BDP

Nakon Agrokora: povećanje rejtinga RH?

Kao što sam već više puta pisao (i odmah po javnom izbijanju krize), sistemski značaj za RH krize u Agrokoru je prenapuhan (često i histerično). Meidji često brkaju razine krize. Više je dimenzija krize:
– vlasnici Agrokora
– Agrokor,
– dobavljači,
– društva iz grupe (garancije i upravljanje), ovo uključuje i radnike,
– RH.

EDIT, 8.4.2017. — Teze iz ovog i prethodnih članaka su nekoliko sati nakon pisanja potvrđene od strane rejtnig agencija.

Sada se jasno vidi ono što govorimo godinama. Naime, da je PROFIT i najmanje što svim dionicima stvara jedno trgovačko društvo: Agrokor tvrtka svih građana Hrvatske? (Neki šlampavi ljevičari su ovaj tekst dijelili po FB kao dokaz da tvrdim da je ‘Agrokor tvrtka svih građana’, a govorim upravo suprotno, pročitajte. Evo zašto ponekad govodim da su mnogi ljevičari ‘sloppy thinkers’, ne mogu domisliti stvari do kraja, vjerojatno velikim dijelom iz lijenosti 🙂 ).

(Usput, možete vidjeti kako je za operativne kompanije Agrokor ipak bio dobar, naime ovdje imate slučaj o tome kako je Agrokor nudio za Podravku još prije 20 godina 400 kuna po dionici … nakon dokapitalizacija Podravka i danas vrijedi manje,  a pogledajte koliko vrijede Jamnica ili Ledo: Svatko može investirati s Todorićem i (lako moguće) proći bolje od njega).

To se do nekih slojeva teško probija jer je dugo u Hrvatskoj značajan socijalističko-komunistički mentalitet, za promociju kojeg su kao udarna oštrica bili zaduženi neki ‘lijevi’ ‘nezavisni’ mediji, koji su nabacivali teze svojoj ideloškoj bratiji raspoređenoj u mainstream medijima. Oni naravno nisu nezavisni jer su bili intenivno financirani od strane bivše vlasti, a nisu ni stvarno lijevi nego ideološki ‘trash-marksisti’: izvikuju parole iz Komunističkog manisfesta koje su čuli iz treće ruke (‘sukob rada i kapitala’ itd.), mrze kapital, ali vole novac!

Elementarne teze iz tog gornjeg članka (svakako pročitati) su potpuno neshvatljive mnogim koji vjeruju u socijalizam, igru ‘sume 0′ (ako netko dobije, drugi gube’, primjerice ‘profit je ‘otet’ od radnika’). Socijalisti su često i militantni ateisti, rugaju se vjernicima zbog vjere – iako se nema dokaza da bog NE postoji. Socijalisti su mnogo jači vjernici jer vjeruju u nešto što DOKAZANO (u teoriji i praksi) ne funkcionira, tako da je njihova socijalistička religioznost više kao neki proxy za stvarne osjećaje (ponajviše zavist, itd.)

+ + +

U gornjoj listi su vjerojatno poredani i ‘gubitnici’ u cijeloj priči, po vjerojatnosti / značaju njihovim gubitaka. Primjerice, mislim da radnici u konačnici neće stradati jer će operativne kompanije nastaviti funkcionirati (a i tržište rada je sve bolje).

Svjetska tržišta pak pokazuju da i dalje ne smatraju krizu Agrokora sistemskom (za RH). Hrvatska premija na rizik je i dalje vrlo niska, pogledajte koliko niža nego samo prije godinu i pol:

Izvor: Bloomberg

Pogledajmo sada neke ključne makroekonomske varijable.

Vjerujem da će neki reći da ‘uvijek govorim optimistično, pa sam PONEKAD u pravu’ (za razliku od nekih ogorčenih ljevičara koji uvijek govore negativno i ponekad su slučano u pravu), ali situacija je upravo suprotna. Jako dobro pazim kada govorim optimistično i to je uglavnom kad doslovno cijela (ili skoro cijela) javnost misli suprotno, a u krivu je. Evo nekih slučajeva:

  • Jedini sam jasno argumentirao da turistička sezona 2015. neće biti ugrožena i da nema ‘srpanjske rupe’ (iako je i sam tadašnji ministar već bio potpao pod histeriju). Štoviše, da su pred hrvatskim turizmom sjajni dani (mediji su histerizirali da je to ‘dokaz neodrživosti hrvatskom turizma’)
  • Predvidio najprije jaki rast BDP u trećem kvartalu 2015., te dok su se službeni analitičari i mediji ‘oporavljali’ od tog šoka, predvidio i da je taj rast održiv
  • Odmah po ‘propoalom’ izdanju državnih obveznica prošle godine objasnio da se ne radi o tragičnom neuspjehu koji ‘znači’ financijsku propast RH (kao što su histerizirali skoro svi mediji: jer da nam 2017. dolazi na naplatu veliki iznos vanjskog duga i to je ‘dokaz’ da se nećemo moći refinancirati), nego racionalna i hrabra odluka ministra Marića.

A priču oko Agrokora dobro je da se cijela stvar odvija u povoljnom makro okružju, pogledajmo samo neke podatke iz zadnjeg biltena HNB:

Ovdje je zanimljivo pogledati iz HNB-ovog Komentara platne bilance i međunarodnih ulaganja za četvrto tromjesečje 2016. gdje se tumače negatvine stvari (u 4. kvartalu neto prihod od turizma se smanjio jer Hrvati više putuju!):

Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u posljednjem je tromjesečju 2016. ostvaren manjak u iznosu od 0,5 mlrd. EUR, što je za 0,2 mlrd. EUR više nego u istom razdoblju prethodne godine. Povećanju manjka najviše je pridonijelo pogoršanje salda na računu primarnog dohotka (za 0,2 mlrd. EUR), što se uglavnom odnosi na veće rashode od izravnih ulaganja (tj. veću dobit domaćih poslovnih subjekata u vlasništvu nerezidenata). Bolji poslovni rezultati vidljivi su u velikom broju djelatnosti, najviše u financijskoj djelatnosti, proizvodnji nafte i naftnih derivata te farmaceutskoj industriji. Istodobno su poboljšani i poslovni rezultati rezidenata po osnovi njihovih ulaganja u inozemstvo. Vrlo blago povećao se i manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom, unatoč bržem rastu robnog izvoza (7,1%) od uvoza (5,1%), dok se višak u međunarodnoj razmjeni usluga povećao. Pritom su se snažnim rastom istaknuli neto prihodi od telekomunikacijskih, računalnih i informacijskih usluga, dok su se neto prihodi od turizma neznatno smanjili zbog razmjerno snažnog rasta turističke potrošnje rezidenata u inozemstvu. Nepovoljno je na saldo tekućeg računa djelovalo blago smanjenje viška na računu sekundarnog dohotka zbog nešto većih uplata u proračun EU-a. S druge strane, korištenje sredstava iz fondova EU-a tekuće i kapitalne prirode tek se neznatno povećalo.

Tako da s obzirom na sve ovo, čim se situacija oko Agrokora stabilizira, očekujem povećanje rejtinga RH.

Oglasi

Kategorije:BDP

94 replies »

  1. Ako je ovaj post pročitao Miro Bulj kazati će da papir svašta trpi, a Pernar će to potvrditi jer u svim bankama sjede ljudi-gušteri, pa tako i u HNB-u stoga ovo ne može biti istina. Da je sada Goran Marić u opoziciji opleo bi i on po HNB-u kao je pun para i ne radi ništa s njima, umjesto da ih baca iz helikoptera po potrebitima. Dakle budimo ozbiljni i ne vjerujmo statistici, tu sigurno nisu čista posla! 😉

  2. Nenade ovijek me oraspolozis svojim optimizmom , 🙂 , ja ne mogu drukcije nego da ti vjerujem jer mislim slicno ali ro se nece dogoditi zbog vrhunskih poteza nase Vlade nego zbog povoljne situacije na trzistu jos da imamo sposobne ljude gore islo bi to sve naprijed jako brzo i do 2025 Hrvatska bi bila za neprepoznati 🙂 ,

  3. Što je veći problem sa Agrokorom, sve više imam osjećaj da je to došlo u najbolje vrijeme, da se riješi jako puno dugogodišnjih problema u Državi.
    Odavno sam rekao, iako naslovnice vrište samo o restrukturi Agrokora, on je ovdje minoran – on je samo pokrenuo lanac potrebe za restrukturom gospodarstva u cjelini, dobavljača, sindikata, socijalističkog sklopa u glavama i sl.
    Danas je po svemu sudeći završeno bezgranično loženje para u Petrokemiju – vrlo brzo ćemo dobiti i formlani zaključak o tome, dobavljači i njihovi vrli menadžeri su naučili sve o mjenicama na najbolniji način, te i kod njih slijedi isto velika restruktura, traženje novih tržišta i suočavanje sa konkurencijom na policama, stožeri će shvatiti (neki možda jesu već i danas) da plinske boce i ulice više ne pale.
    Kada to sve sagledamo u cjelini, možda nas čeka i svjetla budućnost…uskoro

  4. Ipak, ono sto mene brine je “lex Todoric”, o “sistemski vaznim kompanijama”, ma sto one bile. Na trzistu bi svi igraci trebali biti u istoj poziciji, s istim mogucnostima i izlozeni istim rizicima. Lex Todoric kaze da su sve firme jednake, ali da su neke jednakije, to jest “sistemski vazne”. S druge strane, pojam “sistemski vazne kompanije” nije nigdje definiran. To moze znaciti da ce se drzava mijesati u poslovanje bilo koje kompanije, pod izlikom da je ista “sistemski vazna”.

    • Pa imaju neke definciije o broju zaposlenika, količni duga itd. To sad samo znači da će se kompanije morati tako oragnizirati da se uvijek rascijepkaju u manje kompanije koje neće potpasti pod te limite itd., da se izbjegne biti “sistemski važan”. Svaki takav zakon stvara distorzije na tržištu. Čini nas manje efikasnim gospodarstvom.

  5. Osim možda kod nas gdje je sve naopako pa netko baš želi biti “sistemski važan”. Ali nije u ovom slučaju čak niti to da se želi, nego su banke ga natjerale na to, tj. distorzija je još i veća. Banke bi trebale moći izgubiti svoja potraživanja ako su ih loše plasirale. To bi trebao biti njihov problem koji bi se trebao riješavati tržišnim mehanizmima a ne ovako zakonskim. To mi se baš i ne ne sviđa.

  6. Udruga lipa je upozorila na jednu jako važnu stvar,tijekom restrukturiranja agrokora biti će i velikih žrtava i problem je taj što će onda žrtve tražiti od države da ih spasi,kao danas petrokemija,borovo,
    imunološki itd,vršiti će se pritisak na vladu i predsjednicu rh,i udruga lipa sa pravom ukazuje na tu opasnost a naši političari kao što rekoh vode politiku pusti vodu dok majstori odu…Zato je vlada morala smisliti model i zakonski okvir u kojem oni kolo ne vode ali ga kao medijator nadziru,ponavljam mi nismo nijemci nego hrvati i ne možemo prepisivati tuđe zakone nego ih krojiti po sebi…

    https://lider.media/aktualno/udruga-lipa-spasavanje-agrokora-bit-ce-na-ledima-poreznih-obveznika/

    Ne znam kako je dalićka na ovo pristala?Ona kad nije na vlasti je liberal a kada je na vlasti ultra socijalista?Jako čudna žena?

  7. Nenade, molio bih Vaš osvrt glede g. Alvareza. Budući da nije dobio realnu šansu da restrukturira Agrokor, jel treba žaliti zbog toga ili je bolje da to neki “naš” čovjek riješi? Imam osjećaj da bi stranac ipak bolje riješio ovaj zavrzlamu.

    • Ne piše u zakonu da to mora biti “naš čovjek” a naši vlastodršci nisu valjda baš toliko neodgovorni da bi postavili nekoga tko nema dovoljno iskustva na obavljaju poslova slčnog ovome? Ako bi stavili nekoga umjesto Alvareza onda to mora isključivo zato što bi se taj drugi (iz konkurentske firme valjda) pokazao kao bolji kandidat za posao, s boljim referencama, da je vodio više i uspješnijih restrukturiranja firmi slične veličine, zar ne?

      Ako se eventualni drugi kandidat za ovaj posao ne bi izabirao po tim kriterijima, to bi značilo toliko visoku razinu neogvornosti prema hrvatskom gospodarstvu, toliko opasno plesanje po rubu ustavnosti (to je ipak privatna firma, neodgovorno provođenje te prisilne uprave je nanošenje štete privatnom vlaništvu, to onda JE nacionalizacija), da se stvarno slobodno možemo smatrati banana državom.

  8. Ne Vjerujem da odlazi pa nisu Rusi ludi sigurno su uvjetovali da ostane ma bice tu jos svasta mi uopce nemamo sposobnih ljudi u Vlasti da to naprave mozda neovisnih strucnjaka teoreticara ali ‘company doctora’ mozda imamo Tipa Todoric i ostalih 200.

  9. Kako ne shvaćate da je najveći socijalistički sklop u glavi imao upravo Todorić??? I njemu slični…ljudi koji cijelo vrijeme koriste poznati model samo upravljanja na zajednički račun…ljudi koji kune iz vlastita džepa nisu dali nikada ni za što…pa koji vam je klinac??!! Kakvo crno tržište u Hrvata???

  10. http://www.24sata.hr/news/boris-lalovac-agrokor-treba-postati-vlasnistvo-dobavljaca-519406?utm_campaign=Partnerski+portali&utm_medium=Widget&utm_source=Vecernji

    Evo javio se mesija samo nije rekao kako to dobavljači mogu postati vlasnici agrokora bez pristanka vjerovnika-bankara?Samo nam još to nije objasnio i u kojem to postotku bi oni bili vlasnici i dali uopće većina njih to može izdržati?Jeli se vama čini nakon ovakvih izjava-paušalnih ludosti jednog bivšeg ministra financija da mi ovo sve sanjamo,prvo su vladajući zakašnjelom reakcijom i nedonošenjem zakonskog okvira u kojem bi se nešto i moglo puno ranije dogovorili napravili veliku štetu a opozicija nam nudi rješenja na rubu vjerovali ili ne?Naravno ne isključujem mogućnost da neke kompanije u nekom sutrašnjem vlasničkom preslagivanju-dogovaranju uđu djelom sa potraživanjima u vlasničku strukturu ali o tome danas je rano govoriti tako paušalno,to je ništa drugo nego jedan neozbiljan i nekonstruktivan prijedlog ili račun bez krčmara,o tome se može pregovarati tek kada se stabilizira poslovanje i detaljno analiziraju parangali u agrokoru ali to nije u ovom trenutku niti tema niti rješenje za tisuće zaposlenih i dobavljače…Ovdje kuća gori a lalovac u požaru nudi rješenja koje će boje sutra biti zavjese kada se ugasi požar i sve ponovno uredi?Otprilike su to njegovi prijedlozi?

    • Kako se može ozbiljno shvatiti čovjeka koji je nedavno rekao da je burza kocka! I da ne zaboravimo da je imao virtualni portfelj 🙂

  11. Nisam neki pravni ekspert ali ono što ja vidim problem u ovom zakonu je ravnopravnost pri plaćanju svih dobavljača u sutrašnjoj komesarskoj upravi?Time je država na sebe preuzela čitav teret mogućih eventualnih tužbi upravo zbog možebitnog neravnopravnog tretiranja svih dobavljača?
    I to je uz političke pritiske kojima će biti izložen ne samo povjerenik nego i sama vlada po meni najveći problem ovog zakona?To može i politički destabilizirati samu vladu?

    Ajmo hipotetski,jeli bilo moguće donjeti zakon koji omogućuje sve ovo što je napisano u lex agrokoru pod istim izgovorom strateških kompanija,pod izgovorom složenosti procesa pregovaranja u kojem je tisuće aktera i da se vremenski odredi rok trajanja tog zakona prije stečaja ili moguće konačnog dogovora a u kojem bi se posudbe koje uđu u tom razdoblju u agrokor uz prvenstvo povrata isključivo mogle trošiti na plaće,dobavljače,poreze itd a vlada ima onda mehanizme da to kontrolira,naravno u taj zakon bi preciznim stavkama vlada mogla ugraditi smjernice koje štite nacionalne interese,načini kojim redosljedom su dozvoljena takva plaćanja u zamjenu za pravo prvenstva povrata,jasnim i preciznim zakonom.U tom smjeru je trebalo ići na dogovor sa vjerovnicima,snimiti stanje u agrokoru,vidjeti koji je to novac potreban za stabilizaciju normalnog poslovanja i u tom pravcu se dogovarati sa vjerovnicima jer očigledno je da je najveći interes i samih vjerovnika da se stanje u poslovanju normalizira i da se dodatno ne urušava sama vrijednost pojedinih sastavnica agrokora a tu je konzum ključ i generator svega?A konzum bez dobavljača ali i infuzije vjerovnika ne može funkcionirati?
    Istesati zakon do te razine da je interes svih aktera odnosno onih najvećih sličan ili isti?Dali je to bilo moguće?Ja nekako mislim da jest jer ako promislimo malo bolje koju to bolju opciju imaju vjerovnici i dobavljači?A lex agrokor je onda mogao biti plan b.

    Ovako mi se čini da ni vjerovnicima ni dobavljačima država nije dala ni zakonski okvir niti vrijeme u kojem bi postojala i teoretska šansa da se oni nešto dogovore jer nitko sigurno neće ubaciti 800 mil eura do 1 milijarde u ovom trenutku ako nema zakonski okvir koji mu omogućava super senior status i ako nema okvir koji zabranjuje nekontrolirane ovrhe i blokade?
    Ovaj zakon se razlikuje od chf po tome što je moguće da se u samom trajanju lex agrokora ne poštuje načelo ravnopravnosti i tretmana svih dobavljača podjednako..To neko vjerovničko vjeće koje sve to treba odobravati uvijek se može izvući na sudu da su dovedeni u takvu nemoguću situaciju takvim zakonskim okvirom da drugi izbor nisu ni imali nego da potvrde prijedloge komesara-povjerenika da umanje štetu u koncernu,da su igrali na onu spasiti što se spasiti da?
    Možda sam debelo u krivu?

  12. Da bi bilo jasno što govorim povjerenik ima ovlasti da uz suglasnost vjerovničkog vijeća platiti i tražbine nastale prije stupanja na snagu ovog zakona,pazite sada ovo;”ako je to nužno radi smanjena sistemskog rizika,nastavka poslovanja,očuvanja imovine,ili ako se radi o tražbinama iz redovnog ili operativnog poslovanja”(poglavlje 4,članak 40)

    E sad tko tu na sebe uzima odgovornost da procjenjuje tko ima tu prioritet kada bilo koja tražbina teoretski može ući u tu kategoriju a onda se otvara pandorina kutija.Zar nebi bilo logično da se tu ima neki redosljed i puno preciznija formulacija,npr. kriterij starosti tražbina,dospjeća itd,ovako je hipotetski moguće da se plati tražbina prije 30 dana a ne ona prije 300 dana,teoretski je moguće ako to procjeni komesar a potvrdi vijeće?Da nebi bilo zablude sve ide na prijedlog komesara-povjerenika?On je mali bog!A formulacija o plaćanjima mu je tako široko postavljena da može kako hoće?Kriterij je tako nejasan i preširok da samo i samo ovisi o njemu koga će on to staviti u prvi red?Meni ovo nije jasno?Ne postoji ni jedna stavka zakona koja npr. favorizira najstarije tražbine ili definira veličine firmi ili malih obrta koji su prioritet ili možda onih koji su izloženi ovrhama banaka i slično zbog trasiranih mjenica,to će sve procjenjivati drug tito,ili vam ga vladin povjerenik?A na njega će pritisak vršiti opet politički drugovi i drugarice koji su ga i predložili,pa je tako moguće i ovo,zbog lokalnih političara i njihovog rejtinga u lokalnim sredinama svi će tražiti upravo da dobavljači u njihovim sredinama imaju prednost,i svi imaju neki razlog tipa spašavanja ljudi i radnih mjesta i slično,to su sve okolnosti koje mogu izazvati i političku krizu jer ako se npr petrovu i grmoji ne plate mandarine u metkoviću biti će ljuti na povjerenika ali i na ministricu kao risovi jer će ih njihovi u metkoviću razapinjati,to će stvoriti paukovu mrežu interesa kako financijskih tako političkih?Znači utopija je očekivati da će se taj zakon sprovoditi izvan političkog konteksta i okvira,ne po meni biti će čitav postupak obojen politički i čak utjecati na odnose snaga u samoj vladi,moguće je i destabilizirati?Nadam se da ste shvatili bit?

  13. Recimo i ovo,moguće je bilo dobro analizirati dugove prema dobavljačima,utvrditi recimo kriterije izloženosti firmi i obrta i tražbina u odnosu na ukupne prihode tih firmi-obrta,veličinu i slično i to bi onda ulazilo i u kontekst nekih socijalnih kriterija.Jer nije ista izloženost nekoga čije tražbine prema agrokoru u udjelu prihoda sačinjavaju 50% ili 5%,govorim na pamet ali ukazujem da je zakon jako jako neprecizan u tome…Preopćenit,čista improvizacija sa puno rizika?

    • Oni čije tražbine prema agrokoru u udjelu prihoda sačinjavaju 50% prihoda su riskirali s agrokorom 10 puta više od onih čije tražbine prema agrokoru u udjelu prihoda sačinjavaju 5% prihoda.

      • Slažem se samo sam na jedan način htio prikazati da nema jasnih kriterija a vlada nas uvjerava da su upravo zakon donjeli zbog tkz. malih i opgo-va i da taj zakon upravo njih najviše štiti a ja to ne vidim u tom zakonu…Gdje se to može iščitati?

        • Zato sam paušalno govorio o omjeru tražbina i prihoda kao o jednoj mogućnosti zaštite tih na koje se vlada poziva,nisam ušao u to dubinski da bih mogao dati recept kako bi ti kriteriji mogli biti napisani samo sam ukazivao na primjere kako bi se to moglo eventualno precizirati,ponavljam nisam nudio recept nego primjer kako bi to moralo izgledati a da se ne povrijedi načelo ravnopravnosti u primjeni zakona…

  14. Mi kada govorimo o dobavljačima agrokora većinom se referiramo na hrvatske dobavljače a one izvan granica rh nitko i ne spominje?Masu je toga prepušteno improvizaciji?

    • Da me bolje razumijete i lex agrokor je morao biti napisan tako da se ne odnosi na jednu firmu,nego općenito na sve firme koje ulaze u precizno napisane kriterije,i to je u ovom slučaju ispoštovano,istom analogijom za poglavlje 4 članak 40 lex agrokora morali su biti napisani jasni kriteriji plaćanja za tražbine nastale prije stupanja zakona na snagu iz potpuno istih razloga kao i kriteriji pod kojim uvjetima firme ulaze u ovaj zakon…To je ista priča!

      • Zemlja je praktički blokirana, a gdje su Davor Ivo i anemični premijer? Računaju da će se sve samo riješiti? Ili će donijeti Lex Bregana, tako da brže prijeđemo granicu?

  15. Znači zakon o chf nudio je cjelokupno precizno formulirano rješenje,tu nije bilo može ovako a može onako nego je samo data mogućnost dužniku da to prihvati ili ne prihvati,hoćeš nećeš,i to je bilo dobro složeno što je jučer potvrdio i ustavni sud,kod ovog zakona nema jasnih pravila igre nego ih državni “sudac” utvrđuje po svom nahođenju u tijeku trajanja utakmice?Ovdje nije problem u razlozima za donošenje takvog zakona,oni su višestruko opravdani i po meni potpuno u skladu sa ustavom,tu dvojbe nema,problem je samo primjene u praksi i kriterijima koji nisu jasni,e tu u primjeni možemo doći u problem i sa ustavom rh.

  16. Naravno sve se to može i izbjeći ako vjerovničko vijeće i komesar-povjerenik prije primjene usaglase jasna pravila igre kod plaćanja u kojima se nebi povrijedilo pravilo ravnopravnosti i podjednakog tretmana dužnika…Znači po meni još nije kasno ali sa time bi se morali već danas konzultirati sa ustavopravnim stručnjacima,jer ako se povrijedi i naruši to pravilo rizici od tužbi su veliki!

  17. A lex agrokor je samo dokaz da država hrvatska nije u stanju stvoriti zakonodavni okvir da se stvari rješavaju bez državnog komesara i direktnog upliva politike,to je samo još jedan primjer kako stvari ovdje funkcioniraju,u nedostatku pravnog okvira,nesposobnosti da se uredi efikasan i precizan pravosudni sustav uvijek se pribjegava državnom arbitriranju koji nužno sa sobom nosi i moguće korupcijske posljedice ali i političke pritiske…Uvijek je tako!

    • Dobro si opisao pojam “nefunkcioniranja pravne države” i najopasnija ključna riječ ovdje je ta “korupcija”. Te stvari su početak i kraj svih naš problema zadnjih četvrt stoljeća. Tek kad profunkcionira pravna država, korupcija i socijalističke države neefikasnosti svih vrsta se ukinu, možemo ozbiljnije naprijed.

      Tužno je što smo mi po ovim pitanjima sada zapravo iza države koja je službeno još uvijek “komunistička” i koja još uvijek dosta loše kotira na svim ljestvicama o percipiranoj korupciji itd., ali koja se tako snažno bori protiv korupcije na svim razinama, a i naša percepcija naše korupcije je možda malo slijepa, da ćemo ako ovako nastavimo uskoro i službeno biti među zadnjim bastionima komunizam na svijetu, jer razina korupcije i razina funkcioniranja pravnog sustava uz udio države u GDP-u su glavni elementi koji u realnosti neku državu čine komunističkom neovisno o tome kako glasi njeno službeno ime. Imena su nebitna, brojke su jedina stvarnost.

      Ovi tobožnji komunisti ne biraju sredstava, oni se i televizijom bore protiv korupcije i sličnih društvenih devijacija. Naša javna televizija suprotno od kineske, naša za razliku od njihove propagira komunističke “vrijednosti”.

  18. Vlada je i kod agrokora ali i kod chf imala čak i ustavnu obavezu da reagira zakonom ukoliko je vidjela da su stvari krenule predaleko a vidjela je ali je ovdje samo i samo problem što je zbog niza nedorečenosti i nejasnih kriterija vlada preuzela na sebe svu odgovornost za vođenje tog nedefiniranog procesa koji traje 12+3 mjeseca i dala povjereniku ovlasti koje su potpuno nedorečene i time sve porezne obveznike izložila riziku od budućih koraka koje će poduzimati taj čovjek a za suglasnost vjerovničkog vijeća napisao sam kako se oni sutra mogu ponašati na sudu i sebe čistiti od odgovornosti jer oni su ti koji ništa ne predlažu nego mogu samo amenovati prijedloge povjerenika a priznati ćete da im je tu onda izbor jako sužen jer oni tada neće razmišljati jesu li te prednosti u plaćanjima u skladu sa ustavom ili nisu?To je sutra problem onoga koji to predlaže i koji je donio neprecizan zakon,to je bit…

  19. Sve ovo što ja pišem nema smisla ako se podmiru sva dugovanja svim dobavljačima ili ako se svi oni dobrovoljno usaglase za neko novo rješenje ali tko danas može staviti ruku u vatru da će se to tako stvarno i dogoditi?Problem će nastati ako se neki naplate u potpunosti a neki ne,e tu je onda belaj na vidiku?Nadajmo se da će se svi namiriti,to bi bilo sjajno?

  20. http://www.index.hr/vijesti/clanak/bulj-prvo-glasao-za-spas-gazde-a-sad-kaze-kako-ce-svi-koji-su-pomogli-todoricu-u-remetinec/962214.aspx

    Bulj ne staje,on će tužiti sada i hnb,?tko mu brani?Samo čemu se time mora “hvaliti” na sav glas i uznemiravati čitavu hrvatsku javnost i unositi nemir u ionako složenu situaciju,on pazite kaže da ako je todorić još dugo na slobodi da ovaj sustav nema smisla,to je nečuveno,ovo nisu radili ni najgori komunisti za druga tita,da koriste svoje političke funkcije za pritisak na institucije države?Neka tuži koga želi to je njegova osobna stvar?On je sada samozvani mojsije?Moram priznati da mi nije jasno kakvu nadležnost ima hnb oko izdavanja mjenica što se ovih dana provlači u javnosti?Volio bi da mi netko objasni dali hnb ima to u opisu svojih nadležnosti koje sam dobro proučio?Ja ili to nisam shvatio ili nisam našao u popisu nadležnosti?Ovo što radi most je nečuveno,ovo je poziv na neinstitucionalna rješenja jer kad jedan zastupnik u saboru kaže “ako je todorić na slobodi ovaj sustav nema smisla”,on defakto poziva ljude indirektno na nasilje i rušenje sustava?Nije g nego se pas posrao,tako bi to rekli u dalmaciji?Pazite saborski zastupnik koji je ujedno i dio vladajuće koalicije?Ovi ljudi u mostu ili ništa ne razumiju ili su potpuno izgubili pamet?

  21. Ovakve izjave moraju biti osuđene i od predsjednice i premijera države koji moraju ukazati narodu čemu vode ovakve izjave i oni moraju izričito i beskompromisno braniti institut presumpcije nevinosti,to im je dužnost?Jer tko meni sutra brani da i ja lajem kroz medije ako svi članovi vlade ne odu u zatvor zbog agrokora da ovaj sustav nema smisla?Bulj to izgleda elementarno ne razumije?
    A što da jednog dana neki čoban-luđak njega ni krivog ni dužnog proziva da mora u zatvor “jer ako ne, sustav nema smisla”
    Ovo što nam most nudi zadnjih dana je rub vjerovali ili ne?A ljudi na vlasti?U drugoj vladi???

    • Ovo si Antune potpuno u pravu,to ja trubim stalno,a to je da su za popularnost glupana tipa bulj,pernar, petrov, bernardic,krivi i predsjednica i premijer a i guverner najviše,jer sute dok dotični lupetaju. Ili ih ismijati ili objasnit odnosno razbit njihove nebuloze,a ne ih ignorirati jer evo ignoriranje idiotizma je dovelo živi zid na poziciju treće opcije u hrvatskoj. Nažalost teško je to očekivati od birokratskog premijera ali zato su ekonomisti dužni ne šutjeti o tome

  22. A koliko znam u zapadnim demokracijama bankrot ili prezaduženost nije kazneno djelo?Osim ako se dokaže da je bilo kršenja zakona ali to treba utvrditi pravosuđe,ne bulj,petrov ili grmoje,nego samo i samo pravosuđe a oni mogu tužiti koga žele i kada žele i za što žele a ne tumačiti nadležnosti i krivična djela kako se njima sviđa ili odgovara a to pogotovo ne mogu raditi dok su vlast jer se i tu postavlja pitanje zakonitosti takvih političkih pritisaka na institucije dok si dio vladajuće koalicije?Šou?

  23. Poštovani gospodine Bakić,

    Da li bi bili ljubazni i osim kretanja CDS-a stavili kretnja kunske državne obveznice s kraja krivulje? Isto tako, ukoliko imate državnih obveznica u portfelju, pokušajte nazvati kupce koji su izložili indikativne ponude za kupnju, pa ćete vidjeti da ih nije baš tako lako protrgovati.
    Ja doista nemam znanja niti mogućnosti kvantificirati utjecaj Agrokora na BDP, ali sam prilično siguran da ova kriza nikako ne može imati pozitivan utjecaj, jer neminivni otpisi potraživanja u financijskom sektoru, dobavljača kao i njihovih dobavljača u kratkom roku mogu djelovati samo negativno, a izjava da mislite kako radnici u konačnici neće stradati mi se čini prilično hrabra, jer mislim da je više nego očito da će, osobito u kratkom roku, oni i te kako stradati. Naime, ako će operativno i poslovati, pitanje je u kojem obujmu i s kakvim rezultatima. Koliko će ih ostati raditi i oni koji ostanu kakve će plaće primati i koliko redovito i od čega. A gdje su tek dobavljači i njihovi proizvodni kapaciteti. Kome će oni dostavljati svoju robu u kojim volumenima i po kojim cijenama i kako će se to odraziti na njihove zaposlenike.
    Isto tako, kako biste komentirali pogled gospodina Cvetojevića na njegovom facebook profilu?
    Htio bih za kraj reći da ne pokušavam biti maliciozan jer ste se više nego jednom pokazali i dokazali, ali mi se čini da ste tvrdoglavo optimistični oko ove situacije i da podcjenjujete negativne rizike u cijeloj ovoj priči, a nisam baš siguran da su okolnosti objektivno takve.

    • Naravno da će imati negativan utjecaj i već ima. MOžda niste razumjeli post — taj utjecaj ipak će biti prevladan, uključivo jako pozitivno makro okružje. Što se tiče obzvenica, zadnje kad sam gledao cijena čak i ovih zadnjih je bila veća nego pri izdavanju. Zadnja rečenica Vam ne znači puno 🙂 … naravno nikad nitko nije ni u što ‘baš siguran’.

  24. http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/miro-bulj-najavio-podnosenje-kaznene-prijave-protiv-vujcica-hnb-a-i-hanfa-e-zbog-agrokora-grmoja-vujcic-nema-podrsku-mosta/5880000/

    Koga grmoje zaboli ona stvar što vujičić nema podršku mosta?Isto tako možemo postaviti stvar ovako;” koga zaboli što most nema podršku 85% birača,jeli imaju legitimitet da participiraju u vlasti? Imaju!Kakve to veze ima jeli most podržava vujičića ili ne?Ne podržavam ni ja ustavne suce ali poštujem njihove odluke?Koga briga tko koga podržava?J NAS U MOZAK!ALI SVAKI DAN!
    Sad ja mogu reći da ne podržavam saborske zastupnike kao što ih i ne podržavam ali što to uopće znači?Da neću poštovati zakone koji oni izglasavaju?E tako most postavlja stvari?Kao razmažena djeca koja izgleda nisu dorasli onome čega su se prihvatili?

  25. http://www.rrif.hr/Mjenica_se_moze_izdati_bez_novcanog_pokrica-477-vijest.html

    Imali smo već špekulacije oko izdavanja mjenica bez pokrića kod peveca i ako ste pratili sudski epilog za tu vrstu navodnog kriminala nisu optuženi ni on ni supruga?evo nešto i na tu temu se i tada pisalo:

    http://www.vecernji.hr/kompanije-i-trzista/zdravko-pevec-po-zakonu-je-mogao-izdavati-mjenice-bez-pokrica-151503

    http://www.vecernji.hr/kompanije-i-trzista/hoce-li-zdravko-pevec-zbog-mjenica-bez-pokrica-u-zatvor-102211

    Tako da mjenice nisu neka nova priča!

  26. Jeli kužite?Mjenica se u trenutku izdavanja uvijek i izdaje bez pokrića,inače nebi bilo potrebe da se izdaje?A ček se mora izdati sa pokrićem i ako taj ček ne možete unovčiti taj koji ga je izdao je počinio kazneno djelo,kod mjenica je sasvim druga priča a kod agrokora bi se moralo dokazati da su oni u trenutku izdavanja mjenica znali da se dobavljači neće naplatiti sigurno?To bi meni kao pravnom laiku značilo da su oni znali da se ubuduće više neće moći zaduživati nigdje?Dali je to lako dokazati?Mislim da nije?Da je to skoro pa nemoguće?

  27. Budući da smo mi mala otvorena ekonomija, nužno izložena vjetrometini globalnih kretanja, postoje i naizgled daleke stvari koje su za nas dugoročno zapravo važnije od Agrokora i bilo čega lokalnog. Rijetki su primjeri dugotrajnog snažnog gospodarskog rasta nekog nacionalnog gospodarstva u okruženju globalne stagnacije/pada. To je možda bilo moguće u Nizozemskoj 17. stoljeća i sličnim izoliranim specijalnim povijesnim epizodama ali sigurno da ova i ovakva Hrvatska ne može npr. 100 godina prosperirati, rasti puno bolje od cijelog svijeta, ako bi taj svijet ušao u stagnaciju, turisti na nas zaboravili, naravno tada ne imali kredite/kapital iz vana itd. Ništa nam nije važnije od napretka svijeta kao takvog, a napreduje sve bolje i sa sve bojim prilika za dalje.

    Glavna sila koja će oblikovati globalni gospodarski razvoj 21. stoljeća je po meni trgovina između USA i Kine. I u povijesti su postajali putovi “svile”, “začina”, tržište kapitala i globalizacija kroz East India Company i sl., otkrivanje novog svijeta time itd., ali ovo što slijedi u 21. stoljeću mislim da će nadmašiti sve prethodno.

    Moć digitalnog, komunikacije, suradnje i konkuriranja na daljinu preko pola svijeta, brzina i jeftinoća prijenosa čak i materijalnih proizvoda između dvije točke na suprotnim stranama planeta, činjenica da imamo na jednoj strani par stotina milijuna bogatih ljudi u sustavu koji “jednostavno radi” (povijesno dokazano) i koji su do sada akumulirali stvarno impresivnu vrijednost koja i dalje raste, na drugoj strani milijardu ljudi nevjerojatnih sposobnosti snagom svog duha/volje/ambicije/optimizma koji također ulaze u sustav sličan onome “koji rad” (također dokazno da im paše, pokazano na malim eksperimentima zvanim Tajvan i Hong Kong, i bezbrojnim mikro studijama zvanim “završiti faks u USA i tamo ostati raditi’), to otvara mogućnosti kakve nikada prije nisu bile moguće.

    Uvjeren sam da je obostrani cilj snažno povećati obujam razmijene, pa neka ide u neki balans pri tome, naravno, i ne može drugačije nego balans u dugom roku, ali treba to na razinama puno puta većima od sadašnjih, gdje sama fizička razmjena dobara čini samo pola priče, druga polovica je u slobodi kretanja kapitala, konkurenciji i suradnji koja se reflektira i na sve lokalno gospodarstvo pojedinog tržišta.

    Za početak, “Getting to Know Each Other”: https://www.bloomberg.com/politics/articles/2017-04-07/trump-xi-summit-s-top-accomplishment-getting-to-know-each-other – jedan sasvim mali formalno-politički susret, ništa konkretno, ali opet puno važnije od cijele naše lokalne Agrokor-trakavice.

  28. Misim (barem se nadam) da razumijem, i naravno da će biti prevladani, samo u kojem roku? Želim reći da iz vašeg posta se može iščitati kako taj utjecaj neće biti u toj mjeri negativan da bi mogao napraviti dar-mar, a meni se čini da hoće. U dugom roku sve se prevlada i u dugom roku svi su uvijek u pravu. Ovo s cijenom obveznica…evo ja vam sada kažem da nazovete dealere koji su na Bloombergu stavili indikativne bidove, teško da možete prodati po tim cijenama jer kad ih pitate žele li kupiti, priča je malo drugačija bez obzira na indikativne bidove.odgovori su da su krcati, potrošili su limite, nemaju interesa i slično. Nije baš bajno ni s euroobveznicama što se potražnje tiče. Cijena u odnosu na izdanje je duga priča. Rast cijene obveznica nakon primarne emisije dobrim je dijelom posljedica HNB-ovog djelovanja i hrpe likvidnosti u sustavu kao i činjenice da na primarnoj emisiji nisu zadovoljeni svi apetiti s obzirom na taj višak pa se moralo na sekundarnom kupovati. Zato mislim da bi ipak bilo više fer pokazati kako se kretala cijena od izdanja pa do danas recimo, jer to daje sliku utjecaja krize na rizičnost države vjerojatno i više od CDS-a. Zadnja rečenica je trebala značiti da ja osobno mislim kako trenutne okolnosti koje su posljedica krize u Agrokoru ne opravdavaju optimističan pogled na situaciju i da su dosta velike šanse da se makroekonomsko okruženje u narednom razdoblju radi toga značajno pogorša. Inače, iskreno se nadam da ćete vi biti u pravu i da ću se morati pokriti ušima.

    • Poštovani gospodine ‘hrabri anonimac’. Razumijem Vaš sentiment i razumijem da ste iz hrvatske financijske branše (tipično recimo kupovanje Ledo po 8000 kn i odobravanje garancija Agrokoru, ali onda prodaja po 4000 kn), ali vjerujem više tisućama ulagača čije se mišljenje ogleda u CDS spreadu nego Vašem sentimentu. Što ćeš! 🙂

    • I sad nam se još lijepo predstavite, to je ono minimalno pošteno, ovako imamo asimetriju informacija i samo pod***avanje (neuspješno doduše) 🙂

  29. Možete mi vjerovati ili ne, ali namjera mi nipošto nije bila podavati vas. Stvarno me zanimalo na čemu temeljite svoj optimizam jer uz dobru argumentaciju voljan sam promijeniti svoj pogled, čak dapače. Ono što mi je uvijek bilo ok kod vas je da ste koristili argumente, brojke, primjere i grafove kako biste potkrijepili svoja razmišljanja. Ja sam vam rekao zašto mislim da situacija nije baš bajna, da ima grafova koji možda govore nešto drugačiju priču kao i koji je razlog rasta obveznica nakon emisije. Zanimao me vaš pogled oko toga jer mi se vaše mišljenje čini relevantno i često se pokazalo točnim (najava rasta BDP-a npr.). Razumijem da vas vjerojatno često provociraju, no nije svaki upit koji upućuje na drugačije podatke pokušaj podjenja. Kako sam vidio da ste krenuli odgovarati u drugom smjeru (ledo, anonimac, sentiment…), odustao sam, osobito jer je ipak je ovo vaš blog na kojem sam ja gost, što poštujem.

    • Vjerujem i razumijem. Samo molim da se predstavite! Zašto bismo ovako raspravljali – Vi ‘hrabro’ anonimno nabacivali neke teze, a ja pisao imenom i prezimenom?

  30. Ovo saga oko “Agrokora” postaje skeč M.Pythona o mrtvoj papigi,izgleda. Na stranu problemi tvrtke koja sve druge u lancu drži za taoce, ali nitko ne gleda koliko je država sama doprinijela tomu, baš kao i ti isti dobavljači koji sad kukaju li kukaju. A evo par sitnica koje su mogle ukazati davno što li se sprema na horizontu :
    1. Uprkos proklamacijama i zakonima za instrumente osiguranja plaćanja,u kojima deklarativno postoje, mi još uvijek nemamo uređen Registar mjenica i Registar zadužnica. Zapravo, kao imamo ga, a nemamo- jer se skriva kao zmija noge- u HJK (Hrvatskoj javnobilježničkoj komori) , čiji ga članovi zapravo jedino i koriste. Vidi vraga,niti FINA nema potpuni prikaz elektronski , ali će zato bogati klijent uvijek dobiti od uslužnog j.bilježnika obavijest o tomu kad mu je netko od vjerovnika provjeravao mjenicu ili zadužnicu. Kad treća osoba zatraži online učlanjenje (u doba digitalnih potpisa to bi trebao biti mačji kašalj), gle, stranica ne funkcionira (hjk.hr), uprkos hvalospjevima nadležnog Ministarstva pravosuđa.
    2. Fascinantna stvar je da je HJK od Ministarstva pravosuđa dobila ponovno Registar zadužnica iako je u fijasku s Registrom mjenica dominantnu ulogu imala upravo HJK. I nema nikakva sukoba interesa u tomu da HJK članovi zastupaju SAMO dužnike i imaju ekskluzivno pravo uvida u obveze, što im se dodatno honorira (vidi pod 1).
    3. Zašto Registri terećenja i osiguranja ne bi bili vidljivi od strane javnosti na recimo stranicama HNB-a, koji se navodno brine za financijsku stabilnost zemlje ?
    4. Zašto ne bi uveli i Registar bonova, jer su oni očito postali zakonsko sredstvo plaćanja, kad ga odobrava Ministranstvo financija i dijeli većini državnih i javnih službenika za Uskrsnice i Božićnice, pa eto nam u tom kolu Agrokora,Plodina,Tommyja,NCL-a i koga li sve još ne ? Sjeća li se tko još u ovoj zemlji Zakona o HNB-u (ako već guverner ne ) i čl. 21, stavka 2 ? I da, ne možete biti kažnjeni za izdavanje bonova,osim ako ne falsificirate optjecajni ili kovani novac HNB (čl. 111) iz 2008 god, ali valjda da bi to bilo još lakše izvesti i svima postalo bjelodano, članak je izmijenjen u dopunama za pravne osobe 2013 (sad je samo porebna „sukladno podzakonskim aktima ili mjerama Hrvatske narodne banke “-što god to značilo, izgubilo se u prijevodu , očito).
    5.Treća lica,pa i vjerovnici, ne mogu dobiti uvid u to koliko je dužnik zadužen, koliko je izdano zadužnica,mjenica,postoji li i koliko založnih prava, ovlašćenja,itd. Biće da je to nemoguća misija, gotovo gargantuovska-reći će nam. Ali evo ti vraga u detaljima, skokneš netom do famozne Srbije koja od 2012- godine ima registar mjenica na NBS stranici http://www.nbs.rs/internet/cirilica/67/rmo.html
    A komu se da još više istraživati, može otići i na stranice APR-a ,pa vidjeti i registar založnih prava i ovlašćenja
    http://reza.apr.gov.rs/Reza/Search/GeneralBorrowerSearchNew.aspx?SearchAction=32&lngrnd=1162954663

    Tek se tamo može uočiti dinamika u kombinaciji s panikom za zanimljive tvrtke.
    Ali dobro, to je Srbija, Balkan, pa se ne računa.

  31. http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/marcel-holjevac-plenkovic-otkrio-najveci-horizontalni-problem-hrvatske-populizam-1015663/

    Jako je autor pogodio bit,prvo da su hrvati popušili još jedan mit da ako nestane zločesti todorić da će hrvatski agrar procvjetati a u biti večina će tek onda itekako najebati ali važan je mit,drugo autor odlično primječuje da puno dobavljača nisu nikome drugome ni mogli prodati robu ni po približno tim cijenama osim todoriću kao što je i država todoriću prodavala firme jer ih nikome drugome nije ni mogla prodati.Pogođeno u sridu!Ovo je jedina istina!

  32. Ja mislim da je temeljni uzrok Agrokorovih i “dobavljačkih” problema ono što podrazumijevamo pod “kupujmo hrvatsko”. Običnom čovjeku ovo je naoko bezazlena sentenca, domoljubu i nacionalno osviještenom čovjeku ovo je uvijek pri srcu, a vrlo je mali krug ljudi koji razumiju da je proklamiranje ovakve poruke potpuno pogrešno i štetno (to nije štetno ako je intimno i javno neizrečeno, npr znamo što znači Made in Germany, tako bi trebalo težiti i s Made in Coratia, ali bez javnih kampanja,proklamiranja…). Teško se protiviti jer se to označava nacionalno negativnim konotacijama. Kupujmo hrvatsko prije svega javno proklamirano je vrlo štetna situacija, a s obzirom da je mi imamo već dugi niz godina kumulativno gledano to je dovelo do glavnog problema vezanog uz Agrokor o kojem sad pričamo (mjenice, dugi rokovi plaćanja,…).
    Dobavljači su pristajali na produžene i mjenične načine plaćanja, te su malo po malo to ugradili u cijenu kao određeni vid neefikasnosti, a što se s druge strane kompenziralo efektima kupujmo hrvatsko zbog spremnosti tržišta da izabere hrvatski proizvod na uštrb eventualno jeftinijeg stranog.
    To je igra s kontinuiranim ponavljanjem, te je ona malo po malo godinama postala pravilo za doista etablirane hrvatske proizvode, kao i za dio proizvoda koji su uvijek lokalnog karaktera (kruh, mlijeko, sezonsko voće,povrće,… ovi što zbog nužde nisu prekinuti ni kad su ostali najavili prekide). Jednostavno se dogodilo to da je kupujmo hrvatsko otvorilo prostor određenoj neefikasnosti i samo je pitanje gdje se ona točno nalazi. U samom dobavljaču (sigurno ima i toga) ili kako sada vidimo to može biti i negdje drugdje u lancu. Očigledno je nedostatak operativnog kapitala glavnog distributera/trgovca postala ta točka koja je najviše iskorištavala “rezultate” akcija kupujmo hrvatsko. Dio tih sasvim nepotrebnih troškova servisirale su banke(kad su uskakale eskontirati izdane mjenice), te se može zapravo reći da su i one izravni profiteri akcija kupujmo hrvatsko. Tu su stope kreditiranja vrlo visoke, pa je i jasno zašto su u Agrokoru bili neosjetljivi na takve iznose kamata (kada su stizale i iz stvarnih kreditnih aranžmana).
    Važno bi bilo da se sva ta neefikasnost može kvanitficirati kada se u obzir uzmu svi ti troškovi odgode plaćanja izvan razumnih rokova, eskonta mjenica,.. Da svega toga nema cijena takvih proizvoda bi sigurno mogla biti dobrim dijelom niža (konkurentnija, efikasnija).
    Ukoliko bi rasplet događaja išao u tom smjeru da se ove neefikasnosti doista otklone, te da se ponovo izbjegne da se netko “nakači” na “kupujmo hrvatsko”, mislim da ima prostora za optimizam.
    Preferiranje isključivo hrvatskih proizvoda treba biti stvar intime, ponosa, a ne javne proklamacije kako se hrvatski dobavljači/trgovci ne bi uljuljkali, a to nas onda sustavom velikih brojki i neumoljive stvarnosti opali po glavi.
    “Kupujmo hrvatsko” i ponos spram toga treba trenirati na doista kvalitetnim hrvatskim proizvodima (kojih doista ima) i usmjeravati da takvih prije svega kvalitetnih proizvoda ima što više. Preferiranje manje kvalitetnih hrvatskih proizvoda u smislu poticanja njihovog razvoja treba biti u debeloj diskreciji i ne javno proklamirano.

  33. Jel netko zna kako je moguće prodati povezane kompanije koje su pod jamstvima? Da li tu treba suglasnost onoga kome su jamstva dana?

    • To su jamstva samih kompanija, dug kao svaki drugi — dionice Leda itd. se i danas trguju na burzi, a isto je za bilo koji broj dionica, pa i većinski udjel.

    • To samo umanjuje vrijednost dotične kompanije, za iznos obveze po jamstvu x vjerojatnost da se ta obveza aktivira. Mislim da je ta “vjerojatnost” ovdje ključni faktor.

      Da sam ja CRO, ja bih prvo gledao kako tvrtke kćeri osloboditi tih jamstava (ako je moguće), i kako im čim prije vratiti što su posudili matici (bar dijelom koji je moguće, ali da je jasno na čemu smo) i općenito kako čim prije raščistiti situaciiju s njima, učiniti ih što manje povezanima s maticom, “spremne za prodaju”, kako bih im u kratkom roku povećao vrijednost i tako njihove dionice efektnije mogao koristiti kao kolateral za nove kredite te imao otvorenu opciju za prodaju neopterećnih dionica ukoliko to bude u datom trenutku optimalan način prikupljanja kapitala, a u međuvremenu, tako čiste i spremne za prodaju, morale bi ekspresno isplatiti kroz dividende sve do sada ne isplaćeno iz prijašnjih godina, i imale bi obvezu u narednim godinama prijavljivati čim veću moguću dobit (kako znaju i umiju, do same granice knjigovodstvenih pravila/zakona) i isplaćivati to i dalje 100 % kroz dividende. Ukoliko im operativni novčani tok to ne dopušta, neka same dignu kredite kako bi ispunile svoju obvezu prema vlasniku. Dakle stvari treba okrenuti, da nije Agrokor d.d. koji ima neke obveze prema njima, nego da su one te koje imaju obveze prema Agrokor d.d.: poslovati kao nikada prije, isplaćivati vlasnicima sve zaređno. To je prirodna obveza svakog dioničkog društva i kada su tako stvari postavljene ne bi se trebale događati ovako loše stvari.

      Meni je ovo jedino logično. Ako želimo spasiti taj sustav, treba identificirati zdrave dijelove sustava, ono što vrijedi, što može stvarati vrijednost, pa čuvati i ojačavati tu vrijednost, upregnuti ih do krajnih granica da svojom snagom poguraju cijeli holding naprijed, da stvaraju kao nikad prije. Jedan mali zdravi pritisak nije loša stvar, može potaknuti ono najbolje iz ljudi/kompanije.

      To se inače pokazalo na zapadu, da ovakve “buffettovske” (starih, jednostavnih biznisa, umjerenih kapitalnih potreba, snažnih brandova, jake uprave) kompanije kao što su neke od Agrokorovih, te koje stvarno već odavno znaju stvarati snažan/rastući FCF, nije uopće loše da budu postavljene u blago napetu situaciju s velikim zahtjevima za isplatom vlasnicima. Kada su previše uljuljane u svoju snažnu poziciju, plivanje u kešu, opuste se, dok stalni ali umjereni pritisak izvlači od njih maksimum, potiče ih na stalnu optimizaciju svih procesa (povrh onoga što i sami vjeruju da je moguće) i neprestani “organski” rast zarada.

      Ali ja nizam CRO. Tako da tko zna kakva će tu biti strategiju u pogledu ovih tvrtki kćei…

      • Ako se jamstva aktviraju i preostane neka vrijednost jel se umanjuje vrijednost svih dionica ili vjerovnik preuzima samo one Agrokorove?

        • Za obveze jamči društvo, kredite je dalo društvo. Ne vidim kakve to ima veze tko je vlasnik kojeg broja dionica. Svaka dionica prolazi jednako, jednako trpi sve dobro i sve loše što se događa s društvom.

          Zato je prilikom ugovaranja bilo kakvih poslova bitno voditi računa jedino o interesima društva, time dakle o svakoj dionici uključivo dionicama manjinskih vlasnika jednako (pa tko želi “više koristi”, neka ima više dionica, to je jedini način, ali svaka dionica pojedinačno treba jednako značiti). Nije dobro da se radi bilo kakav posao koji je više u interesu nekog izvan društva, pogotovo ako taj netko možda neki dominantni dioničar koji kontrolira upravu društva pa da bi se ti poslovi mogli čak smatrati pogodovanjem tom većinskom vlasniku zloporabom svog položaja, oštećivanju društva, direktna šteta manjinskim dioničarima.

          Ali nadam se da tu nije bilo takvih stvari. Da su uprave prilikom procjene tih rizika smatrale da se financiranjem svog značajnog kupca (a ne dioničara, da to nije bilo bitno što je on dioničar) ostvaruju interesi društva (stabilizira kanal prodaje značajnog dijela svojih proizvoda), primjereni riziku koji se time poduzima, da je cijena koju plaćaju za stabilnost tog kupca bila primjerena. Naravno, mogli su oni i pogriješiti. Pitanje je samo je li nenamjerna pogreška ili je ipak bilo nekakvih pritisaka iz Agrokora d.d. da se zanemuruju interesi društva na korist interesa Agrokora d.d.

  34. Poštovani g. Bakić,

    već oko godinu dana pratim vaš blog i čitam ga s posebnim zadovoljstvom. Posebno cijenim vaše argumentiranje utemeljeno na činjenicama i potkrijepljeno numeričkim podacima, koji, pogotovo u rubrici “društvene paradigme” razotkrivaju svu apsurdnost nekih političkih odluka utemeljenih na partikularnim ili stranačkim interesima, populizmu, emocijama, a na štetu cjelokupnog društva.

    Nisam ekonomist, moja profesija i školovanje su u domeni biomedicinskih znanosti, zato se nikad nisam usudio išta komentirati na ovom blogu u strahu da ne “lupim glupost”, ali evo odlučio sam se zbog jednog dijela ovog članka koji me pomalo i nasmijao u naivnosti jednog argumenta (koji naravno nema veze s ekonomijom). Napisali ste: ” Socijalisti su često i militantni ateisti, rugaju se vjernicima zbog vjere – iako se nema dokaza da bog NE postoji.” Ovo je često ponavljana logička pogreška koju vjernici koriste u polemikama s ateistima. Kao i u pravu i u znanosti, tako i u logici/filozofiji teret dokaza snosi onaj koji tvrdi da nešto postoji, a ne onaj tko tvrdi da nešto ne postoji. Taj je problem u filozofiji popularizirao matematičar Bertrand Russel i od tada se zove problem Russelovog čajnika (https://hr.wikipedia.org/wiki/Russellov_%C4%8Dajnik). To se radi zato da se kod znanstveno neopovrgljivih tvrdnji jedan od argumentatora ne sakriva iza činjenice da nešto nije dokazivo i tako blebetati što god ga je volja. Navesti ću vam nekoliko primjera: ako ja iznesem tvrdnju da su pred 15 000 godina žene mogle rađati i kroz vaginu i kroz usta, vi biste mi rekli da sam lud. Ako ja inzistiram, vi biste me upitali “hajde dokaži!”. Ja bi vam mogao odgovoriti “hajde dokaži ti da nisu!” Svjesni ste apsurda ovog razgovora. Nešto realniji primjer: podignem prijavu protiv vas i na sudu tvrdim “g. Bakić mi je ukrao auto iz dvorišta!” Vaš će odvjetnik s pravom upitati: “a gdje su dokazi gospodine?” A je njemu mrtav hladan: “a gdje su tebi dokazi da nije!” Tako bi mogli u beskonačnost.

    Pošto ste uvijek vrlo pažljivi da svaka vaša tvrdnja bude potkrijepljena valjanim argumentom, pripazite da izbjegnete takve greške. Lako je pogriješiti kad se izlazi iz domene svoje profesije. Inače se u većini ostalih tvrdnji iz gornjeg članka slažem, mada taj “komunistički” mentalitet ja vidim i u stranci trenutno na vlasti, ne samo u “lijevoj” legizlaturi. Bilo bi lijepo kada biste objavili i koji članak koliko državu koštaju recimo branitelji (i oni lažni), crkva, sve te silne županije i općine, da li je moguće kvantificirati teret korupcije (i ovih i onih) itd.

    Evo nadam se da ćete ovaj moj post objaviti iako nije direktno vezan uz glavnu temu. Svako dobro Vam želim.

  35. Prema današnjem “sjajnom” dogovoru Vlada/povjerenik/dobavljači/Banke sada ulazimo u novu fazu –
    Utrka za samoblokiranjem tj. dogovorenim blokiranjem računa dobavljača, kako bi pojedini stali u prvi red za svježe upumpan novac.
    Ko zadnji m…

  36. Ljuti me to što mirovinski fondovi rade. Može li ih se pozvati na neku odgovoronost?
    Razmišljam da im barem pišem jer nikako mi nije jasno što to oni rade. Npr. zašto su dokapitalizirali Ledo, zašto su dozvolili jamstva ako ih to sada smeta? Ako nisu mogli protiv jamstava zašto ranije nisu prodavali ili ne kupovali?

  37. Ova komunistička hugo chavez vlast je najgore što se ikad desilo hrvatskoj svaki građanin ove socijalisticke vukojebine od države koji se protivi privatizaciji jest. 1. Glup,2.uhljeb,treće ne postoji.

    • Vjerujem da ćete razumjeti riječi Krugmana, idola svih naših socijalista koji misle da znaju ekonomiju koji ne pušta na svom blogu baš svaki bedasti / manipulativni itd. argument, kaže: “Zašto bih nudio svoj blog kao platformu malicioznim ljudima oa se onda s njima bezveze raspravljao..”. Vjerujem da niste maliociozni ali ste u svom ‘komentaru’ nadrobili toliko podmetanja, manipulacija i straw man argumenata da mi se ne da trošiti vrijeme na njih … no ne brinite, uvijek možete bezvezne stvari pisati na svom blogu ili FB zidu, ne morate tražiti popularnost na mom. Jer ovo je ipak samo moj blog, nije ‘medij’.

      U biti da imam beskonačno vremena, dopisivao bih se ali baš mi je žao šho nemam, nisu svi u takvoj dokolici … a možda i me bih, možda imate prevelika očekivanja od mene na mom malom blogiću … 🙂

      • Ljudi misle da imam beskonačno vremena za ‘nadmudrivanja’ tipa na našim forumima ili FB, ne vidim point u tome, pogotovo ako komentari manipulativni, naporni, pa kao ‘zovu na diskusiju’, ali s podmetnutim temama … nemam ‘brate’ vremena. Znam da ljevičari dosta burno reagiraju na to, jedna je napisala cijeli post na FB kad sam ju ‘odfrendao’ (sama se javila ali bila naporna)… ima ta neka ekipa kod nas koja misli da može doći kod svakog u ‘kuću’, pa destruktivno pljuckati i vrijeđati, češće nažalost s lijeve strane: to je taj običaj da oni znaju što je dobro za druge, pa i domaćina. Meni se pak čini ono baš nekulturno doći pa vrijeđati domaćina, pljuvati i podmetati … imate ekipa svoje fb zidiće pa drljajte … (iako pazite, fb vam može ukinuti račun za uvrede itd.!) 🙂

  38. Gosp.Bakić, vrlo konkretno i optimistično u emisiji RTL Danas.Bravo!
    Mislim da narodu treba sve više i više ovakvih informacija jer nas mediji stalno dramatično i katastrofično bombardiraju glupostima i poluistinama.
    Hvala Vam na Vašoj upornosti i nesebičnom angažmanu.

  39. Ono što je trebalo pitati pravnu stručnjakinju sinoć u Otvorenom:

    Pošto je Lex Agrokor pun propusta, nelogičnosti i kontradiktoran sa stečajnim zakonima u EU, tko će odgovarati u slučaju tužbe za nadoknadu štete za vrijeme “prinudne uprave” Agrokora?
    Pošto Agrokor nije u stečaju, i vlasnici će dobiti svoju imovinu nakon završetka upravljanja od strane države, tko će odgovarati u slučaju tužbe vlasnika za nadoknadu eventualne štete počinjene u periodu “prinudne uprave”?

    A ministar Tolušić podsjeća na bivšeg ministra Marasa – tolika razina bahatosti i samopouzdanja, a ni trunke logike u izjavama… Strava i užas!

  40. U vezi pitanja za pravnu stranu Lex Agrokora i rasprave u Otvorenom, valja reći da je Vlada samim zakonom potpuno se sama izložila vrlo mogućim tužbama izvana,pa i od samih subjekata unutar Agrokora (Mercator,recimo). Inicirati nešto mimo postojećih zakonskih riješenja,znači i preuzeti odgovornost za ono što slijedi-anglosaksonska je doskočica. Kad čovjek pročita taj letak o spašavanju,i da nije odvjetnik,naći će mu 30-50 spornih mjesta, a najčešća su ona u kojima se “podobni” čl. Stečajnog zakona citiraju,a oni koji slijede u proceduri iza se jednostavno ignoriraju, već se postavljaju nova pravila “Povjerenika” (što god to pravno značilo). Kako povjerenika imenuje faktički RH, RH je i odgovorna i za rezultate ,ali i odluke istoga, što posljedično znači da je odgovorna i financijsku štetu vjerovnicima u bilo kojem slučaju. Ovo je direktno u sukobu s prepravljenim Stečajnim zakonom iz 2015. god. i čl.3 . Da gungula bude veća,Lex Agrokor ukida mogućnosti koje su dane Stečajnim zakonom i ubrajanjem tužbi i ovrha u (pred)stečajnu masu čl.41 (koji to izričito zabranjuje) , što će izazvati kaos i dodatne troškove svima,pa i samoj državi, te posebice Poreznoj upravi. No,najveća glupost u Zakonu je sadržana u čl.4 i 5, jer se izričito stipulira da se Zakon odnosi i primijenjuje SAMO na društva (osnovna i povezana) s sjedištem u RH ,tako da bi u praksi sve komponente AGROKORA izvan RH imale pravo pokrenuti ovaj tren stečaj po pozitivnim zakonskim propisima svojih zemalja. Uz to,razdvajanje bilanci između tih društava i onih u RH se uopće ne pominje u Zakonu.Kako će, recimo,biti razriješena dane garancija DIJAMANTA ili KISELJAKA za društva u RH i sl., osim po tužbi na međunarodnom sudu ?! Zamrzavanjem postojećih postupaka Vlada se izlaže vrlo vjerovatnoj materijalnoj i drugoj odgovornosti za naknadu štete, jer se krše Zakoni o obveznim odnosima,trgovačkim društvima,stečaju, a nešto bi se moglo preliti i u kaznenu odgovornost,obzirom na odgovornost ovlaštenih osoba u trg.društvima.
    Koliko je zakon pisan na ho-ruk , dokazuje i to da je najmanji dio (svega 3 članka) posvećen tražbinama, a više samo uređenju same strukture (povjerenik,viječa,itd.). Izuzetno opasan članak je i onaj br. 38 u vezi pobijanja tražbina od strane povjerenika (sic !). Po našem dobrom starom običaju,šećer dolazi na kraju u čl. 49 “Ministarstvo će u roku od DVIJE godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona provesti naknadnu procjenu učinaka ovog Zakona.”. Tko živ-tko mrtav dotad !

  41. Da ironija bude veća, mišlejnja sam da bi stečaj s preustrojem AGROKOR-a ,po postojećem i nelošem Stečajnom zakonu,u razumnom roku (do godine dana) doista doprinio smirivanju situacije na tržištima regije, a ujedno bi doprinio bolje kreditnom ratingu RH i povjerenju ulagača,bilo domaćih ili stranih !

  42. Zaboravih dodati u originalnom postu- kako to da je autor (ili ko-autor) Zakona o sistemskim tvrtkama ujedno i povjerenik za tu istu tvrtku, za koju se zakon i piše , koji će imati direktnu financijsku korist za recimo 2 godine na koliko se zakon proteže,zajedno s timom kojeg dovodi ? Vještom odvjetniku uopće ne bi bilo teško,posebice u EU zakonodavstvu,dokazati direktan sukob interesa.
    Zanimljivo, u pomenutom Zakonu uopće se ne spominju reference “izvanrednog povjerenika ” ,kojeg niti jedan drugi zakon ne (pre)poznaje,već se poziva na uvjete za članove uprave po Zakonu o trgovačkim društvima, ali su izgleda usput zaboravili da članovi uprave d.d.-a odgovaraju onda po istom zakonu po nekoliko članaka,napose onim čl. 251 ,a tek da ne pominjem situaciju pri konsolidiranim izviješću o mogućim gubitcima (čl.252)i obvezama članova uprave, napose stavcima 5-8 (što se upravo i radi). Jedno je sigurno-blago odvjetnicima u idućim 10-20 godina !

  43. Državni zavod za statistilku upravo objavio kako je deficit za 2016 g. 0,8 % , a sam g. Krištof izjavio kako je ovo i njih iznenadilo , ugodno naravno 🙂

    • Dakle, slijedi nam onda i nekakvo “neočekivano” smanjivanje poreza ove godine? Ako se ovi trendovi nastavljaju mora se brzo dijelovati, da se ne bi slučajno dogodio nekakv “suficit” što bi u situaciji kad se država još uvijek relativno povoljno zadužuje značilo jedino su-višno pritiskanje gospodarstva od strane države a ne nešto “ugodno naravno”.

      Nema sufict sigurno ne može biti bolji od deficita, treba nam čista nula što se tiče proračuna (dugoročno, za sada može i mali deficit dok se porezi još moraju smanjivati po ubrzanom postupku).

  44. Mislim da ne postoji niti 1 promil šanse za ikakvo smanjivanje poreza, u prvom redu PDV-a ili poreza na dohodak. Adrović je neki dan gostujući kod Bolkovića rekao da bi država trebala potpuno ukinuti porez na kapitalni dobitak i na dividendu te olakšala izlazak na burzu mnogim novim kompanijama, u ozračju situacije s Agrokorom i njihovim preskupim zaduživanjem. S obzirom na minorni prihod državnom proračunu od ta dva poreza, to bi bilo realno, sve drugo mi zvuči kao SF trenutno

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s