HPB

Banke (2)

9.9. sam objavio tekst Banke: još jedan fenomen koji će promaći našim analitičarima.

Od tada (cijene 8.8.) do danas su dionice 3 banke na ZSE porasle u prosjeku 46%, više nego dvostruko od CROBEX-a:

banke2
Jučer je pak objavljena ova vijest: HPB mora zauzdavati tempo rasta, ‘pleše’ po rubu adekvatnosti kapitala. od gore navedenih jedino dionicu HPB i imam.

Pogledajmo sada tablicu osnovnih valuacijskih parametara:

banke-valuacija-2

Izvor je kao i obično MojeDionice.

Oglasi

Kategorije:HPB

51 replies »

  1. Još zanimljivih vijesti iz domaće financijske industrije: http://www.zse.hr/default.aspx?id=75790

    Zanimljivo je kako ZSE razmišlja i o tim netradicionalnim stvarima, kako proširiti svoju svrhu, idejama vezano za sasvim novu klasu izdavatelja s kojima rad potencijalno može biti vrlo koristan za šire gospodarstvo.

  2. Dobre vijesti i iz banke svih banaka https://www.federalreserve.gov/newsevents/speech/yellen20170303a.htm

    To što se neki malo “zabrinjavaju” oko izravnavanja krivulje prinosa (što uopće nije još blizu nikakvom izravnanju) mislim da skroz bezveze. Svima bi nam trebalo izgledati puno neugodnije za vidjeti one blizu nule kratkoročne kamatne stope (kakve imamo po Europi…), a to što rastu, i što će prema ovim najavama se i dalje vjerojatno uspijeti normalno podizati, to samo znači da se sve normalizira, da najbolji dani za Ameriku tek dolaze, svi temelji, odavno zapravo već popravljeni, da se nastavljaju učvrščivati.

  3. Poštovani gospodine Bakić, s obzirom da se cijena dionica banaka dosta korigirala pa se i Hpb vratio na razine od jeseni prosle godine, volio bi znati Vase misljenje o tome sto smatrate uzrokom te korekcije. Nesto slabiji rezultati tromjesjecja i potreba za velikim rezerviranjima, opcenito nesigurnost vezana uz situaciju u Agrokoru ili nesto drugo?
    Lijep pozdrav!

    • Mislim reakcija na slabije tromjesečje, a koje je, barem koliko vidim kod HPB, bilo zbog rezervacija zbog Agrokora. Općenito tržište ne bi trebalo previeše reagirati na takve jenodkratne stavke, ali nažalost nema likvidnosti, pa ako se nađe jedan ili dva fonda koji su to prodavali (ako su imali povlačenja zbog opće nervoze), nemo dovoljno likvidnosti da to ‘popegla’.

      • Za likvidnost su odgovorni i članovi mirovinskih fondova koji su sami po sebi
        posebna tužna priča. Prosječni mladi Hrvat je u kategoriji B i kasnije će kukavno žaliti sam sebe
        kako je mala mirovina. Jesmo li zaslužili bolje (u prosjeku) ?

        U fondove kategorije A uloženo je 0,51 mlrd kn, u fondove kat. B 81,11 mlrd kn, u fondove
        kategorije C 3,06 mlrd. kn. Najveći prinosi od osnutka su u kategoriji A, postoje i zakonska
        ograničenja da ne ulazim u detalje, ali ovaj omjer je jako loš.

    • I cijena zabe se poprilično korigirala (s cca. 68kn na 48kn). Ok, tu je dividenda od 5,30kn (- porez i prirez). Razlog tome je isti kao i kod hpb, rezervacije zbog Agrokora, u 1q16 su rezervirali cca. 60mil kn, ove godine 800 mil kn što je rezultiralo prikazanim gubitkom od 153 milijuna kuna. Osim pitanja kolike su šanse da naplate svoja potraživanja prema Agrokoru, tu je pitanje i koliko su zaista izloženi. Neki tvrde da su ukupno izloženi više od 1.5 milijardi kuna tj. da je rezerviranje 800mil kuna samo dio onog što tek slijedi.

  4. Evo kad ste se već dotakli tržišta (ZSE) , zašto ovakva slaba likvidnost ? Ok , nervoza zbog Agrokora , ali zar druge stvari , rast potrošnje , industrije , turizma , zaposlenosti ,…, nisu odlične !?
    Opet se vraćamo na promete kao da je bdp u minusu , nikakav ili mali rast industrije ,…

  5. Pored svih grafova i brojki skepsa u sveopći rast prilično je prisutna među ljudima. Nakon mnogo prevara, uključujući i zadnje brojke Agrokora narod je u nepovjerenju stisnuo kesu.Potrošnja na malo sigurno je pala, a mislim i ind.proizvodnja.Kod nas na otoku Konzum poluprazan, prosto me strah kako će izgledat u špici sezone, loše, loše… Taman smo bili krenuli kad ono opet….Iduće godine bojim se bit će lošiji pokazatelji. Ne bih Ramljaku bila u koži.Fali mu 3,6 milrdj kn. Mislim da se čovjek debelo pokajao kad je vidio u koji kupus je uletio, a gdje li se samo I.T.sakrio? Banke uporno drže kamate na minimum za oročenja a mame stambenim na nešto ispod 5%.što je još uvijek visoko za nekog tko se misli kućit u 30 i kojoj godini života. Nekako sveopća depra što se ina ZSE reflektira. Nikako ova zemlja na zelenu granu.

    • Kako to mislite “potrošnja na malo sigurno je pala”? Jel to po vašem osjecaju ili prema kojem podatku? To sto je Konzum prazan, nista ne znaci. Onaj tko je htio ici u ducan, umjesto u Konzum otiso je drugdje i potrosio isto. U špici sezone izgledat ce kao i dosad, super. Jer podatci to za sada pokazuju.

      Ja bi prije reko: gradani UPORNO stavljaju novac na banku iako ih one pokusavaju otjerati niskim kamatama.

      Kakava depra? Di vi zivite? Na portalima? Prosetajte malo centrom kojeg turistickog grada, evo ja bas jucer prođira Splitom, par puta. Grad fino popunjen turistima, restorancici puni nasmjesenih lica iako vec 2 dana puse jugo. Kakva depra? A ljeto jos ni blizu nije…

      Na ZSE depra? Koliko ja vidim, cak je i Crobex, unatoc problema “agrokor” dionica, preko 10% u plusu u zadnjih godinu dana.

      Al ako se vama vise svida depra, nek bude depra. Pa evo, ubrzo ce i srpanjska rupa pa cemo moci razglabati opet o propasti turisticke sezone…

  6. Vi sandra ko da ste jedva dočekali da zakukate 🙂 ali dobro , to je vaš pogled . A da je pala potrošnja , ne znam , pa nije konzum jedini za kupovinu.

  7. Ja isto mislim da je dosta kapitala spekulanata sada ostalo zarobljeno u dionicama agrokora koje su kupili nedavno cekajuci bilo kakav oporavak a desilo se da su stopirane trgovine najboljim agrokorovim izdanjima . Ostalo je rezultat nervoze oko svega toga ali pocetkom sezone i dok se dividende podjele vratice se sve u neku normalu .

  8. Živo mi se fućka za rast potrošnje na malo i BDP-a od 3% kada mi je portfelj od izbijanja krize oko Agrokora otišao dolje za više od 15%.
    P.s. Nisam baš izravno izložen Agrokoru.

    • Bravo! To je stav! Nisu vazni realni pokazatelji, nego je bitno kako se rulja ponasa kratkorocno! Ma cak nije bitno ni koliko su kompanije zaradile, nije ni bitno da se te iste kompanije sada mogu kupiti jeftinije, najbitniji je ovaj kratkorocni OSJECAJ, da se “izgubilo”!

      P.S. dajte procitajte koju knjigu o dionicama pa onda ” fuckajte”…

      • Bravo Kreso, Elvis se nije cudio sto su dionice rasle ove godine strasno ali kad padnu to je problem naravno onima koji su procitali koju knjigicu to je i sansa za dokup. Ja nemam nista od agrokora pa su isto pale nekih 10 % ali jos uvijek imam 7% prihoda ove godine kada bi na kraju bilo 20% ,plus dividenda to bi bilo iznad mojih ocekivanja .Ako se restruktuira agrokor on ce nestati ali ostace deuge firme poput , Leda, jamnice i jos desetak jake i zdrave za godinu dvije , Pa Buffett je upravo na posrnulim firmama stekao bogastvo , lako je kupovati dionice koje eto rastu a nema se pojma zasto to se niko ne cudi a kada padnu svi se pitaju zasto pametnije bi bilo cuditi se zasto rastu kad rastu i da li su precjenjene pa malo poraditi na smanjivanju izlozenosti i slicno , Elvis misli da je on strasno pogodio koje dionice imati pa raslo je sve ,bas sve prva dva mjeseca . Zamislite nekoga ko je imao 2 dionice jamnice , 20 leda i prodao ih recimo 110000/ 9000 , a kasnije kupio istu kolicinu na dnu i jednih i drugih a razliku ostvarene likvidnosti ulozio u neke druge dionice koje dijele recimo i sividendu takvo sto moze donijeti u godini dvije nevjerovatan prinos . Strpljen spasen se kaze a i fokusiranost pomaze :).

        • Ja već duže vrijeme imam kupovni nalog na JMNC-R-A, 32.000,00 kn. Noćas sam sanjao da se otvorila trgovina i na moje “iznenađenje” prošao taj nalog. Baš me zanima hoće li se taj san ostvariti. Nikad prije nisam sanjao o dionicama. Ali događalo mi se da sanjam događaj koji se u budućnosti (par dana) stvarno i dogodi.

  9. Ne znam..ali za mene je ova situacija, kao da mi je netko vratio film ili vrijeme unazad da mogu dokupit ono sto nisam tada mogao…

    • Marko , to tako i jeste samo ke pitanje koliko je to riskantno napraviti i po kojoj cijeni :), u svakom slucaju Ledo izgleda primamljivo a i neke druge poput vupika ili Belja , gdje pise da novi vlasnici nece napraviti cuda od tih firmi . Dugorocno gledano perspektiva postoji i dugprocni ulagaci bi trebali biti zadovoljni sa 15% godisnje a oni koji zele vise stoji da visi prinosi stvaraju veci risk.

  10. Sviđalo se vama ili ne, u maloj sredini u kojoj živim ljudi su poprilično nezadovoljni. Brojke govore jedno a ljudi osjećaju drugo. Dosta se trgovina različite vrste roba zatvorilo,dosta je poslovnih prostora prazno, lokalni brodar stenje,pomorci,oficirski kadar iskrcani i čekaj. Brodogradilište u stečaju,od nekoliko stotina zaposlenih spali na par desetina.Ono što još jedino drži je turizam.
    Ili nas vara predosjećaj ili varaju brojke, nešto ne štima. Nemam razloga ne govoriti istinu. Konzum u centru mjesta sa ponudom koju ima ovih mjesec dana nije dobar ni za nas a kamoli za turističku sezonu, e sad da imamo izbor drugih trgovačkih lanaca tipa Lidl ili sl… ali izbora nema i biti će problem jer je već sada a sezona tek počinje. O “euforiji” ćemo najbolje svjedočit nakon lokalnih izbora i na jesen?! Turizam nam drži glavu iznad vode, da njega nema…. putovnice u šake.
    Mislim da je Novotny pred par mjeseci na TV izjavio kako bi rast morao biti oko 5% da i “mali”ljudi to osjete u svakodnevnom životu .Ako sam pogriješila sa brojkom ispričavam se.
    Hoću reći da je rast možda još nedovoljan da bi smo to svi konkretno osjetili u svojim životima.

    • Sandra, krenuli ste od potrošnje. Nema tu ‘sviđanja’ ili ne, ona je u ožuku jako rasla, kad je već slučaj Agrokor eksplodirao. Kako je država zbroj svih, naprosto ne može biti da ljudi vide, osjećaju ili rade jedno, a statistika prikazuje drugo. Možda ste naprosto Vi baždareni na takvu stranu pa ste svaku negativnu stvar skloni tumačiti u tom svjetlu? Naprosto morate krenuti od činjenica (ako tvrdite da potrošnja pada, od podataka DZS) i onda dalje…

      • PROMET U TRGOVINI NA MALO U OŽUJKU 2017.
        I. Realni promet od trgovine na malo što su ga u ožujku 2017. ostvarili svi poslovni subjekti koji obavljaju tu djelatnost, bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, bio je za 7,7% veći u odnosu na ožujak 2016.(kalendarski prilagođeni podaci).

        U odnosu na veljaču 2017. bio je realno za 2,3% veći (sezonski i kalendarski prilagođeni podaci).

        II. Ukupan promet što su ga u ožujku 2017. ostvarili poslovni subjekti kojima je trgovina na malo pretežna djelatnost (trgovci na malo) realno je bio za 5,8% veći u odnosu na ožujak 2016. (kalendarski prilagođeni podaci).

        U odnosu na veljaču 2017. bio je realno za 0,8% veći (sezonski i kalendarski prilagođeni podaci).

  11. Ja ne znam što ste se svi okomili na sandru. Ja sam inače skroz pozitivan i optimistican čovjek u osobnom životu i poslu,ali što se tiče politike,i hrvatske ejonomije sam totalni pesimist i ništa dobrog ne vidim na horizontu. To što je netko pesimist je najčešće odraz realnosti,osim u slučaju depresivnih ljevičara.kakve veze ima sto nam potrošnja raste ili bdp ili bilo šta drugo,to samo znači da se ne moramo mijenjati i da se Hrvatska kaljuza nastavlja. Crobrex već u 7 godina stagnira na2000 bodova i to je činjenica,a ne pesimizam. Naravno da se zaradilo na turističkim diinicama ,ali uporno zabjjanje glave u pijesak i utjeha sa optimistcnim stavom sigurno neće hrvatsku povesti naprijed.mladi se sele van, starijj žale za jugom i glasaju za populisticke stranke tako da ja u hrvatskoj kroz par godina vidim venezuelu i nacionalizaciju svega,a ne ništa pozitivno. Oprostite što sam realno pesimistican ,razuvjerite sa činjenicama pa onda napadajte.

    • Robert, svatko ima pravo na svoj pesimizam i svoje osjećaje, ali ne i na svoje činjenice. Ovdje konkretno, ako netko misli ili osjeća da potrošnja pada, a DZS kaže suprotno, trebamo to reći.
      Također, rast BDP je stvaran zadnjih godina, a bit će i ove, koliko god neki to ili ne vidjeli, ili sami zaista ne osjetili (tipa: plaća ti ne raste, ali drugima raste i ima više zaposlenih … tada možeš reći da ‘mene je zaobišlo’, ali ne i ‘na svom primjeru vidim da ne raste’). Također, druga je stvar što mislite o budućnosti (tu je legitimno biti i pesimist i optimist), ali kad disktuiramo o sadašnjosti činjenice ipak imaju prednost. K tome, ne treba koristiti ‘straw man’ argument, naime diskturirati s nečim što nitko nije rekao — mislim da nitko nije rekao da se ne moramo mijenjati.

  12. Kakvo je kod nas još dosta Hrvata ( još uvijek ” nepromijenjeni” ), da imamo rast BDP-a i 10 % , biti će nezadovoljnih , gunđavih , depresivnih. Valjda je to neki “usađeni” mentalitet .. A to da će mo za par godina doći na razinu Venezuele, i da će sve biti nacinalizirano , jedino ako kojim slučajem RF dođe u priliku upravljati zemljom , što je jedino moguće ako nas masovno hipnotiziraju. Mislim da većina ipak nije toliko luda .

    • Zrinko mi umjesto da idemo naprijed mi smo dobili ministarstvo državne imovine i marxa za ministra,i niti jednu privatizaciju. Što znači rast bdpa kad je porezno opterećenje veče,samo više uhljeba i socijalnih izdvajanja. Venezuela je više kao primjer ali ne daleko od istine. Ajde zrinko navedi mi deset stvari koje su bolje u hrvatskoj od prije10 godina,bio bi zahvalan i relativno optimistican,ponavljam u životu osobnom mrzim pesimiizam i kukanje,ali što se tiče nacije samo sam realan

  13. Nenade,sve je to meni jasno,i ako nešto smatram pozitivnim to je vaš rad sa robotikom,i to je jedan od puteva za mjenjanje društva,preko djece promjneiti stavove roditelja. Drugi put je osnivanje stranke desnog ekonomskog smjera,treći put je selidba Samo optimisticno gledanje na stanje u zemlji zbog nekih brojeva nas neće izvući .u zadnjih10 godina Hrvatska je oporezovanija,reguliranija i iseljenija, Što mene čini pesimstom. Naznake za promjenu ne vidim i jednostavno me je strah što se sve može desiti dolaskom na vlast nekakvih pernara,buljeva i sličnih. Mladih je premalo,čisto matematički,a starih i ovisnih o državi sve više,sto ce otvoriti put za još više socijalizma.u tom mogućem rasporedu događanja iskreno mi pada na pamet i nacionalizacija udjela u privatnim firmama,kad novca za mirovine nestane. Burza je upravo refleksija tog stanja,odnosno povjerenja ulagaca . I ovaj dobitak što smo puno nas radi vas na turizmu zaradili je jedino optimistično za mene osobno,ali ukupno gkedano država ne ide u nikakvom pozitivnom smjeru,mi prijetimo uberu,ministar određuje cijene u trgovinama, uvodi se fiskalizacija za pausaliste,sanimramo agrokor, dužni smo zbog populizma u slučaju franak ,svi porezi su veći nego prije10 godina,planiramo povećanje izdvajanja u drugi stup,itd itd

    • Burza je krvotok ekonomije neke države , i ona je indikator svega dobrog i lošeg u ekonomiji . Ali zamislite pripremu i realizaciju napr. Ipo Hep-a , zar ne bi bila ” eksplozija ” , pozitivna na burzi , a i dalje bi ostalo ovo sve drugo što ste nabrojili!? I povećanje izdvajanja u drugi stup je dobra stvar , uz uvjet da ne ubace opet većinu u obveznice .

      • Upravo to burza je indikator ,i već o 9 godina indicira isto.zar ne bi bila eksplozija?, zamislite? Uz uvjet? E to su sve rjeci koje mi čekamo a koje
        se nikako ne dešavaju i nema naznaka da hoće. Pa priču o pruvatizaciji hepa slušamo10 godina, a nisu prodani ni maestrali,upravo o tome i govorim.Trebalo bi,želimo, budemo,hoćemo,moramo,a situacija sve dalje od toga. Mi umjesto da smanjimo ministarstva na10 mi dobili još jedno najgore od svih,ono koje zaustavlja privatizaciju ,eto upravo iz te TREBATOLOGIJE, i stanja koje je ne isto nego gore,ja ne vidim pozitivu

  14. Robert, potpisujem!
    Sveukupni rast od 3,1. ili 2,9% u životu moje obitelji još nije donio boljitak, a neće ni 2018. DZS iznosi porast ali mi to još ne osjećamo. Želimo živjeti realan, konkretan bolji život a ne brojke na dijagramu. Razumijete što želim reći?Nema dileme da smo spremni na promjene, pa to je moja generacija i dokazala 90 tih. ali nije baš sbe bijelo i crno ispalo… Jedino lijepo što nam se zbilo zadnje dvije godine je prinos na turiste, zahvaljujuć praćenju ovog bloga. Potpuno smo se naslonili na turizam a struke koje radimo visoko su specijalizirane i deficitarne ali u ovom apsurdistanu nažalost nisu adekvatno plaćene. Bez dudatne zarade u turizmu jedva da su nam za pristojan život! To nas žalostifrustrira i čini ljutima, ali nećemo zato napuštat zemlju, previše godina imamo i nećemo iz inata svim uhljebima, neradnicima, popilistima,dogovornim ekonomistima, buljima, berijima, vasotima i inima. Njih će dilitirat evolucija,čovjek mora ostat, znanje i ljudskost moraju peživjet.
    Kaže danas kolumnist Lidera:” Skakavci nam pojeli pola života”, bome i jesu. Dobar članak.Pročitajte ga.

    • kada se spominje klima, postoji nešto što se zove mikro klima. nema svaki kvadratni kilometar jednak broj padalina i sunčanih dana

    • Rast gospodarstva nikada ne utječe na sve ljude jednako, a jedini način kako doprijeti do što više ljudi je kroz veličinu rasta. Što veći rast to šire skupine društava ga osjete i stvara neku opipljivu promjenu u njihvim životima.

      Na subjektivnoj razini ti efekti su i još veći od onoga što objektivno mjerimo. Čak i oni ljudi koji su u centru onih obuhvaćenih efektima rasta jaku su osjetljivi na stope rasta, više nego na apsolutne vrijednosti.

      Pokazao se kroz povijest, gledajući i suvremena gospodarstva u razvoju, da velike relativne stope rasta ljude više usrećuju i stvaraju im bolja očekivanja budućnosti nego apsolutni iznosi. Ljudi u puno siromašnijim zemljama u razvoju ali koje brzo rastu mogu biti sretniji i optimističniji glede budućnosti od ljudi u vrlo bogatim zemljama ali koje zbog toga što su već na jako visokim razinama ne rastu (jer “ne mogu više”) po značajnim stopama.

      U Hrvatskoj trebamo ubrzanje rasta na značajno veće ali svejedno dugoročno održive stope, i onda bi svi trebali biti sretni.

      One Trumpova fantazije na rubu realnosti oko povećanja stopa rasta u USA nisu baš skroz bevezve kao ideja, i nije Buffett skroz u pravu kada stalno skreće temu na apsolutne iznose trenutnog GDP-a i kamo će nas i ove umjerene stope rasta s tih iznosa odvesti u apsolutnim terminima. I to djelomično objašnjava zašto Buffett toliko skreće u lijevo na demokratsku stranu, na redistribuciju itd. Shvaća da usporavanje rasta vodi k povećanju razlika i ako ne vidi kako stope povećati rješenje traži u redistribuciji (koja će još dalje usporit rast, pa zahtjevati još više redistribucuje za održavanje društvenog mira, što vodi daljnjem usporenju i tako u krug, ne znam baš koliko je to održivo).

      Mi smo bar sigurni da smo za sada na savim drugoj razini i ne moramo puno filozofirati o krajnjim granicama rasta (u koje ja i tako ne vjerujem). Mi s jedne strane već imamo preveliku socijalnu državu da ne može više, s druge strane puno manjih smo apsolutnih iznosa GDP-a od USA i drugih visoko razvijenih gospodarstva i teško da su nam veće stope rasta nešto nemoguće, pa je nama sasvim jasno i realno rješenje: smanjivati socijalnu državu, smanjivati poreze, naravno kao i svi smanjivati birokraciju, dati sve od sebe u cilju podizanja stopa dugoročno održivog rasta GDP-a, i to mora dovesti do općeg rasta blagostanja koje bi zahvatilo šire društvene skupine.

      U brzo rastućoj ekonomiji i hip-hop ima sasvim drugačije tekstove, atmosferu, mislim da to slikovito i muzikalno sažima sve ovo. U Americi kao i u Hrvatskoj ne osjete sve skupine društva to opće blagostanje na sličan način. Veće stope rasta promijenile bi sve, kao u Kini i drugim brzo mijenjajućim društvima.

  15. NENAD je optimista uvijek bio ali on i nema drugu alternativu ali nemamo je ni mi…Tako je to!
    Evo i fudbalski sudija je postao izaslanik predsjednice na bleiburgu,sad jeli to poruka predsjednice koju ekonomsku politiku “naševanja” podržava ili je to sukob u hdzu,ja to ne znam ali je sve to jako čudno?FUDBALSKI sudija izaslanik na bleiburgu?Bravo predsjednice?

  16. Da se isto ili lošije živi je vaše mišljenje na koje imate pravo naravno.
    Moje iskustvo (a i brojevi) govore upravo suprotno.
    Gledam svoje roditelje kako neusporedivo bolje žive danas nego prije 10 godina, a tako i roditelje nekih svojih prijatelja.
    Vidim sve veći broj automobila na našim cestama, ne samo da ih je više nego su i bolji. Vidim da je svake godine sve manje mjesta na parkinzima jer ako su obitelji prije 10 godina imale 1 automobil po obitelji sada imaju 3!
    Vidim da se sve više putuje, mladi odlaze na daleka putovanja što je bilo odlika elite do prije nekih 10 godina. Mladi imaju puno više love prilikom izlazaka nego što sam ja imao. I mjesta za izlaske su puno ljepša i uređenija nego kad sam ja izlazio.
    Dakle sve je to stvorio novac kojeg vi i dalje ne vidite.
    Jedan projekt u koji sam uključujen je donio novac i blagostanje za barem 10ak obitelji koji ili nisu ili su manje zarađivali prije toga. A donijet će za još 200 za nekoliko godina ja se nadam.
    To su sve pomaci na bolje, mali ali se lagano sve više šire.

    • Tragedija je da je mjera uspjeha u HR kolicina autiju po obitelji… pa mjera napretka bi trebala bit da netko ide s biciklom na posao a imat dva auta je bacanje novca… pune su prometnice auta s jednom osobom unutra… navjerojatno razbacivanje s resursima i prepotencija prema prirodi… opcenito, automobil je vise nuzno zlo kome stvarno treba zbog mozda djece ili relacija za posao koje se trebaju prevaliti ali kao velik trosak je katastrofa… izadjes iz salona, preparkiras na drugu stranu ceste i vrijedi 20% manje… a jos tko kupi na kredit… ufff majko mila… a onda jos 3 auta po obitelji? Samoubojstvo … i uz duzno postovanje malo suludo… recimo ubacit u blue chip rivp ili sl 100 000kn umjesto u 2. ili 3. auto… ako je auto na kredit onda je to cca – 170 000 ili sl… a sutra dan vrijedi 80 000… a dionica za cca 5 g s dividendom i sl? Zapravo bilo sto umjesto 2. auta… ta zatupljenost i zatucanost autima u HR kao mjera napretka mi je usporediva s betoniranjem netaknutih uvala na moru kao mjere napretka…

      • Tako je, jedino što se gleda je “net worth” per capita. Ljudi često zaborave koliko duguju, ili kakve im je kvalitete imovina. Auto se vrlo brzo amortizira, to baš i nije neka imovina.

        Ja bih kao “mjeru uspjeha” gledao ovo: “tvoj net worth, uz pretpostavku da je uložen uz risk free stopu povrata, koliko godina tvoje projicirane buduće potrošnje može financirati”. Cilj je da to bude što veći broj godina, po mogućnosti onoliko koliko ima do kraja tvog očekivanog životnog vijeka, pri čemu netko može filozofirati da je dovoljno mlad i zdrav i da smo dovoljno blizu “singularnosti” da postoji ozbiljan mogućnost da će on moći ako će htjeti živjet vječno pa da mu treba “beskonačna renta”.

        Naime, iako mnogi maštamo da ćemo raditi kao Buffett, Munger itd., do kraja života, stvarnost je nepredvidljiva, nikad ne znaš hoće li se dogoditi neka bolest ili neki drugi razlog koji će te u tome spriječiti ili tu opciju ti učiniti neatraktivnom, pa radi sigurnosti, treba imati kapital od kojega možeš živjeti do kraja života, potencijalno beskonačnog života.

        Jedina prava mjera materijalnog uspjeha, jedina mjera koja govori o tome da si spreman ne biti jednog dana na teret društva nego do kraja života doprinositi mu direktno, je tvoj net worth i koliko on dugo implicira tvoju financijsku neovisnost, u svakom zamislivom scenariju tvoje buduće radne aktivnosti.

      • Dragi Trotter,

        Ispričavam se što mi je kao jedna od mjera blagostanja prvo na pamet pao automobil.
        Mea culpa, ali htio sam dati jedan očiti primjer koji je svakome blizak.
        Nego što vi zagovarate? Po vama je Kuba bogata zemlja jer gle, svi voze bicikle…
        Amerikanci su par excellance primjer kapitalističkog društva i nije baš da se ubijaju biciklirajuci, nego dapače, depaju lovu u automobile ( druga je priča koliko je to pametno/isplativo)
        Da, istina je da je puno pametnije uložiti 100tk u rivp nego u hrpu lima koja gubi vrijednost ali ne možete tako isključivo gledati, ljudima su automobili potrebni ,pogotovo na našim prostorima.
        A činjenica je da su bolji/skuplji i ima ih više nego prije 10godina.
        Ah, što kažete, da su na kredit? Pa što ako jesu, možda dio jest ali nisu svi. Po vasemu nema nikakve razlike između nas sada i Jugoslavena po blagostanju, jer jedina razlika je ta što nama banke davaju kredite na veliko i možemo uvoziti stranu robu pa smo se razmahali, dok su naši očevi morali voziti krntije iz Kragujevca…
        Da je svaki Balkanac milijarder, ali baš svaki, nemojte misliti da bi vozili bicikle, išli bi okolo sa hummerima. Onda bi vi opet zaključili da nema blagostanja jer nitko ne vozi bicikle.
        Živio sam i u Skandinaviji i znate zašto većina ljudi biciklira? Pustite te priče o eko osvijestenosti (ok ima i toga) ali najveći razlog leži u fantastičnoj povezanosti tj infrastrukturi. Vlakovi/autobusi, te biciklističke staze na svakom koraku.
        Naravno da vam je onda glupo gnjaviti se sa autima kad je jeftinije i brže doći s biciklom.

        • Ali ja uopce nisam spomenuo da niste u pravu s napretkom gospodarstva i rastom bdp-a i blagostanja… cak vam je i dobar pokazatelj to s automobima jer ce prosjecni gradjanin cim dodje u neke novce radje kupit sutomobil nego cak i jesti kvalitetnije… Nego samo da mi se cini da to nije dobro da po tom vidimo napredak… da nam je to mjera napretka…nekak mi se cini da ste vi to shvatili osobno…
          Evo, recimo lijepa mjera napretka bi isto bila da imamo biciklisticku infrastrukturu kao u skandinaviji recimo…

  17. Za ove učenije od mene, koji su pročitali par knjiga priča oko Agrokora će opterećivati intenzivno financijska tržišta još barem godinu dana, a onda će trebati još barem 4-5 godina da se to zaboravi. Nama je trebalo 9 godina dok nismo zaboravili i mentalno iskoračili iz krize 2008. Burza puno više počiva na osjećajima optimizma/pesimizma nego pokazateljima. Vezano uz Agrokor tek očekujem preljevanje na dobavljače dobavljača, rezanja i bakrote u sljedećih nekoliko mjeseci.

    • ‘Kriza iz 2008.’ je trajala objektivno do 2014., u tome i jest problem. To je bio stvarni problem. Agrokor nije sistemski rizik i burze su zakasljale samo zbog neukosti raje koja je uskakala u rast kroz dionice, i posebno fondove, pa se onda počela povlačiti (taj jedan dio raje) i posebno su fondovi morali osigurati sredsta pa neselektivno profavali, a nema likvidnkosti.

      Imao bih i jednu molbu za čitaoce ovdje.

      Znam da svatko ima pravo na svoje mišljenje, ali ne i nas svoje činjenice. Vidim primjerice da neki osjećaju da pada potrošnja iako brojke kažu drugačije. Neki sigurno osjećaju i da je buking za sezonu loš jer Ante s bespravnim apartmanima u susjednom selu nije još bukirao apartmane, itd.

      Kako na hrvatskom webu zaista ima puno mjesta za kukanje i depru, molim ekipu da se ovdje ne istresa ako nije činjenično / argumentirano. Na koncu, znate i sami kako je bilo s rastom BDP i sličnim.

    • @ Elvis

      Ako nešto “opterećuje financijska tržišta” (misliš pri tome ZSE), pod pretpostavkom da nisi jako star, to ti je dobro! 🙂 Dokle god si u fazi “akumulacije” bolje ti je da su dionice jeftine umjesto skupe, uvijek ima vremena za to da poskupe, i to neizbježno, poskupiti će prije ili kasnije, pa najbolje biti sretan s činjenicom da su jeftine kad/dok su jeftine.

      Što se tiče Agrokor priče, ja ne vidim zašto bi to nešto opterećivalo tržište kapitala, ali vidim nešto drugo: kako god završi to restrukturiranje jedno je sigurno, Agrokor više neće biti izvor nelikvidnosti za veliki dio domaćeg gospodarstva a to je nešto jako jako dobro za gospodstvo.

      Likvidnost je nevjerojatno važna stvar, kao krvotok gospodarstva, zato imao bankarski sustav i slične inovacije (u Kini razne one “internet micro finance” servise, u USA hvale vrijedne “društveno odgovorne” incijative kao ono Apple što radi s ubrzanim rokovima plaćanja malim domaćim dobavljaćima i sl.).

      Popravljanje likvidnosti kod niza dobavljača je isključivo pozitivna stvar, popravljanje krvotoka, pa onda kada bi dionice tih i vezanih firmi bile “opterećene”, to bi značilo da se vrijednost i cijena mijenjaju u suprotnim smjerovima… prilike da postaju sve bolje i bolje ubzranim tempom 🙂

      • Tocno to! Postoji jedan “sukob” medu ulagacima razlicite starosti, a to je da oni mlađi “navijaju” (tj.trebali bi) za pesimizam i cim nize cijene, dok stariji zele boom i cim veci rast. Problem kod vecine je sto imaju odreden iznos koji su ulozili na burzu odjednom (sto je dugorocno isto OK). Nema dugorocnog konstantnog ulaganja. I onda se tresu da su pogodili “vrh” i da ce izgubiti.

        Npr. da sutra RIVP padne na 5 kn (a da se nista ne promjeni sto se tice same kompanije, recimo da padne zbog Agrokora) svi bi se razocarali u burzu i prodali (!?!?), a tek šačica nas bi se veselili sto mogu kupovati tako jeftino te nas ne bi bilo briga kuda ce cijena jer znamo da bi samo iz dividende vratili ulog u 5-6 godina…

        P.S. naravno ovo samo karikiram, primjera radi, jer je nekima ocito vaznije kako “rulja” vrednuje nesto nego koliko ono zbilja vrijedi.

  18. Je, dodao sam par godina, ali što ovdje nije stvarno? Pa Agrokor priča o tome da je moguće da imamo lažni kapitalizam. Ne vidim veće opasnosti po burzu od toga jer je do rasta došlo tek nakon što je veći broj ljudi prožvakao pozitivne pokazatelje i vratio se ili uključio na burzu nakon niza godina.

    • Nije stvarno to da je to takav utjecaj na ekonomiju. Dakle još jednom: prognozirate par godina ‘kao nakon 2008.’, a imali smo zaista sluačj da je BDP padao 6 godina nakon toga; ovdje imamo i dalje robustan rast BDP. Naravno, sad možemo reći da ‘BDP nije stvarni pokazatelj nego [umetni XY]’, kao ‘ali ne osjete svi rast BDP’ ili tako nešto. Naravno sad i sami kažete da ste ‘dodali par godina’, vjerujem da ne znači par = 2, nego kolokvijalno za ‘nekoliko’, što znači da ste dodali sve. Tako da molim …

      • Neznam zasto sada pesimizam i nervoza a BDP raste ,Sve vise poslova izvan granica , turizam raste konstantno naravno da ne vide svi poboljsanje, ja osobno mislim da ce raspad agrokora u konacnici donijeti dobrobit za kompanije koje se osamostale a sto se tice samog pesimizma na eclectici mislim da neki od njih imaju nazalost dionice agrokora , nisu navrijeme reagirali pa su sada skepricni kako ce se to odraziti u skoroj biducnosti.

    • Nisu cinjenice ni: “Burza puno više počiva na osjećajima optimizma/pesimizma nego pokazateljima”. Kratkorocno osjecaji igraju ulogu da burzu odvlace gore ili dole, jace ili slabije, od jedne linije koja se temelji ipak na realnim pokazateljima i koju dugorocno trziste ipak prati.

      Npr. pogledate li dugogodisnji graf npr. americkih dionica (imate u izvrsnoj knjizi ” Stocks for the long run”) vidit cete pravac rasta od 6-7% u zadnjih 200 godina. Tako je rastao index i to se bazira na realnim pokazateljima jer otprilike tako je isao i razvoj gospodarstva (cini mi se i BDP, al to provjerite sami, ja govorim iz sjecanja tipkajuci na mobitelu u busu), a dionice su od tog pravca “plesale”, ali dugorocno ga pratile.

  19. Meni se cini da je ovo s agrokorom bas pozitivno za HR (jedino, sto se trebalo desiti puno ranije)… jer stetniji je bio do sad ovak truli model poslovanja koji se reflektirao puno dublje i dalje od agrokora nego ako se sve makar i bolno rascisti i krene na zdravim osnovama dalje…

  20. Pozdrav svima. Ovaj komentar nije vezan usko za članak ali ima veze s bankama pa sam se htio priheftati “kolektivnoj inteligenciji” ovdje. Scenarij je: Treba organizirati sredstva za plaćanje školarine na jednom od top 10 sveučilišta na svijetu, na rok od 2 godine. Po brokerskim računima ima sasvim dovoljno vrijednosti za pokrivanje cijele školarine. Da li je bolje prodati dio dionica pa time financirati školarinu, ili uzeti kredit na 2 godine za ovu svrhu i izravnavanje cash flowa? Po kojim parametrima bi odlučivali?

    Dakle pitanje je u principu – financiranje iz dionica ili iz banaka (pa je eto vezano za temu)?

    Znam da je tu parametar oportunitetni trošak (neostvareni rast vrijednosti dionica od recimo konzervativnih 5% ili manje konzervativnih 10% godišnje) i kamata na kredit (koja u mom slučaju može biti oko 7-8% godišnje), ali ne uspijevam naći jasnu logiku.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s