BDP

Rast BDP 3,4% — FAKE NEWS oko rasta BDP

Glavni mediji su jučer redom prenijeli fake news da je rast BDP 2,8%. Gledali su ne-dosezonirane, umjesto sezonski prilagođene podatke, koji su standardni (pogledajte npr. izvješča Eurostata koja navode samo njih).

Rast BDP je bio 3,4%.

Razlog tome je jednim dijelom nepismenost, drugim dijelom pesimizam, pratkički želja da ne bude dobro, pa je zgodno citirati manju od dvije brojke. Na koncu, kako prihvatiti da slučaj Agrokor NIJE destabilizirao Hrvatsku kad se mjesecima unisono histeriziralo oko toga. To je ono o čemu sam više puta pisao, recimo ovdje (naslov nije moj, urednički je) MANIFEST NENADA BAKIĆA Hrvati, dosta je krize! Imamo rast BDP-a, uopće nam nije tako loše. Još samo da nemamo taj depresivni mentalitet!

Evo kako izgleda rast BDP u stvarnosti:

Istovremeno, i ‘Marićeva’ obveznica je OPET na rekordnim razinama, što znači da nam inozemna tržišta sve više vjeruju. Sjetimo se, ministar Marić je hladnokravno odbio ‘kamatarske’ uvjete pri prvom izdanju obveznice i kasnije izdao uz puno manju kamatu — ali da joj cijena ovako raste znači da su sada uvjeti još bolji:

 

Mislim da sam jedini javno i po izbijanju krize na nekoliko TV i glavnih medija tvrdio da se Agrokor neće materijalizirati kao potop, krš i lom cijele Hrvatske. Moji argumenti su uvijek prilično jednostavni, kao i kod ‘srpanjske rupe’, kao i kod rasta BDP krajem 2015., kao i kod održavanja rasta — sve to je promaklo našim analitičarim. Uzmemo li ubzir da ipak nisu takvi neznalice, jedino što nam ostaje kao objašnjenje su psihološke okolnosti, dobro opisane u ekonomskoj i psihološkoj teoriji, nešto ‘iznutra’ ih navodi da su pesimistični, pa čak i činjenice vide drugačijima ‘jer ne može biti drugačije’, pa tim gore za činjenice.

Oglasi

Kategorije:BDP

41 replies »

  1. Kakve su projekcije, kada bi trebali dostici BDP iz 2007. prije krize ? Hvala
    ( molim vas da se obrise prethodni komentar, naslonio sam se na tipkovnicu, hvala )

  2. Druga nažalost fake vijest jučer je bila da se jedan bivši ministar koji je otišao u penziju
    temeljem PTSP-a, pa potom naglo ozdravio kako bi postao ministar u Vladi ZM
    seli iz Hrvatske. Ali danas priznaje da ipak ostaje, na teret poreznih obveznika naravno.

    Očekujem gosp. Bakić da budete gost večeras na javnoj TV, kako bi objasnili
    stvarni rat BDP-a. TV koja Vas prva pozove ima lajkić.

    • Cijene i likvidnost obično ne koreliraju na ovaj način, češće baš suprotno. Krajem 2007. smo imali jako velike likvidnosti, u proljeće 2009. jako male.

  3. Nazalost,mediji stalno razvlace vec dokazano nekompetentne analiticare i propale ekonomske strucnjake koji nemaju znanje ,a niti zele bilo kakav oporavak nase ekonomije..

  4. Tržišno gledano i pesimizam je roba koja se prodaje ili je poluga za prodaju nečeg drugog. A poznato je da pesimizam i nesigurnost imaju dobru prođu na tržištu (odlično je kupuju) onda ne treba čuditi da je tome tako odnosno poplava takvih vijesti.

  5. Također mislim da je pogrešno reći da se ovdje radi o “fake” iliti lažnim vijestima. One to i nisu, jer točno je da je realni rast 2,8%, a uz sezonsku prilagodbu podataka 3,4%.
    Dakle ništa nije izmišljeno ovdje samo je u skladu s onom Hebragonvom da on nikad ne laže samo povremeno govori neistinu tako i ovi (mediji) gotovo uvijek ne kažu punu istinu nego se malo i izlažu. Imali su od koga i učiti.

  6. Gospodine Bakić, jako Vas cijenim, ali mislim da previše optimistično i nerealno pričate o Agrokoru. Agrokorov dug je cca 30% hrvatskog proračuna. Financijska šteta koju su napravili mnogim malim proizvođačima i trgovcima, a i svojim radnicima je nemjerljiva. Svi su oni godinama dobivali mrvice zbog kojih su se najvjerojatnije morali zaduživati kreditima i minusima da bi uopće preživjeli. Agrokor zasad nije realno otplatio ni lipu svojega duga. Namirili su neke dobavljače sa par desetaka milijuna kn koje su dobili podizanjem kredita. Ako sam dobro pratio, digli su nekoliko kratkoročnih kredita da bi uopće nekako poslovali. Pravi efekt Agrokora tek slijedi jer takve firme propadaju nekoliko godina.

  7. Citam komentare na objavljenom clanku na net.hr

    ovo bi bio sukus naseg razmisljanja prosječnog Horvata:
    “nije investicija ulaganje u dionice, nekretnine i umjetnine,…nego ulaganje u proizvodnju,…jedino što su uspjeli povećati je dug i stvoriti privid cirkulacije novca i trgovine u financijskom svijetu i tako napuhati opet cijene dionica i nekretnina,..opet će to prsnuti…A Bakić je fake ili glup ako misli da to ljudi ne kuže…tu priču može prodavati Štrumfeti kao savjetnik.”

    ne znam sta da kazem. Financijska pismenost bi trebala biti obvezni predmet u svakoj srednjoj školi.

  8. Mislim da nešto ovog sindroma imamo i u Hrvatskoj, da se često poslodavci i posloprimci nekako ne znaju prilagoditi jedno drugom, naći neke realne kompromise itd., a sigurno da ovo rigidno radno zakonodavstvo i visoki troškovi zapošljavanja/otpuštanja i nameta na plaću ne priodonose razvoju te svima dobrodošle fleksibilnosti http://www.npr.org/2017/08/31/547646709/u-s-employers-struggle-to-match-workers-with-open-jobs

    Fascinantna mi je ta ravnoteža u Americi, da je praktički jednako otvorenih radnih mjesta koliko ima i nezaposlenih. Kako bi bilo sjajno da se nekako nauče bolje “prilagoditi”, pa da se u nekoj značajnijoj mjeri spoje ta ponuda i potražnja, pa da jednog dana obore rekord iz 1953., da nezaposlenost padne ispod 2,5 %!

    Sigurno da tehnologija može bar malo pomoći u rješavanju tog problema. Prvi korak, samo traženje, možda već uznapreduje ovom svježom Googleovom inicijativom http://www.wired.co.uk/article/google-ai-job-search

    Naredni koraci su više kulturološki ali i to bi Amerikanci trebali biti sposobni riješiti, sigurno puno bolje nego mi. Kod nas znam da je to malo teže, još uvijek vlada onaj stari birokratski mentalitet precijenjivanja papira raznih vrsta, da se traži fakultetska diploma gotovo i za čistačicu. U Hrvatskoj smo daleko od te ravnoteže ponude i potražnje ali sigurno da ima i hrpa otvorenih radnih mjesta koja se ne uspijevaju popuniti, često čujemo da netko ne može naći radnike određenog profila koji mu trebaju, pa uz malo više fleksibilnosti sa svih strana, više prekvalifikacija itd., spojilo bi se to, smanjio bi se broj nezaposlenih, rast GDP-a bio još robusniji.

  9. Mjerenje BDP-a preko potrošnje – upitna metodologija na primjeru Hrvatske – zemlja sa malo stanovnika nasuprot broja turista.

    Pitanje: Što se događa kad Nijemac kupuje Njemački proizvod u Njemačkom supermarketu u Hrvatskoj?

    Odgovor je: Povećava se Hrvatski BDP i posljedično BDP per capita, a ovaj zadnji još i više od samog BDP-a (u % iznosu), jer se broj stanovnika Hrvatske smanjuje zbog iseljavanja (najviše baš u Njemačku).

    Dakle, ukratko:

    Nijemci kupuju svoje proizvode u svojim trgovinama u Hrvatskoj
    Hrvati dijelom iseljavaju (u Njemačku i druge zemlje)

    , i to sve snažno gura naprijed hrvatski BDP (BDP per capita još i više)

    Zašto?

    Zato što na porast BDP najviše utječe porast osobne potrošnje (skoro 60%), a kad se analizira utjecaj osobne potrošnje na rast BDP-a, treba voditi računa da je i u tom slučaju prisutan utjecaj turizma, jer se procjena osobne potrošnje temelji na podacima iz maloprodaje, a tu se ne radi razlika u potrošnji domaćih i inozemnih kupaca. Tomu u prilog ide i činjenica da je u drugom tromjesečju ove godine maloprodaja porasla oko 4,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a da je u lipnju zabilježen rast od 7,8 posto, što je najviše u posljednjih 10 godina.

    • Ne postoji distorzija. Po toj “logici” i Kinez koji kupi njemačku firmu koja izvozi u Rumunjsku ne doprinosi rastu njemačkog BDP-a. Ili recimo Hrvat kada ode u Švicarsku na skijanje ne doprinosi rastu švicarskog BDP-a kupujući francuske proizvode u trgovini u njemačkom vlasništvu?

    • Postoji distorzija. BDP proizvodima i uslugama mjeri (i) materijalno blagostanje nacije. Ako Nijemac u HR obavi štajaznam, fizioterapijski tretman – to je nesporno ekonomski efekt za HR, ali nije i efekt ozdravljiivanja (i povećanja produktivnosti) hrvatskog rezidenta nego njemačkog.

    • Iako to uglavnom u praski nisu velike razlike, za raditi te distinkcije vam služi GNP (gross national product) u kojem terminama ja inače više volim razmišljati i obično zapravo mislim na GNP kad god pričam o “GDP” (jer je moje razmišljanje više nekako “ownership oriented”).

      Kinez koji kupi Njemačku firmu da iz Njemačke izvozi u Rumunjsku će istina doprijeniti njemačkom GDP-u a ne kineskom, ali koga briga, glavno je da on doprinosi kineskom GNP-u koji je zapravo ono jedino stvarno bitno. Nijemac će se morati za početak zadovoljiti s radnim mjestima koja im se tako otvore i sl. (dakle ima to pozitivan utjecaj, znatan) ali glavno je tko je vlasnik kapitala i da vlasnik kapitala zarađuje svoj povrat na kapital jer to je najvažnija vrsta zarade, ona koja pokreće svijet, koja stvara novo dugoročno bogatstvo. Zato najbolje Nijemcu da ako privremeno i mora trpjeti “tek porast GDP-a” za ubuduće razmisli kako više poraditi i na samom GNP-u.

      U praksi često dodana vrijednost (bruto plaće + porezi) može biti i znatno veća od neto dobiti, tako da doprinos njemačkom GDP-u i životnom standardu bude i veći nego doprinos kineskom vlasniku i kineskom GNP-u, ali nema veze to tako na trenutnoj razini, nije tu bitna kvantiteta nego kvaliteta i time utjecaj na dugoročne stvari.

      Nijemac će svoje plaće i poreze pojesti i popiti danas, možda sutra umrijeti (od prejedanja i opijanja?), a Kinez će svoj profit reinvestirati i tako najjačom silom svemira (prema Einsteinu, to je “složeni kamatni račun”) u dugom roku snažno povećati svoje bogatstvo, živjeti najmanje 115 ili više godina sretno i ispunjeno! Ne znam jeste li čuli, ali limit od 115-120 godina je ipak najvjerojatnije jedna totalna glupost. Svi se trebamo pripremati kvalitetnom štednjom na potencijalni životni vijek od više od 120 godina (http://www.the-scientist.com/?articles.view/articleNo/49758/title/Evidence-for-Human-Lifespan-Limit-Contested/), zato je važno u kakve se klase investira, ne može se s junk obveznicama dočekati 120.

      Norvežani će jednog dana kada jako ostare i više ništa ne budu proizvodili, ništa izvozili, samo uvozili te stvari koje troše kad su doma (rijetko možda), po cijele godine putovali po svijetu i uživali u mirovini, imati jako mali GDP, ali njihov “net worth” u investijcama diljem svijeta može biti značajan i dalje značajno generirati im “GNP” od kojega živjeti kao carevi.

  10. Pozdrav Nenade, imate li kakvu ideju na koji nacin bi mi ulagaci u dionice promjenili ovaj suludi zakon o kapitalnoj dobiti i nekako privolili ministra financija da reformira taj zakon?! Kako doci do njega i ti iskomunicirat. Mislim da bi to punoznacilo za trziste kapitala. Pisete i sami o tome, kako je to jedna od katastrofalnih poteza vlade.. Ne mislim pri tome da se porez ukine nego nekako preformulira pa da recimo platimo neki postotak prilikom kupnje koji bi bio odmah odrezan i gotovo. Ovo pracenje transakcija, pa FIFO metodologija to je jednostavno kstastrofa za privlacenje novih investitora i likvidnost. VI imate snage da se to nekako “ čuje”.. Frustriran sam tim zakonom, iako mi donekle trenutno i ide na ruku jer ne diram nista, a mozda bi dosao u iskusenje da nesto “okrenem” tj malo se zaigram spekulanta a vjerujem i svi drugi, no tko ce pohvatat sve te transakcije, dobiti, naknade…

  11. Uslijed rasta BDP-a, Vlada se pojačano zadužuje na domaćem tržištu (a razdužuje na inozemnom), i to sve generira povećanje javnog duga od 1,8% yoy (ino i domaće komponente).

    Normalno bi bilo očekivati se uz rast BDP-a pokrene razduživanje Hrvatske, a sad vidimo da se i dalje zadužujemo.

    Evo članak: https://www.tportal.hr/biznis/clanak/javni-dug-hrvatske-na-mjesecnoj-razini-pao-na-godisnjoj-porastao-20170905

    Nenade, ponaša li se po vama u ovoj situaciji Vlada odgovorno, kada “forsira” ovakvo zaduživanje na domaćem tržištu?

  12. Kad uhvatite malo vremena, molim vas, kratko prokomentirajte ove dvije teme o kojima sam pisao gore:

    ako se u maloprodaji metrika BDP-a ne razlikuje stranca (turista) od domaćeg stanovnika, onda distorzija ipak postoji i rast BDP-a nije onakav kakvog ga Vlada prikazuje? (Hrvatska je zemlja sa vanjskotrgovinskim robnim deficitom)
    uslijed rasta BDP-a, Vlada se pojačano zadužuje na domaćem tržištu (a razdužuje na inozemnom), i to sve generira povećanje javnog duga od 1,8% yoy (ino i domaće komponente). Nije li to nelogično?

    Hvala.

  13. Da Poki ovo je odlican opis situacije ,ali sto to vrijedi kada 60% ljudi zivi od drzave ili vezano za nju oni su glasacka masinerija koju je tesko pobjediti i uz to nemamo ni jednu pravu liberalnu stranku sa jasnim programom ili barem jednog Makrona , cini mi se cim se situacija u Europi promjeni ,kamate porastu ,jedina drzava koja ce ici u recesiju i moguci bankrot je Hrvatska sve ostale ce zapravo i tada rasti i uvjeren sam da bi onda na slijedecim izborima ta glasacka masinerija glasala za stranke poput Zivog Zida koji ne samo da su populisti nego ja smatram da oni imaju obiljezje Socijalizma i Komunizma u stilu uzmi bogatom i daj sirotinji . Pa nasa vlada smatra da je reprogramiranje kredita vani a sada i kod izdavanjem obveznica restruktuiranje i napredak to je vlada koja uopce ne razmislja o trajnim rjesenjima nego samo da opstane i da pobjedi na slijedecim izborima.

    • Šteta jer nam ne treba puno. Samo malo zdrave pameti i logike i imali bi rast od 4-5%. Evo Dario Šimić pokušava ostvariti promjenu u trulom HNS ali čini mi se da se bori sa podmićenim vjetrenjačama a politika bi to mogla lako riješiti i dati mu vjetar u leđa za nužne promjene ali neki su stvarno anemični i indiferentni na promjene koju su ovom društvu prijeko potrebne. Vidjeti ćemo i pokušati bilo kako pomoći ako je moguće.

  14. A kakvu bi to promjenu uveo Dario Šimić &Ico u HNS ? Oni bi kao htjeli nogomet ” vratiti narodu” , kao u bivšem sistemu , samo su zaboravili da su onda nogometaši bili prisiljeni do 28 godine żivota igrati u yu klubovima a tek onda możebitnu karijeru nastaviti u zapadnim klubovima, i normalno da su onda klubovi mogli zadrżavati najbolje igrače i drżat ih na okupu pa smo imali koliko toliko ” dobre ” klubove i zanimljiviju ligu . Danas je drugačije , nema dekreta , svi su slobodni igrati gdje żele , mijenjati klubove ma koliko godina imali , a onda ako żeliš jake klubove i kvalitetnu ligu moraš imati novac a njega ti mogu donijet investitori koji će ( ako żele) ulożit u klubove i postati njihovi vlasnici , te zadrżavati talente dobrim uvjetima , i tu imamo velike otpore ” naših” koji bi to sve po onoj ” kako se nekad moglo “

    • Nogometaši kao i svi ostali najbolje da rade svoj posao kojega znaju raditi i stvore što veću vrijednost svojim pravim ekspertizama.

      Trebali bi se malo ugledati na Cristiana Ronalda kojeg cijenim skoro pa kao Buffetta, Jobsa, Muska i Dalai Lamu.

      Ako bi vraćali nešto narodu…. To se zove filantropija i svi su naravno dobro došli baviti se time, “vratiti narodu” koliko god žele.

    • Shvaćam da ima i ljudi koji podržavaju Mamića i Šukara 🙂 Nekima su i idoli i modeli ponašanja. Samo se Vi Zrinko držite takvih faca. To je Vaše pravo. SVE je na žalost naopačke u HNS-u a puno je loših stvari u Hrvatskom nogometu no ima i dosta otpora i ljudi koji žele boljitak pa će biti gotovo tek kad bude gotovo. Janica je napravila nužne promjene i nadam se da će ipak doći do smjene brenda 😀 Evo i Zagreb se budi.

      http://www.index.hr/sport/clanak/sprema-se-bojkot-u-mamicevoj-utvrdi-zagrepcani-se-bune-ne-zele-glasati-za-sukera-/1010314.aspx

      • Krivo ste shvatili napisano , ne držim se takvih faca , nego samo każem da ni ovi novi ništa ne će promijenit niti napravit da bude bolje , zato jer je njima u glavi ” nogomet narodu ” što me čudi pošto su karijere odrađivali u najboljim , najbogatijim privatnim klubovima , a nama bi prodavali priče o nekakvim udrugama građana te da bi klubove trebalo vodit na taj način . To mi se čini licemjerno , ne razumijem , vrate se u Hrvatsku i hrvatski nogomet i odmah se zaraze socijalizmom i naševali bi ! A ovi iz ” Mamićeve utvrde ” , osjećaju ” promjenu” smjera vjetra , pa bi se sada samo prebacili u drugi tabor .

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s