Uncategorized

Indeksni fondovi u EU i globalno, i aktivni fondovi u RH

Molim čitaoce da u komentarima, a za druge čitaoce, daju upute kako legalno i lagano kupiti indeksne fondove i ETF-ove u EU!

Cijeli svijet danas razumije da su indeksni (pasivni) fondovi prava stvar za investiranje na razvijenim tržištima i globalno. Naime, glavna stvar u štednji/invesiranju je alokacija u investicijske klase, više o tome ovdje u mom serijalu: Osnove ulaganja – uvod. Primjerice, što kaže Warren Buffett: 5 Warren Buffett quotes for anyone who thinks they can pick stocks and get rich like he did.

Recimo imate i ovo: 5 charts show how index investing is beating stock-picking i ovo Why The Rise Of Index Funds Makes It Easier To Be A Value Investor.

Međutim, ako smatrate da su regionalna tržita neefikasna (tj. da se aktivnim ulaganjem može proći bolje od ulaganja na slijepo), to ima utemeljenje u izvedbi nekih fondova u RH. Jedan od njih je Intercapital SEE Equity, koji ove godine ima prinos od 13,10%.

S druge strane spektra imamo fond koji sam par puta kritizirao da je regionalni fond i zove se Erste ADRIATIC euity, ulaže većinom u RH, aktivno bira dionice, a praktički nema turističkih dionica (Adriatic?) i nije ih imao ni za vrijeme najvećeg uzleta. Ali je imao tipične ‘fondovske / bankarske’ dionice. Taj fond je ove godine napravio herojskih -12% i, vjerovali ili ne, imao je početkom godine tri Agrokorove dionice, a sad se ispostavilo da je imao i jednog Agrokorovog ovisnika, Granolio. Od turističkih u top 10 samo HTPK koje vrednuje metodom procjene:

Naravno, i dalje svojim klijentima naplaćuje naknadu od 2% (plus neki drugi troškovi).

U svakom slučaju, ako ulažete u aktivno ulagane fondove, trebate biti oprezni.

A čitaoce molim da za druge čitaoce navedu načine legalne i jednostavne kupnje indeksnih i ETF-ova.

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

52 replies »

  1. Preko Intercapitala se moze kupiti nekoliko Vanguardovih ETF-ova. Trosak je nesto veci nego kad u ETF ili indeksni fond ulažu državljani SAD-a, ali i dalje puno niži od provizija koje naplaćuju fondovi u RH. Savjetovao bi izbjegavanje onih ETF-ova koji značajan dio prinosa donose u obliku dividende jer između Hrvatske i Sad-a još nema ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja pa ćete potez platiti i tamo i ovdje. Moji favoriti su svakako VT(whole world stock index) i VHT(Vanguard healthcare).

  2. Ovaj Intercapital SEE mi se čini jako loš. Prinos njegovog benchmarka koji su naveli na mjesečnoj iskaznici iznosi 15% u ovoj godini
    https://www.stoxx.com/index-details?symbol=SXBAP, a njihov je prinos 13%. Ali to još nije sve, benchmark iskazuje prinos bez dividendi , a fond sa dividendama. U iskaznici stoji da je dividendni prinos fonda 3.3% pa bi tako fond da prati benchmark imao prinos od 18% ove godine , a ne samo 13%. Ako nastavi imat 5% manji godišnji prinos od benchmarka, to nije fond u koji će itko normalan ulagati. Mirovinski fondovi možda i hoće.

    • Ja sam nazvao IC i kažu da benchmark uključuje dividende (oznaka mu je SXBAR). Bez obzira na to prinos fonda je malo slabiji ove godine.

  3. Nema se potrebe patiti sa domacim posrednicima za EU trziste, placati razne naknade za skrbnicke racune i slicne zafrkancije, pod uvjetom da se ima ozbiljniji kapital za uloziti (od 10.000 dolara navise).

    Nakon dugackog istrazivanja i pretrazivanja sam otvorio racun kod Interactive Brokersa – naknade su i vise nego povoljne a ako se zadovolji taj minimum od 10 k$ za otvaranje racuna, daljnja mjesecna naknada moze biti svega 10$/mjesecno (i to umanjena za bilo kakve naknade za kupovinu). Ima malo papirologije za rjesavati ali nista problematicno, treba par dana od prebacivanja love da “sjedne” na racun ali jednom kad je sve postavljeno, svatko tko ima iskustva sa osnovnim online platformama nakon malo istrazivanja bit ce spreman za kupnju.

    Lako se kupuju irski bazirani Vanguardovi i Blackrock fondovi, a tko zeli (eto meni je bio san imati koju dionicu Berkshire Hathawaya, serije B naravno… za seriju A jos malo moram jesti zgance :)) moze trgovati i izravno na NASDAQ i NYSE, a i mnogim drugima. Moze se trgovati u EUR i USD denominacijama, a konverzija se radi preko FX trzista (malo trikovito za skuziti ali nakon toga je lako koristiti “mjenjacnicu”. Uz Agram brokere doma za jednostavne “kupi i zaboravi” transakcije, toplo preporucam.

    • Kao korisnik Interactive Brokers potpisujem svaku rijec :))

      Jos par malih savjeta:

      Posto 80% ETFs su i dalje bazirani u USD, investitorima savjetujem da na IB otvore racun u americkim dolarima ne samo zbog kudikamo vece likvidnosti USD ETF-ova vec zbog nizih naknada u odnosu na europske (brokerskih naknada te izdavateljskih od Blackrock, Vanguard itd.). Npr kupite li Blackrock-ov S&P 500 ETF (IVV), kostat ce vas 1$ po transakciji bez obzira na volumen plus expense ratio od 0,08% po dionici.

      Da ne spominjem mnogo siri spektar instrumenata (ETF koji prati index drzavnih obveznica, ETF za specificni sektor, npr. EUFN za europski financijski sektor, ETF za zlato ili srebro itd.) koji imaju zanemariv tracking error u odnosu na kolege u EUR. Ako zelite veci oslonac na europske markete, savjetujem VGK (Vanguard-ov Total Europe ETF) ili EZU/FEZ za eurozonu – generalno za investicijske odluke ETF/Mutual Fund Replicator na platformi ce vam itekako pomoci 🙂

      Sve u svemu, cini mi se kao najbolja platforma za pasivne investitore sto se tice transakcija, mjesecnih naknada te prije svega ponude financijskih instrumenata (dionice/ETFs, opcije, obveznice vise-manje svih razvijenih zemalja u svijetu)

      *Za investitore mladje od 25 god, minimalan deposit je $3,000 sa minimalnim mjesecnim naknadama od $3.

      • E bravo, sve tocno, samo se meni nije dalo pisati 🙂
        Komparativno, svi ovdje spomenuti drugi za nas s hrvatskom putovnicom su manje isplativi ili skuplji (popularni Saxo recimo mislim da godisnje cepa neki postotak po ukupnom portfelju, sto je meni potpuno neprihvatljivo, pogotovo imajuci u vidu da to rade jer su imali ogromne gubitke svojedobno u nekoj of financijskih afera kojima sam trenutno zaboravio aktere).

        Također, USA osigurava portfelje do ako se ne varam 400 k$, dok EU osigurava do 100 kEUR.
        Mali problem je ako vlasnik premine, prijenos nasljedstva je trikovit vis-a-vis americkih poreza. Ali jos sam mlad… 🙂

        E da, kad portfelj naraste preko 100 k$, vise se mjesecno ne placa nista. To je hrpa love gledano iz hrvatske perspektive, ali kao sto Nenad redovito pise, ima zemalja gdje su odnosi primanja i troskova znacajno drugaciji nego doma.

      • Na koji način radite depozit na račun kod IB? Ako plaćam sa kunskog tekućeg koja je najbolja opcija uplate da me ne oderu troškovi konverzije? Može li se koristiti Transferwise, kao u slučaju ETFmatic?

        • Nalog za prijenos s deviznog je sasvim dovoljan.
          Trikovi oko najboljeg tecaja & minimiziranja troskova prijenosa su znanost za sebe ali iskreno, ako prenosite vece iznose i recimo svega jednom kvartalno + u perspektivi 10-15-20 godisnjeg ulaganja, zaista nema veze.

        • za trgovanje ETFs baziranim u USD najbolje vam je da otvorite devizni racun u dolarima u hrvatskoj banci (ja npr. imam u OTP banci studentski paket koji me kosta 10kn mjesecno za sve tekuce i devizne racune). S tim deviznim racunom napravite direktan deposit na IB (prebacite sve odjednom jer su troskovi oko $30) te nakon toga ste slobodni ko ptica sto se tice investiranja. Takodjer ako zatreba, jednom mjesecno mozete skinuti novce sa IB bez ikakvih troskova.

          Sto se tice Transferwise na ETFmatic stvarno ne bih znao, devizni racun u dolarima cini mi se najbolja opcija.

      • IBKR koristim 8 godina, toplo preporučam, troškovi vrlo konkurentni, a usluga, ponuda instrumenata za primjenu različitih strategija i ponuda IT alata bez konkurencije. Npr. ako postoji ETF slične strukture i izvedbe a nižih troškova, uredno dobijete poruku.
        Za transfer sredstava koristim dolarski račun u domaćoj banci (za brze reakcije, zlu ne trebalo, i račun u US banci), ovo dobro funkcionira za rjeđe i veće uplate zbog troškova i trajanja same transakcije.

        • Nakon otvaranja deviznog racuna u nasoj banci, da bih uplatio na IB, trebam prebacit kune u dolare i tu se gubi conversion fee nase banke, dal ima nacina da se to izbjegne (ukoliko jedino imam kune koje bih ulozio) ?
          Hvala

  4. Sto se tice kupnje ETFova, koristim platformu Zagrebacke banke Global Trader (cisto iz prakticnih razloga, posto sam korisnik njihovog e-bankarstva):

    https://www.zaba.hr/home/zb-trader-global

    Kupujem iskljucivo Vanguardove ETFove zbog najnizih naknada, i to VOO (S&P 500), VEA (developed markets) i VWO (emerging markets).

  5. Koristim ETFmatic, kod registracije vas nazovu i sve objasne i odgovore na sva pitanja koja imate. Naknada je mislim 0,5% godišnje, a za portfelje iznad 25000 eura i manja.
    Kupuju sve najpoznatije indeksne ETF-ove.
    Uplata je vrlo jednostavna, preko Transferwise (imaju račun u PBZ banci).

    • Boca,

      Malo sam pregledavao ETFmatic, zanimljivo. No koliko vidim nije moguće odabrati 2-9 indeksna ETF-a po vlastitom izboru već samo odabrati % alokacije sredstava u indeksne fondove pojedinih tržišta (ne vidim koje). Za pojedinačno biranje fondova su kreirali http://portfolio.kitchen/how.php, imate li iskustva sa time?

  6. Ja koristim SaxoTrader od Saxo Bank (https://www.home.saxo). Što se tiče naknada, znatno si skuplji od konkurencije, ali obzirom da ne trejdam onda mi to ne pojede previše. Voljan sam platiti malo visu premiju jer gledano sa korisnickog iskustva imaju dosta dobro riješenu platformu (web i mobile, koristim iOS), i nude izloženost gotovo svim relevantnim tržištima (EU, US, Canada, Asia, itd), većinom izravno u equity, a za manje relevantna tržišta postoje razni ETF-ovi koji prate ili određene zemlje, ili određene sektore u pojedinim zemljama. Ono što mi je dosta zanimljivo kod Saxo-a, u kontekstu alokacije u disperzirani portfelj, je sto se uz ETF-ove moze ulagati i u vođene portfelje (equity, opcije, CFD, itd – limiti su od 10k USD pa nadalje) koji imaju neloše prinose (uz odgovarajući rizik). Eto nadam se da je ovo pomoglo.

  7. Molim savjet za nekog mladog koji ima jako mali iznos za investiranje. Koliko vidim vece brokerske kuce imaju dosta visok minimum pocetnog uloga (npr. interactive brokers). Kakva su misljenja o Optima traderu? Koliko se isplati ici preko hrvatskih brokera (ovdje vidim Intercapital, zb trader itd)?

    • Za vrlo male investitore (ispod 3 tisuce dolara), ZSE je i dalje najbolja opcija, via neki od brokera koji ne traze mjesecnu naknadu tipa Agram (zauzvrat se dobije tek osnovno sucelje za trgovanje, ali za “buy&forget” investitore to je sasvim dovoljno.

        • Ma ne, samo pri razmjerno manjim ulaganjima troskovi transakcije (pogotovo prijenos sredstava) zauzme veci dio troskova ukupne transakcije – kad se troskovi prijenosa i kupovine popenju preko 3-4%, sto treba nadoknaditi na trzistu koje je puno efikasnije od ZSE pa su time i prinosi uglavnom manji, cijela prica je malo manje isplativa, ali ne i nemoguca.

          Nenad je pisao o tome prije – domace trziste je manje efikasno ali su kroz dugi rok moguci povrati izuzetno veliki, dok je vani suprotna prica i 10% prinosa godisnje se smatra odlicnim.

  8. Proucavajuci najpopularnine discount brokere u Europi, gotovo uvijek mi pri vrhu iskakce nizozemaki “de giro” (“https://www.degiro.eu”).
    Predstavnistva po cijeloj EU (ukljucujuci Grcku, Cesku,…) iako za sada bez Hrvatske.
    Prema reviewima korisnika ispada vjerojatno jedna od najboljih opcija za cijenu koja se placa.
    Ima li tko kakvih iskustava s njima?

    • Malo proprckajte internet o de giru… ako se dobro sjecam, dionice zapravo kupujete od njih odnosno oni budu vlasnici vasih dionica umjesto da djeluju kao pravi brokeri – to predstavlja veliki rizik za vas. Ne sjecam se vise detalja ali znam da je bilo “dodgy”, pa se nisam dalje u to upustao. Ima ono pravilo da ako je nesto prejeftino vjerojatno nije sasvim po pravilima.

  9. Vi koji ste kupovali Vanguard i/ili Blackrock, zanima me kako rješavate situaciju sa porezom?

    Ok ako se dividenda reinvestira, i udjeli su stariji od 3 godine kod prodaje, to je sve tax free. Ali me zanima, kako ako se dividenda ne reinvestira, kako ide witholding tax i kako se plaća hrv porez na dividendu? I što ako se udio proda, npr za Vanguard dimiciliran u sad-u, da li i onda ide witholding tax?
    Ja sam zbog ovih nepoznanica spomenuo etf matic, jer koliko shvaćam oni imaju rješene te troškove tako da je sve uključeno u onaj njihov fee, ali nisam 100% siguran. Probao sam i zvati Blackrock UK ali mi nisu mogli dati savjet, jer im Hrvatska nije na listi zemalja za koje imaju predstavništvo. Tako da nisam siguran i kako ide sa njima, jer npr. bez problema ja mogu preko svog brokera kupiti iSharese na londonskoj burzi, al nisam dosad uspio naći točne informacije što se dešava kod isplate dividende ili prodaje udjela.

    Može li netko pojasniti?

    • Interactive Brokers vam automatski uracunava witholding tax na dividende ETF-ova te vam neto vrijednost sjeda na cash account. Primjerice, cash dividend na EFA je bio $1.06 po dionici ove godine, witholding tax $0.32 te $0.74 ide na cash account.

      Sa hrvatskim porezom nemate nikakvog posla ako koristite IB, npr. ja studiram u Austriji, imam hrvatsku putovnicu i investiram u USD-based ETFs, nikakav porez ne placam ni Austriji ni Hrvatskoj.

      Sto se tice reinvestiranja dividendi, postoje ETF produkti gdje izdavatelj automatski reinvestira dividende te vi tu nemate nikakvog posla. Mislim da IVV od iShares nudi tu opciju.

      Za porez na kapitalnu dobit, IB ce vam traziti da napravite update vase tax form negdje u trecem ili cetvrtom mjesecu te ce oni tada automatski to procesuirati IRS-u. Dobit cete dokument svih vasih pozicija te se jasno vidi one koje ste prodali koliko poreza na kapitalnu dobit vam je uracunato. Nikakvi dodatni troskovi ..

      *Ovo je iskljucivo za produkte bazirane u USD. Za ETF-ove u EUR ne znam ali vjerovatno ovisi o drzavi gdje je ETF izdan (Irska ili Luxembourg).

      • Šime, hvala na odgovoru, ovo mi je dovoljno da krenem sa onime sa čime sam htio.

        Iako mislim da postoji mogućnost da ste u krivu.
        Koliko ja znam(a mogu biti u krivu), molim da me netko ispravi ako griješim, hrvatski porez na kapitalnu dobit nije ograničen obzirom na domicil tržišta, brokera ili bilo čega drugoga. Znači svatko tko je porezni obveznik u Hrvatskoj mora plaćati ovaj porez na sve dividende, i u slučaju zarade od kapitalnih dobitaka ostvarenih unutar tri godine od kupnje. Putovnica je dokaz državljanstva, ne porezne odgovornosti(bar hrvatska putovnica). Tko točno vas smatra poreznim obvenikom, nisam siguran. Ali isto tako pretpostavljam da Austrija ima porez na kapitalnu dobit za svoje porezne obveznike. Mislim da u teoriji, mi koji imamo prebivalište u Hrvatskoj moramo prijaviti ako nam je uplaćena nekakva dividenda i onda platit porez na tu dividendu. To je ono što mene brine, jer neide automatizmom kao kod Zagrebačke burze, već pretpostavljam da bi trebali sami prijavit i platit. Možda je drugačije kod ovih hrvatskoh brokera koji nude ulaz na strana tržišta, možda oni obračunavaju taj porez na strane dividende.

  10. Nedavno sam dobio ponudu uzeti osiguranje preko Uniqe kroz investiciski fond Fidelity, ima li tko kakva iskustva, isplati li se ulagati dugorocno u tu vrstu osiguranja- investicije?

  11. Ako nekome pomogne, evo kako je u Njemačkoj (info sam skupio ranije, pa se nadam da i dalje vrijedi):

    Flatex.de je jedan od povoljnijih. Kod njih nalozi na njemačkim burzama koštaju 5 EUR + trošak burze (1-2 EUR), na stranim tržištima malo više (mislim 10-25 EUR), a za niz proizvoda malo povoljnije. Nema naknade za održavanje računa ili neaktivnost. Ima nekoliko mogućih nedostataka: sredstva na računu su osigurana samo do 100.000 EUR (u većini ostalih je bitno više), korporativne akcije (npr. isplata dividende) se naplaćuju do 5 EUR, izlistavanje real-time tečaja se naplaćuje 0,01 EUR po zahtjevu… Standardno rade s poreznim rezidentima i ne-rezidentima (ali možda treba imati adresu u Njemačkoj pa nisam siguran kome će ovo pomoći). U sličnom rangu je i npr. On-vista.

    Captrader i Lynx mogu biti i malo povoljniji. Oni ne obustavljaju njemački porez na dividendu i kapitalnu dobit pa nekim rezidentima to ne odgovara (a nekima to može biti super). Captrader ima i informacije i sučelje na engleskom.

    Skuplji od njih su servisi raznih banaka (Maxblue od Deutsche Bank, S-broker, ING-DiBa…), oni vjerojatno imaju dobru korisničku podršku. Često imaju skuplje naknade na bazi transakcije i/ili naknade za održavanje računa ili neaktivnost.

    Inače, ne znam koliko košta SEPA transfer iz hrvatskih banaka, ali u Njemačkoj je to besplatno ili vrlo povoljno (ni blizu 30ak USD koliko je gore spomenuto za transfer dolara u IB) pa nekome možda više odgovara raditi s brokerom u Europi.

  12. Moja situacija, a zatim i pitanje. 25 godina, zaposlen u državnoj firmi (rekao bih nažalost, pošto ni približno ne ispunjava moje ambicije, ali dok ne nađem bolje tu sam), po zanimanju mag. elektrotehnike (fer), u bliskoj budućnosti nemam u planu neka veća ulaganja, živim u zagrebu u svom stanu. Čitanjem ove stranice, nenadovih postova i knjiga koje je preporučio, ali i zdravom logikom, zaključio sam da je držanje, zasad ne baš velikih iznosa novaca, na računu mrtvi kapital u čekanju inflacije. Pošto za sudjelovanjem na burzi, što se može vidjeti i u ovim postovima, vjerojatno nemam dovoljno početnog kapitala (iako sam razmatrao kupnju dionice dalekovoda), odlučio sam za početak štedjeti u vidu dioničkih fondova i to diverzificirajući kapital na dva fonda različitih “geografskih” portfelja-zb trend i allianz equity.

    Ima li netko od vas prijedlog, ili bolje rečeno neki put preporuke za nas koji smo tek počeli zrađivati neki novac, kako ga barem sačuvati, ako ne i oplemeniti?

    Hvala

    • S obzirom da ste zaposleni, mislim da nemate dovoljno vremena aktivno odrzavati vas portfelj. Opcija koju ste izabrali ulaganjem u aktivne hrvatske fondove definitivno nije optimalna jer godisnji troskovi od 2 i 2,85 % za gore navedene fondove ni blizu ne kompenziraju vas prinos (ne znam da li su prinosi navedeni na web-stranicama “net of fees” a jos manje je li su risk-adjusted – to bi trebalo biti istaknuto u prospektu ili bi vam sam fond menadzer trebao to naglasiti).

      Uglavnom, moj prijedlog je da imovinu alocirate u indeksne fondove ili exchange-traded funds (ETFs). Internacionalni brokeri nude vise-manje sve vrste ETF-a tako da imate opcije ili jednostavno kupiti SPY/IVV koji prati S&P 500 index ili kupiti ETF koji razvija zeljenu investicijsku strategiju, npr. momentum (https://www.ishares.com/lu/individual/en/literature/fact-sheet/iemo-ishares-edge-msci-europe-momentum-factor-ucits-etf-fund-fact-sheet-en-lu.pdf).

      Godisnji troskovi naknade u ovom gore primjeru su 0,25% (za super likvidne indeksne ETF-ove su jos manji) sto je kudikamo manje nego 2 ili 2,5%. Osim toga, fact sheet za svaki ETF vam pokaze prinos te svaku poziciju sa svojim udjelom u ETF-u.

      Posto sam korisnik Interactive Brokers, s obzirom na iskustva bi vam ih definitivno predlozio. Posto ste mladji od 26 god, imate srecu da vam je minimum deposit na racun $3,000 ili ekvivalentno 🙂 Ako jednostavno zelite biti pasivni investitor i pratiti S&P 500 index, kupite dionice SPY ili IVV. Transakcija ce vam biti svega $1.00 (gore navedene troskove naknade prema ishares preuzima broker normalno – https://www.interactivebrokers.com/en/index.php?f=1590&p=stocks1). Naknada za neaktivnost je $3.00 mjesecno ali u to ulaze svi troskovi transakcija, tako ako npr. u jednom mjesecu tri puta kupite SPY, ta $3 pokrivaju troskove neaktivnosti. Znaci, u 12 mjeseci vam najmanje otpada $36.00 na naknade sto je 1.2% ako vam je portfelj ravnih 3k – i dalje nize nego aktivni fondovi. Takodjer platforma koju koristite na IB je inzimno napredna te preko nje se mozete dosta informirati o ETF-ovima. U vezi poreza sam u nekom gore postu pisao.

      Uvijek postoji mogucnost da neka druga brokerska kuca nudi globalne dionice/ETF-ove za hrvatske gradjane uz nize troskove no ja na takvu jos nisam naletio.

      • Pozdrav.
        Puno hvala na ovim informacijama.
        Budući da planiram uložiti preko IB u indeks zanima me koji točno odabrati.
        Vi ste ovdje naveli npr. SPY, ali mene buni to što ispred njega u izborniku stoje oznake poput: “arca”, “mexi”, “sgx”. Nije mi onda jasno što te oznake znači, a niti onda znam što bih odabrao.
        Može pomoć ili link na pomoć?

  13. Imam dionice PTKM , RIVP , DDJH i mislim da će se ulaganjem u npr.RIVP-R-A(ex KORF najbolja dionica na ZB u zadnjih 5 godina)vrijednost ne samo sačuvati već i povećati.(ova godina je rekordna po prihodu i dobiti i cijena od 45kn još nije preskupa ( x12,789 = 575,5 kn ex Korf)
    u usporedbi sa npr.Plavom lagunom.
    Za Djuru treba biti strpljiv,ima velik potencijal,a cijena od 28 kn je zasad jeftina.

    • Ako idu povećavati udio dionica baš sada, to je pravi dokaz da ih market timing nimalo ne zanima 🙂

      Jer, danas…, oni koji su razumni, ali ipak imaju bar mrvicu “nerazumnih” market timing/špekulativnih tendencija (a skoro svi imamo bar malo, više nego si želimo priznati) bi se “bojali” činiti ovakve poteze.

      Činjenica je da su dionice u svijetu/USA kontinuirano rasle jako dugo, jako snažno, i u zadnje vrijeme jako čudno (o tome piše i onaj neki dan banirani matematičar, statistički gledano jako neuobičajeno ponašanje tržišta zadnjih cca. godinu dana) i tako narasle na po mnogim fundamentalnim pokazateljima povijesno gledano jako snažne valuacije, praktički rekordne (pogotovo je to sve prenategnutno u svjetlu očekivanja daljnjeg rasta kamatnih stopa, možda čak usporavanja rasta gospodarstva ili povećane vjerojatnosti skore recesije koje već dugo nije bilo, te gubitka optimizma vezano za novu američku administraciju). Jače valuacije su bile jedino 2000., doduše ovisno kako gledaš i do čak 50-ak % jače (pa to otvara mjesta za daljnji iracionalni rast? Tko zna, možda i na nove rekorde?).

      Naravno, nitko ne može previše osnovano tvrditi da su na tom gotovo efikasnom tržištu dionice značajno precijenjene, još manje može predviđati kratkoročna kretanja cijena samih po sebi (koliko još to može racionanlo ili “iracionalno” rasti), niti nam vrijedi previše špekulirati s time kada će doći recesija i kakve efekte imati na TK, kako će rasti kamatne stope, a o Trumpu i slično pogotovo ne možemo znati, to je kaos, tko zna što će biti ili neće biti s tim pro-gospodarskim fiskalnim promjenama.

      Ali…, aka bi se baš morao “kladiti”, rekao bih da je bar mrvicu veća šansa za pad cijena od par desetaka do 50 % (ili rast dobiti od 50 % do 100 %.. hm, to bi bilo čudno) u kraćem roku (godinu-dvije) nego li za tako kao prošlih godina bezbrižni dodatni rast od 50 i više posto kroz to razdoblje.

      I bio bih najsretniji da se dogodi nešto od opcije 1, ili pad cijena od 50 %, ili rast dobiti od 100 %, ne volim vidjeti nenormalne valuacije. Želim da se poprave, pa kako god. Dva su načina.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s