BDP

Još o povećanju rejtinga

1. Nastavno na članak od prije tri dana Čini mi se da je izvjesno brzo povećanje rejtinga RH, koji je svoje mjesto našao i u jučerašnjem Jutarnjem:

povecanje-rejtinga

a o čemu danas piše i sam Jutarnji KONAČNO IMAMO RAZLOGA BITI OPTIMISTI S POKRIĆEM I najoprezniji eksperti se slažu: Hrvati će u 2017. živjeti bolje i imati više novca, koji inače ima bez konkurencije (OK, zajedno sa Slobodnom) uvjerljivo najjaču gospodarsku redakciju.

… evo još nešto podataka koji ilustriraju pokazuju što se događa (čitati zajedno s prethodnim člankom linkanim gore).

Najprije tekući račun – robe i usluge:

platna-bilanca-robe-i-usluge-kvartalno

Te moja projekcija za cijelu 2016.:

platna-bilanca-robe-i-usluge-godisnje

U Makroekomskim kretanjima i prognozama pak vidim da ove godine možemo očekivati lijepi suficit od oko 3,5% tekučeg računa (zelena crta – desno):

saldo-tekuceg

Kao što znate, imamo ogromna ulaganja u turizmu, primjerice gledajte ove tekstove o Valamar i Arenaturist, pa kako je skoro pa evidentno da će nam rasti i neto povlačenje sredstava iz EU, očekujem u 2017. daljnji rast suficita:

transakcije-s-proracunom-eu

2. Nažalost, stvar koja se u ekonomiji najmanje razumije je oportunitetni trošak (ako se ne varam i J.K. Galbraith u svojoj Economics in Perspective tako počinje knjigu, da 90% ekonomista ne razumije oportunitetni i marginalni trošak).

Stoga trebamo ponavljati ovaj grafikon dok ne uđe u udžbenike, izvedba Vlade 2012.-2015., zaostali smo 11% za prosjekom usporedivih zemalja, usprkos ogromnom ‘raketnom pogonu’ od turizma (a zašto bismo bili zadovoljni prosjekom?). Ovo je ukupni (kumulatvni) rast/pad BDP u četiri godine. Mi smo jedini s padom:

rast-bdp-2011-2015

Vlada je bila povezana s interesnim skupinama nakačenima na nju, futrala novcima tzv. ‘nezavisne’ medije, koji su pak bili inicijatori priče koju su plasirali svojoj ideološkoj braći kakve je puno u mainstream medijima i tako je u Hrvatskoj zaživjela naracija o navodnoj ‘okrutnoj štednji’. Ovako je to u stvari izgledalo:

rashodi-opce-drzave

Dakle, prošli smo kroz krizu, možemo ‘po starom’. Međutim, nevjerojatan je oportunitenti trošak. Zamislite da su plaće svima u prosjeku 10%-15% veće upravo sada. DA se 50.000 ljudi manje iselilo. Da je atmosfera vedra, a ne ogorčena.

Oglasi

Kategorije:BDP

30 replies »

  1. Ako ce nam biti bolje onda jos nismo zakasnili dokupiti RIVP itd, jer to bi trebalo znaciti i vecu potraznju dionica a uz to kazu da se stednja pocela prelijevati na burzu. Ode nam RIVP na 50😊

  2. Kako komentirate (Vi ili netko drugi) porast cijene nafte? Treba priznati da je određeni zamah dala i niska cijena nafte, pa je prijašnja “vlada” (obzirom na ove grafove najpristojnije što mogu je staviti je pod navodnike), ni kriva ni dužna imala pred kraj mandata određeni rast. Sad vidimo da cijene nafte rastu. Ako se ne varam cijena goriva porasla je cca 25% od dna, a to sigurno ima značajan negativni utjecaj, kako na građane, tako i na gospodarstvo (bdp).

  3. Poštovani gdine Bakić,

    Cijenim Vaše mišljenje i pratim Vas više godine. Ali imam dojam da ste u posljednje vrijeme osim analitičkog pristupa, u dobroj mjeri počeli uključivati i političke ocjene. Jer vrhunski analitičar nikada neće subjektivno i selektivno objavljivati informacije. Što je dobro za Vaš marketing, ali nikako nije za poticanje argumentirane rasprave i dijaloga. U kvalitativne ocjene rada prethodne vlade koje navodite, neću ulaziti. Ali kada stavljate sliku agregiranih rashoda opće države, uz vrlo slikoviti opis zašto je do toga došlo, onda i analitičkom ocjenom treba reći što je sve do toga dovelo. Tako primjerice ako uzmemo stanje 2015. i stanje 2011., vidljivo je da su plaćanja kamata narasla za 3,5 mlrd. HRK (čemu su zaslužne sve dosadašnje vlade, lijeve i desne), trošak članstva u Europskoj uniji za 3,0 mlrd. HRK, trošak EU fondova (razne pomoći, pred i post pristupne) koji je zapravo prolazna stavka proračuna za 10,8 mlrd. HRK, ostali rashodi za 400 milijuna kuna, a subvencije su pak smanjene za cca 130 milijuna kuna. Isto tako treba reći, da je prethodna vlada u razdoblju od 2002. do 2008. povećala rashode proračuna za 44,9 mlrd. EUR, od čega naknade zaposlenima (plaće + doprinosi) za 10,4 mlrd. HRK, subvencije za 4,8 mlrd. HRK, ostale rashode za 4,6 mlrd. HRK itd. Ovom prilikom neću niti o brojnim reklasifikacijama i metodološkim promjenama koje su utjecale primjerice na stanje javnog duga.

    • Poštovani, žao mi je što niste pažljivo čitali, pa se onda ovako neprimjereno obrušavate 🙂
      Naime, nisam dao ‘sveoubuvatnu analizu javnih i državnih financija’, nego samo neke glavne stvari kojima argumentiram zašto će nam brzo povećati rejting. (Inače javni dug nisam ni spominjao, namjerno.)
      Predlažem drugi put pozornije čitati, te s manje ideologije 🙂

      • Poštovani gdine Bakić,

        Ne smatram da sam na bilo koji način bio neprimjeren, već sam isključivo iznosio svoje mišljenje, s kojim se Vi naravno možete i ne morate složiti. U dijelu zašto će “vjerojatno” doći do povećanja kreditnog rejtinga nisam napisao ništa jer se u bitnome slažem, i tu ste dobro detektirali određena i vrlo bitna pozitivna ostvarenja. Reagirao sam samo na dio koji se tiče jedne slike za koju sam smatrao da odudara od cijelog teksta i koja sama za sebe ne daje potpunu priču. Isključivanjem efekata (poput spomenutih u mom komentaru), sugestivnost slike bila bi drugačija, a koja je ovako vrlo izražena. S obzirom da ste upućeni u makro sferu, javni dug sam spomenuo samo u kontekstu metodoloških promjena i reklasifikacija koje bez detaljnije analize i napomena, također zamagljuju sliku. Argument ideologije nisam i nikada neću prihvatiti u raspravi.

    • Slažem se, najmjerio se na te 4 godine. Da je bila HDZ-ova vlada sigurno bismo imali velike reforme.Možeš si misliti, vidi se i po prijedlogu proračuna za 2017.g. Poznato je da je SDP došao na vlast kada je rast bio negativan.

      • Alene, poanta mog posta nije bila da opravdam bilo koju vladu, stranku, partiju. SDP-ova koalicija je napravila jako puno loših poteza u tom periodu (pritom mislim samo na one u domeni ekonomskih odluka i politika). Kada je lijeva koalicija u pitanju, možemo u ocjeni uzeti globalno i domaće okružje, možemo navesti i neke dobre odluke, ali ih to nikako ne amnestira od brojnih loših odluka, daljnje birokratizacije i gomilanja javnog sektora, ne provođenja strukturnih reformi, nastavka politizacije i ekonomske dominacije javnih poduzeca, odgađanje smanjenja reguliranosti privatnog sektora, podilaženje socijalnim skupinama… Koliko je to skupa odluka, tu se može iskoristiti Nenadov grafikon o kumulativnom zaostajanju BDP-a za usporedivim zemljama. Medjutim, tome je djelomično doprinijela i naša specifična situacija u razdoblju prije 2011., ali je vrlo teško dekomponirati ta dva utjecaja. Ono što jest neosporivo, da je tome doprinijela politika. Točka.

        • Slaže se. Nisam odvjetnik SDP ove vlade nego konstatiram da niti jedna niti druga nemaju volje, znanja da provedu prave reforme. Po mom skromnom mišljenju da je u tom razdoblju bila HDZ-ova vlada BDP bi također zaostao za usporedivim zemljama. Točka.

    • “Što se tiče HEP-a, naše su odluke jasne. Na burzi će se ponuditi 25 posto minus jedna dionica, time će se održati državno vlasništvo. Država će imati istu mogućnost da utječe na razvoj HEP-a kao što to ima danas”, zaključila je Dalić.

      Za očekivati je da će za građane ići uz neki diskont. Ona priča kao da je to gotova stvar.
      Ako banke budu odobravale kredite za kupnju HEP-a vjerojatno će to biti pokazatelj niskog rizika.
      Iako je tako financirana kupnja čista špekulacija. Uglavnom ako bude IPO, biti će ok za ZSE…

      • Uvijek je dobro da imamo na burzi pa makar manjiski udio, bolje išta nego ništa, i sve ima svoju cijenu. Čak i da se HEP-om i dalje zbog dominantog državnog vlasništva ne upravlja optimalno (iako bi se trebalo bar malo bolje ako je tako izloženiji javnosti, ali sigurno neće baš optimalno, sudeći prema godinama uništavanja npr. Podravke gdje državni vlasnički udio nije toliko velik pa svejedno su radili što su radili), nema veze, i takav HEP ima neku vrijednost i investitori će kupovati te dionice kad/ako su s tim u skladu cijenjene.

        Ja bih uvijek radije da je na burzi 75 % + 1 dionica, a država neka si zadrži 25 % – 1 ako baš mora, no i i jedna jedinca dionica na burzi je OK početak.

        Meni jedino u ovoj priči nije jasno kakva je to politička igra s upornim ponavljanjem “prodajemo četvrtinu HEP-a da kupimo pola INA-e”. Ne znam kakva im je to računica. Očito je da četvrtina HEP-a vrijedi do cca. 1 milijardu EUR, a pola INA-e košta skoro 2 milijarde EUR. Ne znam kako misle popuniti tu razliku? Koga misle prevariti? Građane tako da im skupo uvale taj HEP, ili svog dosadašnjeg partnera u INA-i tako da tko zna na koji način to iznude po “niskoj” cijeni? (ako se država žali da je burzovna cijena visoka/nerealna, e neka se onda zapita kako je do te cijene došlo; i valjda je neki standard, stvar opće kulture, da se u preuzimanju burozvna cijena uzima kao jedna od temeljnih referenci, pa onda neka premija itd. – ako im ne paše cijena koju vide na burzi, što se uopće upuštaju u ideje o preuizmanju).

        Ne sviđa mi se ideja da naša država planira prevariti bilo koga, ne želim živjeti u takvoj razbojničkoj državi. Niti je OK da se građanima pokuša uvaliti to na nekom IPO-u preskupo, niti je OK nekim razbojničkim metodama natjerati MOL da proda “jeftino”. Kakva je to onda i poruka svim budućim potenijalnim stranim investitorima u RH? To nema niti u Kini kojom vlada tobožnja komunistička partija. Niti tamo država ne ide baš nekim tako političkim akrobacijama, smještenim sudskim procesima i sl. izreketariti stranog investitora kada smisli da im više ne paše.

        Koliko ja znam nezavisni sudovi, arbitri itd. nisu dokazali da je MOL napravio išta krivo i prema MOL-u se stoga u tom procesu treba odnositi s poštovanjem, partnerski, i u svim transakacijama biti krajnje pošten. Ili želimo cijeloj svjetskoj javnosti uza sve poručiti i to da “vladavina prava” nije europska tekovina koju mi prihvaćamo? Ako sud nije presudio drugačije, nitko ne smije MOL-u spoticati nikavke navodno loše radnje, nikakve takve insinuacije ne trebaju utjecati na cijene u tim transkacijama. A burzovnu cijenu se ne smije tek tako ignorirati. Ili želimo i to poručiti, “tržište kapitala kod nas ne znači ništa, nerazvijeno je i njegov razvoj nije uopće u fokusu ove države?” A koja je poruka svim građanima glede njihovih mirovina ovim porukama? Tržište kapitala je ključno za mirovine, a nije baš da naši mirovinci nisu nikada niti štapom dirnuli tu INA-u, i da nemaju ništa s njenom sadašnjom cijenom.

        • Idealan scenario je da se privatizira HEP, a da ne dođe kupovine INA s obrazloženjem “probali smo, ali je bilo preskupo”.
          Ne vidim načina da “prisilimo i preveslamo” mađare, nismo ni prije.
          S lovom od HEP-a bismo mogli: a) smanjiti vanjski dug i/ili b) investirati u nove modernije kapacitete HEP-a koji bi jednog dana zamijenili postojeće prljave izvore energije.
          Ako se ipak dogodi gornji scenarij pretpostavljam tko bi to mogao platiti.
          Prijedlog za Nenada, poll s par pitanja vezano uz INA-u.

        • Može se to ako se hoće lako riješiti na zadovoljstvo svih uključenih strana (MOL, RH, građani).
          Recimo, ne moraju otkupiti sve, neka odluče kupiti tek toliko dionica da postignu 75 % + 1.

          To je možda dovoljno Vladi RH da proglasi svoju političku pobjedu, pa ako se radi o lijepoj cijeni MOL-u bi isto moglo biti sasvim prihvatljivo prodati veći dio po toj cijeni, a s manjim dijelom ostaje kao financijski investitor (pa će s vremenom se toga možda riješiti ako želi drugim transakcijama), i to bi već bilo moguće financirati u razumno cijenjenom IPO-u nekog i tako malog dijela HEP-a, pogotovo ako Vlada RH ovu priliku još odluči iskoristiti za promoviranje ulaganja u dionice i educiranje građana pa im kaže: “Ne možete kupiti samo HEP-R-A, to ne bi bilo investiranje, trebate neku diverzifikaciju, pa stoga radimo paralelno i prodaju svih preostalih državnih dionica u par manjih nestrateških poduzećak kao npr. KOEI-R-A, pa navalite narode, kupite od svega po malo”.

      • Iz Petrokemije su prijetili blokadom cesta. Sada su propali toliko duboko da nisam siguran ima li im uopće spasa. U Hrvatskoj još uvijek ne postoji političar koji će imati muda i jasno reći – radnici i sindikati nisu vlasnici ni Petrokemije ni HEP-a ni ostalih poduzeća i nemaju legitimitet da odlučuju o privatizaciji. Dioničari i radnici imaju iste ciljeve a za to je DDJH najbolji primjer. Sindikati su po mojem mišljenju, elite uhljebništva i u većini slučajeva potpuno nebitni, njihovo vrijeme je davno prošlo.

        • Upravo tako marko nitko nema muda, pitaju dalicku ,što će sa najavama sindikata a ona opet u filozofiju ,umjesto da postavi pitanje” čija je to firma”, od svih nas ili od grupe koja radi u njoj nevjerovatno je da radnik može odlučivati što da vlasnik radi sa svojom firmom. martina dalić je totalno izgubila svaku vjerodostojnost i postalo je presmiješno gledati slušati nju kao i zdravka marića koji su prihvatili posao za koji su znali da neće moći provesti ono što znaju. što se tiče kreditnog rejtinga to je ubiti još i gore što nam je povećan jer će samo dati vjetar u leđa onima što tvrde da se ne treba mijenjati . i ovaj rast burze koji me s jedne strane veseli je samo mala kap u moru u jednom velikom oceanu socijalizma koje se trenutno dešava u hrvatskoj . Ova vlada je najgora od svih dosada, naravno pobijedila je struja gorana marića tako da se bojim da za par godina ne bi palo na pamet nacionalizacija ne samo ine nego i svega ostalog uključujući tržište kapitala šalim se malo ali nije daleko od istine

        • Ne da nije prošlo vrijeme sindikata nego kod nas nikada nisu imali značajniju ulogu. Sami ste naveli primjer Petrokemije. Koja Vlada i koji premijer se kod nas postavio kao državnik, kao osoba odgovorna za te tvrtke u državnom vlasništvu. Pa svi su oni stvoreni i postavljeni iz okruženja kojem je sveta misija i sam smisao postojanja izvući iz tih tvrtki što više u što kraćem roku. Zamislite naše dvije stranke kada bi se privatizirale sve tvrtke, srezale lokalne samouprave … koliko bi boraca za naše dobro ostalo u tim stranačkim redovima? Kako onda očekivati od tih ljudi da se ponašaju tržišno i u interesu vlasnika tj. Svih građana. Tu su sindikati, socijalna prava, briga za radnika krasan paravan i zato sindikalci znaju da su sigurni i da mogu lupat po stolu kada god im se digne.

    • Antonio IPO je opasna kratica Pa evo kako to opisuje Grahham u Inteligentnom investitoru:
      Its Probably Overpriced-(vjerovatno je precjenjena )
      Imaginary Profits Only -(Jedino nepostojeci Profit )
      Isiders Private Opportunity (Privatna mogucnost Insajdera )
      Idiotic,Preposterous , and Outrageous-(idiotski,besmisleno, Odvratno. )
      Naravno neki ce zaraditi ,sasvim sam siguran da ce mali dionicari uci kasno da bi zaradili prije da ce izgubiti 🙂 a i kako Nenad kaze bez cijena nista.

  4. Gosp. Bakić, ovo mi je malo apstraktno. Možete li imenovati te socijaliste i marksiste?
    Niste li možda mislili i na ovu vladu koja želi spiskati 29 mlrd da vrati “naše?

    • Da. Nemam vremena sve pažljivo gledati pa kad mi nešto zvuči na anonimno trolanje kojeg ponekad ima, pogotovo danas jer su me linkali s nekog socijalističkog sjata, pa ne pustim … čini mi se da sam pogrešno ‘skužio’ vaše, vjerujem da nisu prešli rub, pa ih vraćam, isprika!

  5. Prodajom dijela HEP-a razvijati dalje HEP mogucim akvizicijama i ulaganjem u nove tehnologuje. Drugi dio novca od prodaje HeP-a investirati u Rimac pa evo radnih mjesta i globalna ekspanzija. Bolje nego INA koja zasigurno nije buducnost.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s