BDP

Čini mi se da je izvjesno brzo povećanje rejtinga RH

 Vanjski dug je vjerojatno tek oko 93% BDP (samo što još nemamo podatke)

Mediji još ovo nisu skužili, pogotovo ne naravno HINA koju plaćamo ogromne novce da se valjda bavi najviše time (iako evo i mog jučerašnjeg statusa o tome).

1. Jučer objavljene vremenske serije HNB pokazuju sjajan razvoj što se tiče vanjskog duga, pa je on već prema upravo objavljenim podacima dosta ispod 100% BDP. Tako već dugo nije bilo, a očekujem da kad se za koji mjesec objave podaci za današnji dan, da će biti oko 93%.

Evo najprije stanje duga iz jučer objavljenih podataka HNB:

bruto-dug

Pogledajte sada koliki nam je BDP (a koji je sada veći jer je rastao ove godine):

bdp-3

Grafikon iz upravo objavljenog Makroekonomska kretanja, neto dug pada još brže:

dug-i-bdp

To se sjajno ogleda u neto tokovima, šaljemo novce van (nažalost i ljude):

neto-odljevi

Međunarodne pričuve su na totalno najvećim razinama:

medjunarodne-pricuve

A kamatne stope jako padaju:

kamatne-stope-4

Poslovni optimizam se odlično razvija u svim segmentima:

poslovni-optimizam-2

Čak je i jadni Crobex razvalio, povećanje od oko 18% (s dividendama oko 20%) – zaista su ogromni oportunitetni trošak imali ‘štediše’ u bankama (u navodnicima jer kad štediš trebaš dobiti neku kamatu, a ona je uglavnom na risk-adjusted osnovi, kad se ubroji rizik gledam kroz naš CDS spread, bila negativna). Evo prikaza za 5 godina za usporedbu:

crobex-5-godina

Velik dio (ali ne dominantan, i drugo je raslo!) toga naravno dolazi od CROBEX turist koji je u malo manje od pet godina (od kada je izračunat) porastao oko 472% (čemu treba dodati još i dividende):

crobex-turist-31-12-2016

To naravno govorim zato jer imamo ove jučerašnje najave: Padaju rekordi – više od 91 milijuna ostvarenih noćenja, a o tome kako razvoj izleda na terenu pogledajte ovo od jučer: Valamar razvoj, te o međunaordnom širenju hrvtaskog turizma u Arenaturist razvoj.

Kao što sam već više puta pisao, na BDP pozitivno utječe i iseljavanje, zbog doznaka i smanjivanja tereta na socijalu.

Uz sada već skoro pa izvjesno robusno povećanje BDP, uskoro nam ne gine povećanje rejtinga.

2. Kako bih dao određenu težinu ovim najavam, podsjećam da sam jedini (uz Ivicu Brkljaču) bio predvidio značajno ubrzanje rasta BDP (inače je ova procjena bila još točnija nego se čini, zato jer DZS još nije unaprijedio metodologiju da ‘uhvati’ cijelo povećanje BDP od turizma), a to je tada svim profesionalcima izgledalo nemoguće:

bdp rast

Štoviše, bio sam najavio i sam rast prije nego su ga skužili profi ekonomisti (veljača 2015.): Prvi (jaki) znakovi oporavka gospodarskih aktivnosti.

I ne samo to, ovo je zapravo bio leading indicator još s kraja 2014.: Grafikon dana: BDP per capita RASTE (nije šala).

3. Nevjerojatan je apsurd kako je SDP-ova Vlada bila kao najveći prioritet najavila očuvanje kreditnog rejtinga i štednju (dovođenje u red javnih financija), te gospodarski rast, evo iz Plana 21:

plan-za-gospodarski-rast

do-pet-posto

A ostvarili su nevjerojatan pad (tim više čudan zbog ‘turbo’ od turizma), zaostali smo 11% za prosjekom zemalja Nove Europe (i jedini s padom u razdoblju 2012.-2015.). Ovaj grafikon mora naći mjesto u svim ekonomskim udžbenicima:

rast-bdp-2011-2015

A ovo su rashodi opće (=ukupne) države u njihovom mandatu. (Molim urednike kad im neki novinar prenese bez podsmijeha ili ironije izjave nekih ljudi o tome da se ‘brutalno štedilo’, da delegiraju tog novinara u neki manji zahtjevni dio medija.)

rashodi-opce-drzave

Znači zaista katastrofalna ekonomska politika, uz to i neiskrena (objaviš jedno, radiš suprotno), s pravom su kažnjeni.

4. Ogromna poluga u provođenju te destruktivne gospodarske politike su bili prisilni mirovinski fondovi. Koliko destruktivne? Pa zamislite da se iselilo recimo 50.000 (naših najboljih) manje, da su plaće svima ovdje veće 10%-15%, da je značajno manja nezaposlenost …

Ovdje to možete vidjeti na razini premije na rizik. Iako su mnoge usporedive zemlje bile krajem 2011. u nezavidnoj situaciji, naš relativni zaostatak je bio uvjerljivo najveći, te smo tako postali (negativna) ‘klasa za sebe’:

cds-3

Naime, sve gornje minuse je nekako trebalo ‘krpati’ na razini toka novca (bankrot si tek kad ne možeš platiti račune, ne kad knjigovodstveno gubiš). Mirovinski fondovi su za vrijeme te vlade povećali ulaganje u državne obveznice s 26,5 na čak 53 milijarde kuna, i – suprotno svim načelima upravljanja imovinom, a pogotovo ovako osjetljivom – koncentrirali skoro 3/4 ključne mirovinske štednje građana u obveznice samo jednog izdavača s kreditnim rejtingom ‘smeće’. To je naročito perverzno ima li se na umu da i drugi dio mirovine treba doći od istog izdavala. To je situacija koja je odgovarala antireformskoj Vladi, bankama, upravama mirovinskih društava, te vjerujem bila i katalizirana tijesnim privatnim vezama (ne nužno kroz nasilni utjecaj, nego kroz razmjenu ideja, inspiraciju itd.).

Puno je i drugih kolateralnih žrtava, ogromnog oportunitetnog troška. Neulaganjam u kapital društava, koja su kod nas notorno podkapitalizirana, i stoga neadekvatni klijenti bankama za kreditiranje, su propušteni zamašnjaci razvoja.

Poptuno analfabetsko poimanje rizičnosti, naime da se on ne može ocjenjivati a posteriori (‘stavio sam kuću i bubreg u kazinu na crveno, dobio, pa to znači da sam dobro riskirao’) se ipak sve više razaznaje i u našoj javnosti, pa tako imamo i ovaj članak jučer u Večernjem gdje izvor nisam ja, dakle ima još ljudi koji vide isto i spremni su govoriti. Naravno, oko tih prinosa i dalje ostaju ključne stvari:
– tko ih je platio?
– zašto su značajno manji od benchmarka (gdje je novac?): Obveznički i mirovinski fondovi: a gdje su novci?

No, da se vratimo na temu. Da nije bilo mirovinaca koji su dali ovu, vjerujem ključnu financijsku injekciju toj Vladi (i po mom sudu: teško prekršili fiducijarnu dužnost, što se tiče kontrole rizika), a kako je u tako lošoj situaciji Vlada morala i plaćati veliku kamatu, dobili veliku kamatu, te ni krivi ni dužni profitirali od općeg globalnog smanjenje stopa koji nitko nije očekivao, Vlada bi morala pokrenuti reforme, pale bi kamatne stope više i ranije, gospodarstvo bi krenulo ranije … i SDP bi vjerojatno dobio izbore. Tako da mislim da je ovo krasan darvinistički primjer koji pokazuje kako neuspješni odlaze: zaslužili su! A što se tiče banaka, one su se već počele rješavati tog reputacijskog rizika, tako da su u medije puštene najave da kum bivšeg premijera mora otići.

5. Kao glavni problem ostaje Nizozemska bolest za Hrvatsku, te ‘javnosektorizacija’. Ako niste skužili ovo o nizozemskoj bolesti, to je zaista ključna tema, pogledajte ovjde.

p.s. Hanfa bi svakom fond manageru koji se pohvali prinosom, a ne komentira rizik koji je preuzeo (i to u najtemeljnijoj, najbitnijoj životnoj štednji) trebala smjesta oduzeti licencu, ali naravno potpuno je jasno zašto oni to ne rade 🙂

Napomena: Naravno imam dionice raznih turističkih i drugih društava (posebno eksplicitno spomenutih ARNT i RIVP) i ovo nije nikakva preporuka. Nemam hrvatske obzvenice osim onoliko koliko moram imati korz prisilne fondove (jer svi rade začudno sličn, čudno … svi imaju tako paradoksalne strategije, a vrlo slične i u dužem vremenskom razdoblju?!) jer smatram da će kroz daljnje smanjenje rizika profitirati značajno više hrvtaske dionice od hrvtaskih obveznica.

Kategorije:BDP

22 replies »

  1. Fantastičan osvrt i analiza gospodine Bakiću, nadam se da ipak ide nabolje i da će sljedeća godina biti jednako dobra kao ova ili još bolja, sve najbolje Vama i svima koji čitaju u godini koja je pred nama. 🙂

  2. Statistike su izvrsne, ali me bode u oci ova recenica “Kao što sam već više puta pisao, na BDP pozitivno utječe i iseljavanje, zbog doznaka i smanjivanja tereta na socijalu.”
    Ovo iseljavanje ne mogu probavit nikako, pa koliko god sve sjajno bilo.

      • Da niste tu možda mislili na BDP po stanovniku, umjesto na ukupni BDP?
        Neznam, ali nekako mi je čudno da pad stanovnika pozitivno utječe na ukupni BDP, ili možda griješim?

        • Stvari tu nisu jednostavne, ali pretpostavimo sljedeći vrlo jednostavan slučaj. Jedan nezaposleni je na socijalnoj pomoći u trenutku 1. U trenutku 2, on je u inozemstvu i dio svoje zarade šalje kao doznake ili potroši kad periodično dođe (transferi iz inozemstva su već sad veći od ukupnih kamata koje plaća Hrvatska), a socijalna pomoć koju mu je država dala se ne smanjuje kao potrošnja jer ih ona usmjeri u neku drugu potrošnju. Naravno, to ne funkcionira tako za jednu (ili svaku) osobu, ali u velikim brojevima da.

  3. Jedan zanimljiv članak sa NYT koji šalje jasnu poruku, a moja želja je da više ljudi u Hrvatskoj i razumije tu poruku u 2017.

    • To je i ekonomska teorija već odavno rekla (pravih ekonomista, ne ovih naših Kulića i sl.), a u praksi oduvijek i stalno to vidimo da se potvrđuje.

      Rast je jedini put općeg napretka, a time i smanjivanja siromaštva. Umjetno stvorena jednakost nas može samo učiniti na kraju jednako siromašima, a valjda je bolje imati društvo nejednako bogatih građana nego ono jednako siromašnih. Samo iz niskih i zlih pobuda (zavist i sl.) može se priželjkivati financijsku jednakost ljudi, jednakost u siromaštvu, ono samo kako se ne bi dopustilo nekima da budu bogatiji, “prebogati”, pa makar i pod cijenu toga da svi pate u siromaštvu. To je duhovno dno dna, države u kojima vlada takav stav, takvo opće mnijenje, da izglasavaju takve političare, možda i nisu zaslužile bolje. Nadam se da nećemo još dugo biti takva država.

      U Kini je samo u 2016. godini dodatnih 10 milijuna ljudi izašlo iz siromaštva (kaže predsjednik Xi u novogodišnjoj čestitki https://www.youtube.com/watch?v=TzbkGXUFaiY), a to sigurno nije socijalističkim metodama hrvatskog tipa, nego zbog rasta! U državi kojom vlada tzv. “komunistička partija” imamo socijalizma manje nego u jednoj europskoj državici Hrvatskoj. Zar to nije apsurdno? Zašto se ne ugledamo na druge europske državice poput Švicarske, ili skroz usporedive nam poput npr. Rumunjske kojoj je dug ispod 50 % GDP-a, dok se mi hvalimo padom ispod 100 %? Imamo mi u u svom okruženju dovoljno pozitivnih uzora, kad već ne znamo misliti svojom glavom.

      U Americi će pak u 2017. i narednim godinama ubrzati pad siromaštva, kako predsjednik Trump bude stavljao više fokusa na rast umjesto “jednakost” koju su propagirali njegovi lijevi prethodnici.

      Snažan rast gospodarstva, time prevelika potražnja za radnom snagom u odnosnu na njenu ponudu, to je jedino što stvarno osnažuje radnike, najsiromašnije radnike, izvlači iz siromaštva.

  4. Kulić : “BDP nije kriterij napretka ni pojedinca ni naroda , a još manje političke učinkovitosti. EIZ je ustanovio da nemaju metodologiju pračenja činjeničnog stanja od kada smo ukinuli zakon o poduzečima 1989. Postavlja se pitanje na osnovu čega politička oligarhija izračunava BDP. To kod mene nebi prošlo ni na seminarskom radu.” – U studiju su bili Lj.Jurčić , ministar Zdravko Marić , Vrdoljak … niko nije reko ni a , a kamo li osporio.

  5. http://www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=vijesti&id=941361

    Ovo postaje nažalost sve veći problem, što se vidi po broju raznih “urotničarskih” sajtova i unutar naše .hr domene, lažnih vijesti i neprovjerenih navoda po društvenim mrežama.

    Problem će u budućnosti biti sve veći jer je za očekivati daljnje povećanje volumena, a i sofistificiranosti lažnih vijesti kao i kanala putem kojih će se plasirati.

    Osobito su ranjive mlađe generacije koje su u startu izložene lažima i nemaju nikakvu referencu s kojom bi neku takvu informaciju provjerile niti imaju motivacije. Jer provjera nečeg takvog ponekad traži napor i otkriva moguću kognitivnu disonancu s čime pojedinac možda i neće biti presretan niti spreman na promjenu.

    Zanimljiv članak na tu temu ima ovdje:

    http://www.npr.org/sections/thetwo-way/2016/11/23/503129818/study-finds-students-have-dismaying-inability-to-tell-fake-news-from-real

    Kao i čitav niz članaka ovdje:
    http://www.npr.org/tags/502124007/fake-news

    Osjeti se to već i sada kroz razgovore s ljudima da barataju s apsolutno blatantnim neistinama i koje su bespogovorno spremni prihvatiti kao svoje stavove. Slušajte npr neki razgvor na temu cjepiva, zlog kapitalizma, fukushime, bogatih i siromašnih, amerike itd itd, to je prava katastrofa.

    Nisu ugroženi samo oni bez nekakve formalne edukacije:

    “Most Stanford students couldn’t identify the difference between a mainstream and fringe source.”

    Ugodnije je vjerovati lažima:
    “More than 30 percent of students thought a fake Fox News account was more trustworthy than the real one.”

    Ovo se osjeti već sada u svakodnevnom životu i našim otrovnim mainstream medijima nažalost:

    “They didn’t ask where it came from. They didn’t verify it. They simply accepted the picture as fact.”

  6. Ako bi došlo do povećanja rejtinga da li bi to značilo i povećanja limita za strane fondove za njihova ulaganja u Hrvatskoj? Pretpostavljam da sa boljim rejtingom idu i veći limiti?

  7. https://m.moodys.com/research/Moodys-Mixed-2017-outlook-for-CEE-sovereigns-reflects-solid-growth–PR_360534

    The negative outlooks on the ratings of Poland and Croatia reflect the vulnerability of their fiscal and structural policies, and ultimately their economies, to rising domestic political risks. By contrast, the positive outlooks on Romania and Slovenia reflect the gradual improvements in both countries’ institutional frameworks as well as robust growth expectations for Romania.

    CEE growth rates will remain between 2.5% and 3.5% for most countries in the region in 2017 and 2018, outperforming the EU and euro area as a whole. Strong domestic demand will remain the key driver of economic growth across the CEE region, supported by steady gains in household consumption together with an acceleration in investment from EU Structural and Cohesion funds, after a slump in 2016.

    However, continued improvements in macroeconomic fundamentals are unlikely without reforms that address supply-side weaknesses and bottlenecks in the labour market, as well as in regulatory, judiciary and fiscal areas.

    • Pogrešno. Prate ustaljenu skriptu i nisu locirali ključne varijable koje su za njih malo neobične. Uskoro će nam neka od top agencija dignuti rejting, a Moody’s će ih slijediti.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s