Uncategorized

Poslovni rezultati Agrokora u prvom polugodištu

Agrokor je objavio indikativne rezultate poslovanja za svoja društva.

Pogledao sam za glavne kompanije kojima se trguje na burzi i podatke za usporedno prvo polugodište 2016. (prikazao sam i Konzum, kao glavnu kompaniju, iako nema usporednih podataka).

Jako zanimljivo:
– Konzum i Tisak su očito bili destabilizirani nedostatkom obrtnog kapitala i povjerenjem dobavljača
– proizvodna društva su imala značajno smanjenu dobit, ali ne i gubitke
– poljoprivredna društva su ostvarila EBITDA na razini prošle godine, VUPIK čak i veću!

EDIT: Nekoliko čitalaca je upozorilo da su rezultati od prošle godine konsolidirani, za razliku od ovogodišnjih. Stoga bi situacija npr. za Ledo i Jamnicu u stvari mogla biti i bolja.

Ovo treba uzeti s rezervom, jer uprava Agrokora kaže da se cjelokupni rezultati za 2016. trebaju revidirati. No, ovo još jednom zorno pokazuje kako je bilo neutemeljeno histeriziranje oko utjecaja krize u Agrokoru na cijelu Hrvatsku o čemu sam pisao ovdje Rast maloprodaje drugi najveći u EU i ovdje: Gdje su sada svi oni koji su tvrdili da je kriza Agrokora sistemska kriza Hrvatske?

Jedan od argumenata koji sam bio koristio je i sljedeći. Zanemarimo li zaista analfabetske tvrdnje da je Agrokor 15% BDP Hrvatske (autori tvrdnje su pobrkali prihod i stvorenu vrijednost), neki od nas su došli do zaključka da je cijela grupa 2-3% BDP Hrvatske. ALI, unutar grupe se nalaze kompanije koje same po sebi mogu (i hoće) nastaviti poslovati i čak ako Agrokor završi u stečaju, te će stoga nastaviti stvarati BDP kao i prije krize Agrokora. Jedan način kako se sve te kompanije mogu uništiti je da vjerovnici Agrokora kojima su garanti bile i te kompanije pokušaju naplatiti dug od njih i tako ih sruše. No, kako se radi  o racionalnim akterima, oni znaju da će tako dobiti manje nego da one prežive (a sada to i ne mogu napraviti zbog Lex Agrokora). Tako da im je bolje održati kompanije, preuzeti vlasništvo i tako dalje. No, čak i da se te kompanije sruše (odu u stečaj), opet će se u stečaju njihova imovina (i operacije) preuzeti i nastaviti stvarati dodanu vrijednost (i BDP) u nekom drugom okviru.

Sve ovo potvrđuju i međunarodni ulagački, pa tako vrijednost trenutno najrelevantnije državne obveznice, ‘Marićeve’, stalno raste od izbijanja krize u Agrokoru, te je sada oko 5% skuplja nego pri izdanju(!).

U međuvremenu, maloprodaja i veleprodaja posluje s gubicima, ali to ne znači da te operacije ‘ne vrijede’. Pitanje, jasno, ostaje da li su dugovi Agrokora veći od vrijednosti u njemu:

+ + +

  • Kad ste već ovdje, svakako pogledajte: Ulagačke osnove (što je najvažnije kod štednje / ulaganja).
  • Za obavijesti o novim člancima na Electica, upišite svoju email adresu gore desno
Oglasi

Kategorije:Uncategorized

12 replies »

  1. Ulaganjem u Belje i Vupik zanemario sam jednu od osnovnijih postavki ulaganja, onu da se ne ulaze tamo di su namjere vlasnika nejasne. Kada mi je postalo jasno da se tu nove vrijednosti stvaraju samo kako bi vecinski vlasnik pokupio vrhnje. Tjesio sam se da sva ta silna ulaganja moraju dati rezultate, a da ce vecinski vl. promijeniti plocu. Vlasnik ce se promijeniti, a onda ce i prava vrijednost ovih tvrtki doci do izrazaja. Nadam se da ce do tada i nasi manjinski ulozi vrijediti nesto…

  2. Ispravite me ako griješim, tiče se društva Ledo d.d.

    Mislim da ste trebali uzeti EBITDA nekonsolidirani koji iznosi 90M za prvo polugodište 2016.

    A i u samo izvještaju piše: ” Iniciran je postupak snažnog restrukturiranja i operativne učinkovitosti, što je rezultiralo značajnim POVEĆANJEM profitabilnosti i rastom EBITDA-e”

  3. Ovo H1 2016 su konsolidirani rezultati, dok su H1 2017 pretpostavljam nekonsolidirani.

    Kada bismo uspoređivali H1 2016 nekonsolidirano s ovim tekućim okvirnim rezultatima to bi moglo izgledati i još drastično bolje, i onda bi možda i više smisla imala rečenica (LEDO) “Iniciran je postupak snažnog restrukturiranja i operativne učinkovitosti, što je rezultiralo značajnim povećanjem profitabilnosti i rastom EBITDA-a”.

  4. Malo pojašnjenje za sve koji ne znaju koji su koraci u zatvaranju poduzeća zbog dugova – državno upravljanje/izvanredna uprava, predstečajni postupak, stečaj, likvidacija. Ako je nešto pogrešno – molim vas ispravite me.

    1.a) izvanredna uprava – omogućena “Lex Agrokorm”, prvi korak koji je donesen kako bi se izbjegao postupak predstečajne nagodbe i odgodio stečaj. U tom koraku vlasnički udio ostaje nepromijenjen, upravitelj namiruje vjerovnike i pokušava održati vrijednost vlasniku. Vlasnički udio se ne može povećavati u smislu dokapitalizacije. Stečajni postupak kada je poduzeće pod izvanrednom upravom može pokrenuti isključivo izvanredni upravitelj a predstečajni postupak se ne može provoditi. Postupak izvanredne uprave pokreće član uprave dužnika (ili vjerovnik ako mu to dužnik dopusti)

    1.b) predstečajni postupak – “Linićeva pljačka stoljeća”, omogućava poduzeću da uz pomoć države “obriše” dio dugova. Vlasnici ostaju vlasnici ali postoji mogućnost da se dio potraživanja pretvori u vlasnički kapital. Viđeno pri privatizaciji kada su pojedini direktori pisali fiktivne račune svojim poduzećima a istovremeno tim istim poduzećima dali pozajmice kojima su kasnije kupljene dionice/udjeli. Drugim riječima, sredstvima poduzeća a za ime i račun direktora kupljeni udjeli u vlasništvu države ili drugih manjinskih vlasnika. Ali svakom zakonu postoji “rupa” – pomoću pokretanja predstečajnog postupka smanjuje se cijena udjela u poduzeću a većinski vjerovnik (koji u ovom slučaju nije država) može pomoću te poluge ući u vlasništvo po mnogo boljim uvjetima nego kupnjom dionica na otvorenom tržištu. Mogu ga pokrenuti dužnici ali i vjerovnici.

    stečaj – sudska odluka kojom se prema utvrđenoj nemogućnosti servisiranja dugova ilti insolventnosti (imovina nije dovoljna, odnosno, imovina neće proizvoditi dovoljno prihoda da pokrije obveze) poduzeće stavlja pod upravljanje suda. Ne smije se brkati sa nelikvidnošću (nelikvidnost je kad imate plaću od 100.000 kn a prošli mjesec ste kupili auto za keš pa sad nemate za gablec sljedećih tjedan dana). Stečajni upravitelj kojeg bira sud između licenciranih stečajnih upravitelja ulazi u tvrtku da utvrdi postoji li mogućnost nastavka poslovanja i naplate vjerovnika. U ovoj fazi vlasnik/ci postaju podređeni stečajnom upravitelju te postaju specifična vrsta vjerovnika koji ostaju vlasnici ali bez ikakvih prava. Na primjeru Name d.d. u stečaju može se primijetiti da stečajni postupak može trajati i duže od 15 godina (ne želim ulaziti zašto nego samo konstatiram) ali i da i stečaj ne treba nužno završiti likvidacijom. Isto se odnosi i na imovinu poduzeća, odnosno udjeli u povezanim društvima – imovina se može prodati ali i ne mora. Mogu ga pokrenuti dužnici, vjerovnici i izvanredni upravitelj.
    Likvidacija – postupak brisanja društva iz sudskog registra. Sva imovina se pretvara u novac i raspodjeljuje po tablici redoslijeda. Kako je to postupak iz kojeg skoro svi žele što prije van, imovina se često prodaje ispod očekivane cijene. Konačni postupak iz kojeg svi odlaze nezadovoljni osim onih koji su upravljali poduzećem do trenutka likvidacije.

    Nisam gledao kvartalne izvještaje po segmentima jer se njima može vrlo lako manipulirati indirektnim troškovima i transfernim cijenama (i to sve legalno) no u svakom slučaju, ako su financijski izvještaji barem u malom dijelu točni, uopće nije pitanje može li Konzum, Jamnica, Belje… opstati nego tko će na kraju priče biti njihov vlasnik.

  5. S obzirom sa se dionicama agrokora ne trguje cini li mi se da je imovina dosta inv fondova precijenjena npr otp indexni ima dosta ledo-a. Kolika je realna cijena onda tih udjela sada i jesu li revalorizirani za te gubitke? Nisam nasao nigdje takav komentar

  6. Naravno da proizvodni dio “AGROKORA” nije problem, već onaj drugi zvani “nadrogradnja” (uključivo i sam AGROKOR). Ono što je znatna prepreka za bilo koju od tih tvrtki je NEDOSTATAK POVJERENJA od strane kooperanata i partnerskih kompanija na tržištu, zbog smicalica s završnim računima,jamstvima u drugim zemljama i sl. Osnovni problem je pak Lex Agrokor koji će, ne padne li na Ustavnom sudu, pasti na međunarodnim instancama, jer je protivan Ustavu, Zakonu o obveznim odnosima,Stečajnom zakonu itd. Koliko je LEX pisan na brzinu,svjedoči i stavka o 15 mjeseci izvanredne uprave ,zapravo opcija 12 mjeseci+ 3 mjeseca dodatno za nagodbe (zašto,čemu ?!), a Ministarstvo gospodarstva će 2 godine poslije uvođenja uprave procijeniti efekte iste ?!
    A onda i zbrda-zdola čl.43 u kojem se istodobno “nudi” nagodba vjerovnicima,fin.institucijama, nije jasno da li i državi, dioničarima, s tim da se ruke peru ukoliko “kreativno knjigovodstvo” nije uključilo baš sve obveze ?!(st.18) li pak posipanje pepelom s st.21 i uključivanjem Stečajnog zakona kao “Vegete” za buduće sporove , kao i mišljenja EK za potpore i poticaje s st.22.
    Na kraju pitanje za pionire -zašto u čitav postupak nije uključen i AGROKOR INVESTMENTS B.V.-Nizozemska, kad sam Zakon to i predviša pažljivim iščitavanjem (čl.48, st.3 i 4) .
    Najgore u svemu je što se poslovna praksa u RH nije izmijenila ovim slučajem- HNB još uvijek luta u vezi popisa i kontrole izdanih garancija,FINA nije preuzela svoj dio odgovornosti,baš kao i Porezna uprava teministarstva financija,poljoprivrede i gispodarstva,a HBOR je uvijek miran, baš kao i HANFA.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s