Mirovinski fondovi

Obveznički i mirovinski fondovi: a gdje su novci?

Neke banke su počele opet klijentima gurati obvezničke fondove. Naravno, iako ‘prošli prinosi nisu indikacija budućih’, znamo da se uvijek prikazuju grafikoni i podaci o prošlim prinosima i, čovjek kakav već je, uvijek ima na umu te prošle prinose. No, kao što sam rekao, mislim da su ti veliki prinosi zauvijek prošli: Eldorado (slučajnih) zarada na hrvatskim obveznicama se više neće ponoviti.

No, jednako zanimljivo je pogledati izvedbu fondova spram benchmarka, u ovom slučaju je to CrobisTR, obveznički indeks ukupnog prinosa. Pogledajte, on je u godinu dana ostvario skoro 9% prinosa, a u tri godine točno tri puta toliko (VAŽNA NAPOMENA: to ne znači da će se ti prinosi nastaviti, dapače):

crobistr-1y

3 godine:
crobistr-3y

No, naši mirovinski fondovi (koji imaju i dionica, koje su pak prilično rasle zadnjih godinu dana) i obveznički fondovi se hvale prinosima koji su značajno manji od ovoga. Ovdje treba uzeti u obzir i da obveznice uđu u indeks tek nakon nekog vremena što su izdane (izdane su često uz diskont, dakle njihov stvarni prinos je još veći). Tu treba uzeti u obzir i valutnu kompenentu. Stoga je jako važno postaviti pitanje: kako se ti prinosi izgube u portfeljima fondova i gdje je u stvari novac? Te tko plaća te silne prinose? Te, još važnije: ako banke sad aktivno prodaju udjele u takvim fondovima, a ako budu ovako mali (kako opisujem gore) prinosi, te ako imamo tako velike ‘curenje’ prinosa, je li moguće da za građane ti fondovi zapravo ostvare nešto oko 0 i opet razočaraju investitore, odbiju ih od tržišta kapitala’

Kao što znamo, u medijima je najavljeno da je kum bivšeg premijera pred odlaskom iz najvećeg fonda u Hrvata (vrijeme je, to je već jako dugo razdoblje za managera). Ima li ovo veze s time? Hoće li se veliki mediji usuditi pisati o ovome? Vjeujrem da sve više hoće, ovo prestaje biti taboo.

Apsolutno je nevjerojatno da mediji nekritički ‘puše’ priče fond managera mirovinskih fondova o njihovim navodno velikim uspjesima s  obzirom na to kako su ti prinosi ostvareni. Trenutno se neću baviti njima, ali pogledajte ovaj članak Gospodarska i demografska katastrofa usko su povezane te iz njega posebno:

U idućem nastavku: ‘Kako su obavezni (prisilni) mirovinski fondovi odigrali ključnu ulogu u demografskoj katastrofi kroz otvaranje ključnog ventila antireformskoj Vladi, alocirajući privatnu štednju građana u državni ‘đemdo’, te time ugrozili cijeli mirovinski sustav, osim što su štednjom građana upravljali ne poštujući elememtarna načela kontrole rizika’

Preview / uvod:

Pa se tako Vlada počela zaduživati, pri čemu su ključnu ulogu imali obavezni (prisilni) mirovinski fondovi, koji su od početka njenog mandata (prosinca 2011.) do sredine 2015. povećali ulaganja u državne obveznice s 26,5 na 53 milijarde kuna: udvostručili. I to upravo tijekom razdoblja kad je hrvatski kreditni rejting postao ‘smeće’ (neinvesticijska ocjena, odnosno ‘špekulativno’). To je, naravno, bio trenutak kad Vladi nije bilo lako pristupiti tržištima kapitala, a novac joj je zbog antireformske politike i loše gospodarske izvedbe nasušno trebao. Mislim da možemo reći da su upravo mirovinski fondovi spasili tu Vladu, odnosno omogućili joj ostanak na tom anti-reformskom kursu.

Otac svih ovakvih reformi, Pinera, rekao je: Zgranulo me što mirovinci 72,3% mirovine drže u obveznicama RH, dakle u ‘smeću’.

 

Molim komentare na ovo gore, naravno ako ih označite s #BBB neću ih objaviti nego će biti dostupni samo meni (kao što znate, imam dosta simpatizera čak i u fondovima usprkos hijerarhijskoj strukturi i neomiljenosti kod vrhovnika).

Posebno, još valja naglasiti kako su vrijednosti jedinica trajno izdeformirane zbog računovodstvenih akrobacija, ‘zaključavanja’ obveznica u državnje do dospijeća. Još zanimljivije, nova uprava Hanfe koja je došla iz redova (vrhova) te iste financijske branše, kad je došla je iz izvještaja izbacila izračun stvarnih prinosa (nešto kao ‘dollar weighet return’). Itd. ima jako puno toga. Recimo diskusija se može voditi o tome kako se razliku portfelji radikalno različitih fondova definiranih uplata (kao što su naši) i definiranih isplata, to je ogromna tema, ali potpuno nedostižna za sada našoj (medijskoj i drugoj) javnosti.

U svakom slučaju, preuzimanje nevjerojatno rizične strategije i slučajni dobici kao što je opisano gore, ne bi trebala biti strategija upravljanjem najkrucijalne životne štednje građana.

Vjerujem da ovaj odlazak jednog managera ima veze s time svime, te da ako je tako, nije zadnji.

Evo i previewa jednog drugog posta, ovo je iz prezentacije koju sam imao na jednom međunarodnom financijskom skupu (kao keynote speaker), čime sam objašnjavao kao je kod nas financijski ekosustav deformiran i zašto nije moguća zdrava startup scena (da, to je jako jako jako povezano):

ekosustav

Oglasi

Kategorije:Mirovinski fondovi

19 replies »

  1. Teško je breme jugo-mentalitet i hrvatski DORH koji je zanat ispekao u onom
    dijelu privatizacije koji je bio van zakona. Nakon toga se osjećaju nedodirljivima i
    u praksi su oni potpuno i stvarno nedodirljivi, umreženi. Njima treba 10 ili 20 godina
    da rješe nešto tako jednostavno kao što je slučaj predsjednika gospodarske komore
    što bi mogli rješiti i ispodprosječni pripravnici.

    Kum se snašao, možda on nešto zna, pa će reći DORH-u ako ga pitaju.
    Inače u DORH-u nije nitko odgovarao niti za nešto tako krupno kao izručenje Perkovića,
    kažnjavanje masovnih likvidacija…Dapače, te snage se ponovno nastoje konsolidirati u opoziciji
    isključivo po ideološkom ključu.
    Teško se može doći do odgovora na pitanje “gdje su novci” sa ovakvim vodećim ljudima DORH-a… Bitni su naravno vodeći ljudi i politički jaki nalogodavci.

    To što su građani financijski nepismeni olakšava posao za ovako loše vođene
    mirovinske fondove. Građani koji budu vodili brigu o svojoj imovini biti će u puno boljoj
    poziciji u mirovini. Oni koji o tome ne razmišljaju mogli bi jako nastradati.

  2. Pozdrav Nenade. Odličan članak, kao i uvijek 🙂 Možete li malo prokomentirati stanje indeksnih fondova na domaćem tržištu? Ako se meni dobro čini postoji samo jedan takav fond – OTP indeksni. Kako to da nema više ovakvih fondova na domaćem tržištu?

  3. Dobio ovih dana newsletter od jednog naseg dobrovoljnog mir.fonda, da ne ‘reklamiram’, ali ovo moram podijeliti jer sam se fino nasmijao. Imam ga kao neku vrstu disperzije ulaganja, tj. da si malo podebljam ulaganje u obveznice 🙂

    Da budem iskren, kad vec placam tolike poreze, prireze…, nek mi drzava malo sponzorira ulaganje u mirovinu koju mi vode profesionalci.

    Kad sam vec slucajno spomenuo profesionalce, e tu sad dolazimo do zanimljivosti. Prinos ove godine nesto preko 4%, a u samom tekstu navode da ih je iznenadilo da je nas dionicki index rastao preko 17%, znaci uopce im nije neugodno navesti ta dva parametra. Dodatno, ulozio sam u fond koji bi trebao biti vise orjentiran na dionice, a uz ovakvu godinu oni imaju manji prinos nego fond koji je konzervativan i vise orjentiran na obveznice. Ali nije ih samo to iznenadilo, kazu oni, iznenadio ih je i gospodarski rast hrvatske. I sad oni nakon tog iznenadenja mudro odlucuju da povecavaju ulaganje u dionice domacih kompanija.

    Mislim, svaka cast na hrabroj odluci, ali nekako mi se cini da ti profesionalci imaju prevelike place i predobre aute da bi samo pratili trendove koji ih iznenade.

    Nista, cekam newsletter koji ce mi javiti da ih je iznenadila neka sljedeca kriza i da su jeb**a bili na rucku uz casicu finog vina kad sam izgubio mirovinu.

  4. Poštovanje,

    Ako može na private osvrt na slijedeće, odnosno kako je ovo moguće ili ja nešto krivo zbrajam:

    FTB turizam (GAMA-R-A) u bilanci ima udjele u LRH i LRHC, ostalo je zanemarivo:

    10.318 dionica LRH X 3.482,00 kn =35.927.276,00 kn
    187.189 dionica LRHC x 1.200,00 kn =224.626.800,00 kn

    Fer vrijednost GAMA-R-A= 260.554.076,00 kn / 2.670.000 (broj dionica) = 97,59 kn po dionici

    Znaci kroz Gamu čija je cijena trenutno cca 65,00 kn se kupuje LRHC i LRH sa 50,00% diskonta…(odnosno većina ili 86,00% vrijednosti se odnosi na LRHC, ostatak na LRH).

    • Moje mišljenje je da, kao prvo morate uzeti neki diskont jer npr. čak ako idu prodati sve to moraju platiti porez pa opet porezi prirez kod isplate dioničarima.
      Kao drugo, djeluje mi kao da bi se GAMA mogla spojiti sa nečim, npr PCTS, što mi nije privlačno.

      Osim toga, FTB turizam nije GAMA, već LRHC, zar ne?

  5. Postoji problem kod naših posredovatelja u trgovini vrijednosnim papirima koji onemogućava ljudima mala ulaganja u obveznice. Npr ako netko osjeća želju za rizikom i želi ulagati u super rizične obveznice ograničen je minimalnim ulaganjem. Sama obveznica dopušta mala ulaganja ali naši posredovatelji taj mali prag višestruko podignu. Nije isto riskirati 2-3.000 eura ili 20.000 eura.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s