Croatian Makers

Breaking news: opet katastrofalni u edukaciji!

Znam da ovo nije ‘breaking’ u smislu da nije hitno, ali ovo je prebitno! U PISA istraživanju, najreletantnijem istraživanju kvalitete edukacije, opet smo katastrofalno loši, usprkos ogromnom ubacivanju resursa u obrazovanje. Pogledajte na tablici niže.

A uskoro ću objaviti ono što već neko vrijeme najavljujem, zašto je predložena ‘kurikularna reforma’ bila jako loše zamišljena (sreća da nije ‘implementirana’, jer ju se ne bi moglo implementirati). Ovdje možete vidjeti dio argumenata: Hrvatsko školstvo u brojkama i može li reforma kurikuluma uspjeti?
U međuvremenu, poduprite Croatian Makers.

pisa-2015

Cijeli izvještaj je ovdje.

U međuvremenu:

Croatian Makers general from Croatian Makers on Vimeo.

Kategorije:Croatian Makers

14 replies »

  1. Ubacivanje “resursa” u obrazovanje je u funkciji socijalnog zbrinjavanja, naravski rečeno uhljebljivanja. No to se ovdje već spominjalo. Nego svaka reforma će pasti na kadrovima, zato prvo treba provesti kadrovsku evoluciju. Mislim da bi roditeljima trebalo podijeliti vaučere, da se nastavnici formiraju u klastere i da skupljaju vaučere. Tko ne skupi neka pauzira godinu dana, na pola plaće, pa ako ni na godinu ne uđe u nastavu kroz izbor roditelja neka ide na burzu. Škole otvoriti i svima nezaposlenim s burze neka se i oni imaju pravo predstaviti i sudjelovati u izboru, kao i provatnicima. Potpuno je nepotrebno da privatnici izmišljaju poslovne prostore za održavanje nastave kad su škole prazne. Mislim da iz škola treba izaći oko poloavice postojećih kadrova, a u škole ući četvrtina novih. I onda im se mogu povećati plaće. Ovo nema smisla s nastavnicima kojima nije mjesto u nastavnom procesu, a kda nešto pokušaš napraviti svi se dignu kao da si dirnuo u osinje gnijezdo.

    • Naravno da dio problema lezi u kadrovima. Mozete dijeliti vaucere, davat otkaze ‘losim’ nastavnicima, ali problem necete rijesit. Rad u skoli nije toliko privlacan za recimo matematicare, fizicare, informaticare… ovu cetvrtinu novih bi moglo biti jako tesko naci pod sadasnjim uvjetima.

      • Problem se neće riješit tako dugo dok je sve u državnim rukama. Mogu se mijenjati i kurikulum i država, ali tako dugo dok se ne promijeni utjecaj države u obrazovnom sustavu neće se promijeniti ništa. Da stavimo male singapurce kao učenike opet bi ostalo sve isto.
        Država je ta koja čini ovaj obrazovni sustav lošim.

  2. Politika u svemu ima prste tako i u tome. Gdje nema struke nego je politika možeš samo očekivati urušavanje. Negativna selekcija uvijek dođe na naplatu. U mom gradu neku predmetnu nastavu predavaju oni koji su završili razrednu, kvalitetnog profesora matematike ili fizike nema već generacijama a u gimnaziji latinski predaje 70. togodišnja bivša turistička djelatnica jer ga nema tko predavati.
    Fascinantni su već godinama rezultati koje postižu đaci zemalja dalekog istoka. U jednoj knjizi koja iznosi znanstvena istraživanja i uspoređuje genijalne ljude i moždane funkcije pročitala sam da je jedan od faktora izvrsnosti rezultata iz matematike, kemije i fizike znakovni jezik Kine, Koreje,Tajvana, kojim su brojke vrlo kratki slogovi te ih ljudski mozak puno brže pamti nego kod jezika tipa engleski, francuski ili njemački. Zanimljiv podatak koji se ne bi mogao primjeniti na djecu iz Singapura koji su prvi na rang listi a njihov službeni jezik je engleski.

    • Mislim da pamćenje nije presudno za matematiku, fiziku, kemiju… Za te predmete ti treba jak “procesor” a ne jaka “memorija”. Memorija je važnija za društvene predmete.

      Jezik i razmišljanje jesu povezani, ali što se tiče Kineza, Korejanaca, Japanaca , zanimljvo je da su u STEM područjima izuzetno jaki (daleko nadprosječni po broju studenata na tim fakultetima) i oni koji su rođeni u USA i ne govore jezik svojih predaka.

      Mislim da od jezika ovdje su ipak važniji genetika i određeni okolišni (društveni) “poticaji” za razvoj kako mozga individualca tako i oblikovanje nekih širih društvenih prioriteta, tendencija. Ne bih sad puno ulazio u detalje (o gentici, rasama itd.), jer tu ima i nekih stvari koji su u suvremenoj zananosti pomalo tabu, iako u znanosti ne bi trebalo biti zabranjenih pitanja…

  3. Trebalo bi vidjeti po teritorijalnom rasporedu da li su naša djeca uspješnija koje dolaze iz većih gradova gdje bi utjecaj sredine ,količina informacija kojoj je dijete izloženo i konkurencija bili veći.

  4. Još jedan razlog zašto ovaj hrvatsko-bubatorski tip školstva nema nikakvu praktičnu svrhu u 21. stoljeća: “Internet has now reducing the value of information to zero, and I believe the consequence of that will be to drive the value of expertise to infinity, because everybody has information overload. The problem nowadays is not getting information, but problem is sorting through it, figuring out what’s relevant and what to do with it, and that’s become a challenge because now information travels at the speed of light, around the world.”

      • Nije u moje ruke došao baš brzinom svjetlosti, pogledao sam ga na retro način, kupio taj papirnati Jutarnji, ali isplatilo se – odličan članak!

        Trebale bi naše novine koje drže do sebe malo poraditi na digitalnoj distribuciji. Vidim taj online Jutarnji postoji, ali nekako je čudno skriven, ne reklamiran dovoljno, i ne znam kako da to probam. Neda mi se ispunjavati registracijsku formu (da jesam možda bih vidio što dalje, ali neda mi se to), vidim da spominju iPad aplikaciju ali ne vidim link do nje, u App Storeu je uopće ne vidim, čudno.

        Svim novinama preporučujem da vide kako to radi The New York Times. Imaju jako lijepe aplikacije normalno dostupne na Storeu, jako reklamirane, puni sadržaj uvijek dostupan, samo uz ograničenje na 10 članaka besplatno mjesečno, a za više kupiš pretplatu normalno kao in-app purchase, bez ikakve gnjavaže s ispunjavanjem neke registracije forme.

  5. Pa pogledajte Peti dan, tamo možete čuti svakakvih budalaština o ovoj temi.
    Npr. tko je i što je taj PISA test da bi mi Hrvati trebali uopće držati do njega. Primjetite i kako ovi salonski uhljebničarski desničari negiraju bilo kakvo normiranje dosega u obrazovanju.
    Jokić je za ove genijalac i ovdje se uopće ne radi o sadržaju nego o stvaranju kompetencija za budućnost.
    Al zato smo o turbo folku kompetentni.

  6. Zanimljivo bi Hrvatsku bilo usporediti s Kinom. I kod njih ta modernizacija školstva ne može uspjeti, iz puno ozbiljnijih razloga, ali ne bismo se trebali čuditi ako na kraju ipak uspije, kao što im i kapitalizam uspijeva, oni jednostavno uspiju i u nemogućem 🙂

    Nama bi trebalo biti puno lakše, mi smo svega prije 100 sišli s karte modernog svijeta, oni su preko 300 godina, od nestanka dinastije Ming, u svojim “jugoslavijama” i “tranzicijama”.

    A zašto je Ming razdoblje bilo napredno? Zato što su ekonomiju privatizirali, smanjili poreze (na 1,5 % do 3,33 %, može li se i današnja Irska s time mjeriti?!), učinili cijelo gospodarstvo slobodnijim (i to je kao i uvijek bilo dobro za radnike, tada su uveli tržišne nadnice, ukinuli ropstvo).

    I neke naše uspješne današnje kompanije vuku korijene još iz tog zadnjeg “zlatnog razdoblja”, npr. moja Saponija vuče korijene iz 1894. kada Grad Osijek nije bio kao što je danas zajedno sa cijelom Slavonijom spaljena zemlja, nego kad se tu odvijala dinamična gospodarska aktivnost, inovativnost, poduzetništvo.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s