značilo 10%-15% veće plaće. To bi značilo veći prvi stup i veći drugi stup. To bi značilo više poslova.

p.s. Istovremeno, u pet godina je S&P 500 porastao 100% (plus možda oko 10% dividendi). A neki naši fond managerčići su izjavljivali da nalupavaju hrvatske obveznice jer da se ‘nema kamo drugamo ulagati’:

sp-500

 

 

 

Oglasi

46 replies »

  1. Kao prvo da Vas pohvalim za osvještavanje nekih elementarnih ekonomskih činjenica, ali kao što i sami znate da je najvećim dijelom zatečeno stanje posljedica (ne)djelovanja političkih elita. Međutim kad spominjem političke elite ne bi rekao da su samo one isključivo zaslužne, odnosno da ostali nisu, jer na kraju svi su sudjelovali u svemu u bilo kojem obliku. Pohvala zato i ide ljudima koji su uspijeli nametnuti kakve takve promjene, pa se možda nazire svijetlo na kraju tunela. Pohvala idu i za Vaše uplitanje u Petrokemiju, Đuru Đaković, Rivijeru Poreč, za Croatian makers, svakodnevni doprinos sa novim tekstovima na facebooku, eclectici, pa na inicijativi da se pomogne SDP-u, a možda ako bude zatrebalo nađete snage za osnivanje političke stranke koja će imati za cilj da ljudi rade za nešto korisno i napredno, a ne da se na njih gleda kao na izborno tijelo.

  2. Problem s OMF je što veliki broj ljudi uopće ni ne zna šta su oni, u što ulažu..Ljudi slabo shvaćaju da oni upravljaju “NJIHOVIM” novcima. Kada su se pojavila tri razreda A B i C ja odem u financijski odjel u firmi gdje radim i pitam ih što misle o tome da se prebacim u A razred?Od njih 5 četvero nije znalo o čemu pričam, a činjenica je da ni ja ne bi znao da nisam otkrio ovaj blog.
    Nenad u zadnje vrijeme dosta piše o OMF i to je dobro da se vidi što oni rade jer ovo je blog koji se poprilično čita i ima utjecaj..
    Prije par godina Nenade objavili ste podatke o posjećenosti bloga..Volio bi kad bi htjeli pokazati kolika je sada?

      • Nenade možete to malo detaljnije objasniti ,što znači jedinstvenih posjetilaca, da li to znači da su ljudi pregledali stranicu, u biti mene ustvari zanima koliko ljudi prati konstantno blog ,ako se to može uopće znati?

        • Ovo je različitih posjetilaca u toku mjesec dana. Nemam detaljnjije analize, možda bih trebalo instalirati Google Analytics, ali ne da mi se 🙂

  3. Neki dan u potrosackom kodu, subota popodne cini mi se, prica o stednji, ulaganju itd. Smijeh. Ako ima emisija na zahtjev pogledajte, jer to se ne moze rijecima opisati.

    • U pravu ste … nekako mi se čini da sam sve rekao, pa se nisam vraćao na to, ili sam zaboravio što sam htio reći 🙂

    • Strašno, a ovaj gura obvezničke fondove?! Najbolja je fora kako diskutiraju zlato kao da se radi o nekoj investicijskoj klasi.
      Od 19:00. Najb

  4. Za ovo ne znaš je li bi se smijao ili plakao ?! Pitanje je , je li HTV javna tv ili privatna ” prćija” tih i takvih ? A ne stoji možebitno opravdanje urednika i voditeljice ” mi to ne razumijemo te stvari , pa smo pozvali ” stručnjake” ” , jer se možemo zapitati ” pa šta vi pobogu radite tu , ako ne razumijete to ” ? Zaključak , temeljita reforma od vrha do dna !

  5. Postoji li mogućnost korelacije između suzdržanosti fondova oko ulaganja u turističke dionice i velikog duga koji dolazi na naplatu u 2017. a trebati će se financirati od nas građana kroz kupnju obveznica od strane OMF-ova?

  6. Nešto mi nije jasno kod ovih ”zarada” na obveznicama… Jesu li ove obveznice koje su kupovali naši OMF-ovi tkz. zero-coupon bonds ili regular bonds? Jer ako su zero-cupon onda se zarada može realizirati tek nakon isteka ugovorenog razdoblja, a sada se još ne zna hoće li yield gore ili dolje (odnosno vi pretpostavljate da će opet gore). Tko kaže da neće i iznad kupovnog prinosa? Kako onda govoriti o zaradi? Zapravo zarada u bilo kojem slučaju nakon pada yielda, može uslijediti ako se obveznice prodaju dok je taj prinos mali. Jesu li OMF-ovi to napravili? I kuda s tim novcem? Nije li sada trenutak da se to prelije na druga tržišta? U protivnom zarade nema.

  7. Upravo u vijestima RTL-a , gđa Željka Antunović ostala je osupnuta i jako se uvrijedila na komentar g. Bakića da se SDP-u pomogne u transformaciji stranke . Nevjerojatno 🙂

    • Možda su vlasnici fondova shvatili da su obvezni fondovi promašili praktički cijeli HR turizam,
      a izgubili puno novca kupujući razno dioničko i investicijsko smeće.

      Mogla bi biti dobra vijest za turističke kompanije. Osobito Valamar, jer ga imaju neznatne
      količine u odnosu na kvalitetu, aktualni razvoj i dugoročnu vrijednost tog vlasničkog papira.
      Zašto AZ prodaje Arenaturist, tako smješno male količine kao da su kockari u dugovima, a ne
      mirovinski fond?

  8. Kuda će ići prinosi HR obveznica? Mislim da to zapravo sa sigurnošću ne zna nitko, ali mislim da će dodatno pasti, iz dva razloga:
    1. Globalno, trenutni skok prinosa na US treasuries i ostale prvoligaške obveznice je zasad samo to, skok, nije dovoljno dugotrajan i velik da bi sugerirao promjenu trenda. Iskreno sumnjam da će si Ameri propucati nogu tako da svima krenu plaćati više za svoj dug. Radije QE4,5,6, a sve to uzima vrijeme, znači traje. Tako da je utjecaj eksternog faktora anyone’s guess, ali mislim da će to biti trading sideways, jer su prinosi već niski i niski ostati moraju, drukčije ne ide.
    2. Lokalno, utjecaj domaćih prilika na cijenu hrvatskog duga je pozitivan, izlazimo iz EDP-a zbog malog deficita, imamo relativno solidan rast, a tek se očekuju pozitivni efekti porezne reforme, i nadamo se kaskade sektorskih i administrativnih reformi.
    Summa summarum, rekao bih da će prinos na HR obveznice kratkoročno i srednjeročno zapravo pasti na 2-2.5% što će podići cijene trenutnih obveznicama sa strašnim kuponima od po 6.5% s dospijećem do 2024 i sl.
    Istina jest da je u slučaju nekih poremećaja downside risk veći od potencijala uvećanja vrijednosti ulaganja, ali trenutno to ne vidim kao realnu opciju.

    • Mislim da će taj kum odustati. Grmoja je previše frfljao u mikrofon danas i
      rekao bih da premijer Plenković to odobriti neće.

  9. Jasenko , ipak ne će , odustao je od kandidature. Nastup g. Bakića u Otvorenom jako dobar, gdje javno iznio neke stvari i mišljenja koje se baš nisu svidjele drugu Marasu , ali to je njegov problem. Sam je priznao da je čitao neke analize g. Bakića pa je valjda mogao nešto naučiti i početi mijenjati mentalni sklop. G. Brkić se uznemrio , uzmucao , dojma sam da je 100% za socijalističku, državnu ekonomiju , a neugodno mu to javno reći , kao ono ” naš hrvatski put” , ” naš način života i upravljnja ekonomijom” i slijedom toga nemogućnost kopiranja uspješnih zapadnih kapit. modela , jer ,eto, to nije za nas. G. Marić , ozbiljan , ne sumnjam u njegove dobre namjere , a koliko će uspjet u tome vidjet će se vrlo brzo. Upalo mi je u uho na kraju što je rekao oko namjere razvoja tržišta nekretnina , tržišta kapitala , ako sam dobro čuo.

    • Zrinko ok neće ali problem je taj što su na to uopće i pomišljali, ja kao netko tko podržava MOST neugodno sam se iznenadio. Ali razumijem i njih jer sve stranke tako rade pa što ne bi i oni… nakon sinoćnjeg Otvorenog ni sam više nisam siguran koji je najbolji način riješenja pitanja stranačkog zapošljavanja u javnim poduzećima. A jesmo komplicirani.

      • Jasenko jedan jedini način,osim infrastrukture ,voda i šuma sve privatizirati,ne postoji bolji način, a u sinoćnjoj emisiji se to nitko nije usudio reć jasno i glasno, što je najgore novokmet je tri puta to pitanje i postavio .ovo što se tiče mosta je točno ono što sam ja tvrdio,oni nisu ništa ali ništa drugačiji od HDZa i SDP a, s tim da su po pitanju kadrova jako deficitarni sa kvalitetom

  10. ‘Fakat’ me čudi da se Zero Hedge našao u ovom skandalu.

    http://www.businessinsider.com/popular-websites-deliver-russian-propaganda-15-million-americans-2016-11

    To najveće smeće polusvijeta špekulantskih medija, naravno kultni izvor naših trash-špekulantića, onih s raznih ‘investicijskih’ foruma, naime njihove elite 🙂

    ZeroHedge, za ‘znalce’, penzionere s Floride koji su odjednom postali znalci i sve druge analfabete koje impresionira takav stil, pa misle ‘ne znam puno ali ovo čak i meni izgleda pametno, sigurno jest’.

  11. Ma to je zanimljivo sve, ali ajmo sagledati fundamente.
    Što su obveznice? Dužnički papiri s dospijećem i kuponom (kamatom).
    Tko ih izdaje, a tko kupuje? Izdaju ih države / korporacije, a kupuju oni koji žele siguran prinos.
    Kolika je kamata na obveznice i o čemu ovisi? Onolika koliko odredi zakon ponude i potražnje, a ovisi o procjeni rizika od bankrota I O DOSTUPNOJ KOLIČINI NOVCA. S obzirom da je rizik od bankrota varijabilan u vremenu i tema za sebe, ovdje možemo reći da bi gledano po dostupnosti količine novca sada, a u budućnosti još više (vidi akcije ECB-a i FED-a, QE na QE, zanemarite 0.25% podizanje kamata u prosincu, ako i to bude), kamate trebale PADATI. Rasti mogu samo uslijed poremećaja koje bi natjerale države na dodatno zaduživanje što bi diglo kamate.
    Ali kako države to ne bi onda mogle plaćati uskaču centralne banke i krug je zatvoren.
    Niske kamate, QE FOREVER.

  12. Poštovani,

    imam jedno pitanje nevezano uz temu. Iskreno ne znam gdje se obratiti i koga pitati. Naime primjetio sam da se obveznicama na zagrebačkoj burzi trguje cca 100x većom cijenom od nominalne uz kamatu od 3-6% (npr. RHMF-O-217A je 103.90 uz nom.cij. od 1HRK). Znači za datum dospijeća od 5-10 god kupiti obveznicu po 100x većoj cijeni, nema smisla. Po toj logici je apsolutno neisplativo kupovati obveznice, ili propuštam neku stvar koju ne vidim? I ako se kamata od npr. 5% isplaćuje polugodišnje, znači da ide isplata 2x po 2.5%?

    Stvarno bih bio zahvalan da mi netko odgovori pošto sam nov u ovome, te u zadnje vrijeme proučavam malo dionice i obveznice.

    Lijep pozdrav svima!

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s