BDP

Državni rizik i dalje u padu

Kriza u Agrokoru je velik problem (ne za sve isti). Čim je izbila, dominantna tema koja se histerično promovirala je bila da je to ‘sistemska kriza za Hrvatsku’. Odmah sam se (tada jedini) suprotstavio tome – rizik jest bio sistemski, ali je previše racionalnih aktera da bi eksplodirao. Na sličan način kao što je bilo koji požar ‘sistemski rizik’, ali ne i ‘sistemska kriza’.

Rekao sam da će nam će nam gospodarstvo nastaviti rasti i da ćemo uskoro dobiti i bolji kreditni rejting.

Najbolje mjera sistemskog (državnog) rizika je CDS spread – u grubo: mjera premije na rizik, koliko netko tko je državi Hrvatskoj posudio novce treba platiti kako bi se osigurao od rizika da mu Hrvatska neće vratiti novce. On je sada osjetno niži od onoga prije izbijanja krize i uvjerljivo najniži u dugom nizu godina!

Kako nas čeka prema najavama čeka sjajna turistička godina, a usprokos Agrokoru je promet u maloprodaji snažno rastao u ožujku, i dalje ustrajem u tim prognozama. CDS:

Izvor: Bloomberg

 

Što se tiče hrvatske burze, mislim da se dogodilo sljedeće:

  • i dalje mislim da je (ovoliki) pad ‘bez veze’ u smislu da ne odražava realnost (promjene) vrijednosti hrvtaskih društava, od koja neka posluju sve bolje
  • dogodio se zato jer su naši građani uglavnom finacijskim nepismeni, a fond manageri ne baš sposobni: nako što su mnogi građani godinama apstinirali od ulaganja u equity (‘pametno’ držali uglavnom u banaka, uz risk-adjusted negativnu stopu) i nekretninama, nakon velikog rasta dionica ipak pohrlili uložiti nešto direktno i kroz fondove – pa kad su bili zatrpani gomilom negativnih katastrofičnih naslova isto tako išli naglo povući, a nema prave likvidnosti (vjerovali ili ne, OMF-ovi OPET imaju oko 75% vaših budućih mirovina uloženo u obveznice RH, pitanje je da li su cijelog svog postojanja uopće išta i zaradili osim prinosa na obveznice RH, a koje su opet kroz proračun platili isti njihovi štediše … po onoj ‘tko tu koga …’, uz enormne zarade svojim osnivačima, bankama); a fond manageri u OIF-ovma ne baš sposobni upravljanjem portfeljima pa su vjerojatno morali zbog povlačenja prodavati što su mogli.

Ljudi me često pitaju za ulagačke savjete – što kupiti, što prodati. Takvih savjeta nemam, ali imam načelne savjete, a glavni je alokcija u investicijske klase. Tokom nekih 200 godina na globalnoj razini (najrelevantnija istraživanja pokazuju) doinice (equity) imaju prinos od oko 6% godišnje više od bezrizične imovine (a obveznica RH nije bezrizična). Zato najveći ‘sovreign wealth’ fond, norveški ‘naftni’ fond, koji kao svoju misiju navodi: “We work to safeguard and build  financial wealth for future generations” (uočite: sigurnost je na prvom mjestu), a velik je preko 800 milijardi eura, ulaže čak oko 65% u dionice! Više o ulagačko-štednim strategijama možete pročitati u lijevom stupcu pod ‘Osnove ulaganja’.

 

 

 

 

Oglasi

Kategorije:BDP

35 replies »

  1. Dodajmo tome i da taj fond ne smije ulagati u Norveškoj. 🙂

    Osobno sam počeo prije par mjeseci ulagati preko ETFmatic-a, gdje mi je večina uložena u S&P.

    • Boca, da li znate ako kupujete S&P ETF-ove na NYSE, da li ste obvezni plaćati porez na kapitalnu dobit u SAD-u i u Hrvatskoj?

      • U SAD kao strani drzavljanin po meni niste duzni placati porez na kapitalnu dobit, ali vam osisaju dividendu americkim porezom i ne mozete naci ETFove koji kapitaliziraju dividendu, valjda bas radi tog poreza. A mislim da bi u HR trebali platiti porez na kapitalnu dobit. Najbolje udjele drzati duze od tri godine da izbjegnete dvostruki porez.

        Navodno postoje vanguardovi etfovi izlistan na irskoj ili nekoj od eu burzi koji kapitalizira dividendu. Ovo bi trebalo za nas trebalo biti povoljnije jer izbjegavate americki porez na dividendu. Ovo jos nisam uspio istraziti u detalje, pa ako netko ima konkretne informacije/iskustva bio bih zahvalan…

  2. Ok, CDS spread je nizak i iznosi 165.270. Mene sad zanima što znači ta brojka, s obzirom da u bankama kod određivanja visine kamata u kamatu ugrađuju tu premiju na rizik Hrvatske. Oni kažu da je taj CDS 2,5%. Kako su oni tu brojku pretvorili u postotak?

    • 165 je premija. to bi značilo da ako kupite CDS (platite tu premiju) imate opciju koja vam vrijedi 1g. i u slučaju da RH defaultne ili se pogorša njezin kreditni rejting (što će se onda odraziti na prinos na obveznice jer će cijene obveznica pasti) vrijednost te opcije će porasti i vi ju prodate i recimo da ste anulirali pad obveznice koji je proizašao iz pada rejtinga.

      premija je izražena ako se ne varam u dolarima i otprilike se može reći da je sada 1.65% od iznosa na koji se želite zaštititi.

      ono što banke obračunavaju je ukupni spread koji uključuje i CDS ali ne sastoji se samo od toga.

      no obzirom na pad cds-a banke sigurno mogu sada jeftinije se zadužiti vani, pa time mogu i jeftinije plasirati pa bi ti spreadovi trebali sada biti manji nego što su bili prije…

  3. G. Bakić

    Ne mislite li možda da je pad CDS (kao i prinosi na novoizdane drz. Obveznice) većim dijelom potaknut niskim kamatnim stopama i QE od strane ECB?

  4. G.Bakic imate kakvu ideju sto ce se desavati sa dionicom leda ili jamnice kada dodje do ponovnog trgovanja?
    Hvala i srdacan pozdrav!

  5. Već dugo vremena imamo niske kamatne stope i QE , pa smo imali CDS na visokim razinama , tj. visok kreditni rizik , pa ispada da ipak nije to .

  6. Hmmmm, cudna koincidencija. Danas je na BBC-u bio clanak o Agrokoru, sasvim drugacije intoniran od ovog optimisticnog clanka:

    http://www.bbc.com/news/world-europe-39960383

    “Could the demise of a supermarket chain trigger a national recession? It may seem unlikely, but that is the situation facing Croatia.”

    Sto se kupovine financijskih instrumenata tice, ja sam se odlucio za uzajamne fondove. Nisam strucnjak za financije i ne znam koje bih dionice kupio ili prodao. Moj me posao okupira u prevelikoj mjeri da bih imao vremena za proucavanje i citanje. Za sada, fondovi J.P. Morgan Chase daju vece prinose od stednje na banci ili inflacije. Svjestan sam “asset management” troskova, no siroki dijapazon dionica koje fondovi kupuju su prilicno dobro osiguranje od rizika, bar po mom misljenju. Tu mogucnost imam zahvaljujuci dvostrukom drzavljanstvu.

      • Ne znam odnosi li se to na autora BBC-jevog clanka, no sasvim je sigurno da ce netko zaraditi lijep novac ako je to tocno. Ipak, nema nacina da citatelji ovog bloga za to doznaju, ako se to dogodi.

      • Hahahah odlican

        Isto kao sto je neki dan neki britanski pisac napisao da hrvatska nikome nije zanimljiva…(osim turistima koji svake godine dolaze u sve vecem broju, i ruse rekorde) 🙂

    • Hrvatska nije nezanimljiva ako je poznaješ, ali u potpunosti razumijem one strance koji ne poznaju Hrvatsku pa misle da je nezanimjiva. Mi nažalost baš i nemamo nekakav kvalitetan marketing.

      Dovoljno se samo sjetiti onog “Mediteran kakav je nekada bio”. Većini ljudi kada to čuje prva asocijacija je: to tamo sve nekakve starudije, ruševine (možda čak i ratne, ne samo “antičke”), zaostala istočnoeuropska država, slučajno s izlazom na taj “Mediteran” (ili Jadaran, tko će ga znati točno što je to, ne znaju svi geografiju da barataju sa svim tim pojovima).

      Činjenica je da većina ljudi u svijetu ne zna gdje je Hrvatska. Kada im kažeš “Croatia” i oni koji kažu da su čuli ne znaju nužno da je to u Europi, a oni koji znaju da je u Europi obično misle da je to neka divlja istročnoeuropska država, možda da je tamo još uvijek nekakav rat, ili barem “da ima terorizma”, ili ako ništa drugo zamišljaju da to ono kao Palestinci/Izrealci tu da se ljudi na ulici gađaju kamenjem u nekim međuetničkim netrpeljivostima.

      Baš nedavno jedan relativno obrazovaniji/bogatiji Amerikanac na poziv da dođe u Hrvatsku posjetiti firmu s kojom surađuje kaže da bi svakako došao, jedino ne zna hoće li povesti suprugu, nije siguran da bi ona htjela putovati na “takvo mjesto”, u smislu valjda kao da si im predložio da dođu u Pakistan ili nešto slično. Nemaju predodžbu da je to itekako destinacija na koju se putuje, a ne neka tamo daleka čudna država za koju je upitno je li uopće tamo sigurno putovati, i imali li se zašto tamo putovati, što vidjeti.

      A što se tiče Nijemaca… oni su nam tu u susjedstvu, oni bi bar mogli nešto znati o Hrvatskoj. A mnogo ih je koji također ne znaju gdje je Hrvatska (to već ne mogu shvatiti, nisu 100 puta veća država na drugom kontinentu) ili pak sve znaju ali “nikada nisu bili u Hrvatskoj i još im nije pala na pamet ideja da bi mogli tamo ići na ljetovanje”. To što se tiče Nijemaca mi zvuči zapravo super. Mi često mislimo da su nam Nijemci neki veliki gosti… radi se samo o tome da su veliki. Toliko ih je puno i toliko puno putuje da i to malo njih kojima je Hrvatska na radaru čini nam već toliki impakt.

      Zamislimo što bi to bilo kada bismo u Njemačkoj jednog dana stvarno postali popularni kao što sada krivo mislimo da jesmo? Tamo je popularna Španjolska, Francuska, Afrika. Tada bismo tek vidjeli koliko i kavih gostiju bi dobili s tog jednog jedinog tržišta. Za sada nam iz Njemačke dolaze naša braća istočni Nijemci, a sa zapada ponijemčeni jugoslavenski gastarbajteri, njihove jugoslavensko-njemačke obitelij, prijatelji, susjedi, poslodavci i slični koji su nekim čudom ostvarili neki kontakt s njima i tako upoznali Hrvatsku, dobili ideju da se tu može ići. Većina pravih Nijemaca nema neku predodžbu o tome što je Hrvatska i zašto bi se tu išlo na ljetovanje, za njih je to “istočna Europa”, ništa slično njihovoj omiljenoj Španjolskoj (i pogotovo je problem što nemamo baš pijeska, ne vole one naše stijene – ali eto Valamar je s Imperialom dobio izlaz i na pješćane plaže :D)

      A onda kada bi još i goste iz UK dobili… oni stvarno pojama nemaju o Hrvatskoj. Ili Francuze čak…

      A što se tiče dalekih gostiju, kako svijet postaje sve manji, avio linije sve bolje, čak možemo dugoročno i na njih računati. Kada budemo imali dobar marketing, znali se dobro predstaviti i na dalekim tržištima gdje baš nikada ništa nisu čuli o nama (što nam je možda i prednosti, bolje da nisu čuli neke stvari, bolje da nemaju nikakve naše lokal-europske predrasude o pojedinim dijelovima Europe), zašto ne bi Amerikanci i Kinezi dolazali ljetovati na Jadran?

      Što se tiče Kineza tu nam jedini problem to što oni oni od sunca bježe kao vrag od tamjana (ne žele potamniti, bjelina im je ideal ljepote, u Indiji se npr. čak i kaže “bijel kao Kinez”), pa ne znam kako tamo reklamirati ljetni turizam, ali kada bismo naučili marketing, mogli bismo nešto i po tom pitanju smisliti. Recimo u Istri ima dosta plaža s puno dobrog hlada itd., to treba isticati, to je različito od Španjolske u kojoj gdje god kreneš te prži sunce kao u paklu (ne znam što je tim Nijemcima da to tako jako vole).

      • Čitao sam neki dan kako Prag ima veće prihode od turizma od čitave Hrvatske, a da ga u veljači koji je mjesec odmora za Kineze isti masovno posjećuju. Uz Prag Kinezima je omiljena destinacija je i Grčka. Kada ste Vi g-din Bakić prije koju godinu primjetili da su turističke dionice podcijenjene sada se da primjetiti kako naše turističke kompanije još ni izbliza nisu iskoristile sve mogućnosti za rast turističkog prometa. Prema tome i slijedeće godine su godine velikih prilika za daljnji razvoj turističkog sektora. Prilika se očituje i u rastu turističkih putovanja u svijetu.

        • Nikakve prilike za razvoj nema uz ovakve poreze i administraciju. Nadalje, infrastruktura nam je nikakva. Dobar broj soba i apartmana koje se iznajmljuju nema klima uredjaja, internet je losa implementacija IPoAC (https://en.wikipedia.org/wiki/IP_over_Avian_Carriers) a porezi su toliki da se ne isplati gotovo nista ulagati. Administracija i suludi propisi guse svaku inicijativu koja nije dobro “povezana”. Porezna nije bila u Agrokoru 10 godina ali su zatvarali objekte po obali zbog 10 kn viska u blagajni. I onda pricamo o nekoj “prilici”?

        • Činjenica je da su porezi, regulacija, birokracija i vezane komplikacije koma stvar, da smo među najgorima na svijetu po tim pitanjima, ali ipak, naše najbolje turističke kompanije u zadnje vrijeme itekako investiraju u podizanje kvalitete hotelskih soba, apartmana u turističkim naseljima, kampova. Danas se investira na svim razinama, svim vrstama usluge.

          Do nedavno su to radili oni malo pretjerano optimistični (neracionalni?) kao Adris/Maistra, ali očito je da su povrati na te investicije (i doslovno greenfield, novi hotel danas možeš izgraditi iz nule i da se to ne mora smatrati ludošću) postali adekvatni. Poboljšanje gospodarskih i investicijskih uvjeta može donijeti samo dodatni plus.

          Naravno, ne insinuiram ovime da su sve hrvatske turističke dionice uvijek dobra investicijska prilika, to uvijek ovisi o cijeni u datom trenutku (a cijene se stalno mijenjanju, u svim smjerovima, nepredvidljivo). Nekada smo imali neobičnu situaciju da je greenfield ulaganje u hrvatski turizam bilo loša investicija ali su turističke dioncie bile jako jako dobra investicija obzirom koliko su bile pretjerano jeftine obzirom na sve. Doći ćemo uskoro u situaciju koja je sasvim suprotna, da te firme napokon mogu greenfield investirati na vro kvalitetan način, vro kvalitetno dalje rasti, no njihove dionice možda više neće biti dobra investicija jer će uračunavati i puno veći rast od toga koji će biti realan.

        • mgogala , znači i vi ” znate ” i ” uvjereni ” ste da porezna nije 10 godina bila u Agrokoru !?

  7. Nijemci jako dobro znaju za Hrvatsku s obzirom kakvi su nam kapaciteti, usluga i općenito ponuda višeg ranga tj. kakvog oni biraju za odmor. Pa oni su nam dominantno broj 1 gosti, oko 25% noćenja je od njih, briaju nas prije nego Francusku!! Mislim da (nikad) nije problem u potrošaču već je pitanje da li imamo kapacitete i kvalitetu za ponudit, njihovi touroperatori bez problema napune sve šta im se prepusti.

    http://www.dw.com/en/germans-favorite-vacation-destinations/a-19104415

    • Slažem se, nije problem u potrošaču (osim ponekad, ali na nama je da takve potrošače izbjegnemo). Kada budemo imali bolju uslugu, i bolje je znali izreklamirati, i malo šira skupina Nijemaca će biti zainteresirana za nas (ne više tako dominantni ovi masovni istočnonjemački i sl.). Ali i za sada, ovo je impresivan rang, stvarno divno rastemo iz godine u godinu da se već dolazi do nekih fundamentalnih promjena.

      Nisam znao da smo već pretekli Francusku, bar po tim količinskim mjerilima popularnosti. Vjerojatno još nismo po cijenama, vjerujem da bolji gosti idu tamo, a oni slabiji k nama, ali i to se možda mijenja, jer mi dižemo cijene iz godine u godinu.

      Nemam ja ništa protiv istočnih Nijemaca (mi sigurno nismo ništa bolji, oni su se skoro oporavili od komunizma, a mi niti ne planiramo), ali sad kad spomenem te “različite vrste Nijemaca”, odmah mi na pamet padne, ne znam jeste li je čuli (ako je tko pratio Berkshire Hathaway skupštinu) ona nepristojna zelena njemačka komunistica https://youtu.be/xE_9nxAcNKM?t=3904 (1:05:04). Tako i naši Hrvati kada vani pričaju svakavke gluposti (recimo u Europskom parlamentu) sve nas osramote, ljudi će misliti da smo mi svi ovdje takvi.

    • Neznam ali MFH su besramni nevjerovatno sto su oni sve propustili proteklih pet gpdina to je strasno ,Lizu se sa vlascu i ne djeluju samostalno ,katastrofa su pa povledajte samo podravku Za vrijeme Mrsica podravka se rekonstruirala ,rasla, akvizirala zito ,Zavrsila Tvornicu Belupo koja je nedavno otvorena a Mrsic nije ni pozvan na otvorenje Sramotno , tvornica je vrijedna pola milijarde kuna A nakon otvorenja dionica samo pada nitko ne vjeruje Pucaru a ipak su Podrzali vlast da ga izaberu dionica je pala sa 434 kune na 330 a i prije Agrokora je pala na 370 kuna , Pa pogledajte gdje je zvecevo a on ga je vodio ma strasno potrebno Je nesto uciniti zakonski da porezni obveznici i buduci penzioneri mogu kontrolirati uloge za svoje buduce penzije jer ovako Mirovina nece biti ni za jednu kavu . Prodao sam Podravkine dionice i ostavio samo mali dio kao patriot , prodao sam ih po gotovo top cijeni prije dolaska Pucara jer U Hrvatskoj nema covjeka koji bi vodio podravko tako strastveno kao Mrsic . Strasno je i pomisliti koliko si MFH izgubili na Agrokoru , spavaju li ti ljudi mirno .

  8. Poštovanje,

    Da li pratite SNH GAMA d.d., imovina društva sastoji se isključivo od udjela u LRHC-R-A i LRH-R-A i na trenutnim cijenama je na finom diskontu. Može odgovor i na private. Hvala.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s