Croatian Makers

STEM revolucija update: ProMikro (mikroračunalo za sve učenike 6. razreda!)

Na pragu smo ogromnog cilja, koji se nastavlja na STEM revoluciju, i u stvari bio njen konačni cilj, a to je da svako dijete u 6. razredu dobije mikroračunalo, nastavnici poduku, organiziramo sustave poduke i razvijemo edukativni sadržaj. U program koji ProMikro (izvještaj s presice najave u MZO) provodimo u suradnji s MZO i CARNetom se dobrovoljno prijavilo 83% škola u Hrvatskoj, a intenzivno radimo na razvoju sadržaja i danas počinje edukacija za 2250 nastavnika!

Ovo je za nas iznimno zahtjevan projekt, mala smo organizacija, a projekt je višedimenzionalan i eksplozivno brz. I to sve radimo uz druge projekte, kao što je WER Croatia Open.

U ovom ažuriranju ćete naći:

1. Zašto je upravo ovakvo uvođenje digitalnih kompetencija odlično?
2. Zašto smo naš cilj išli ostvarivati s državom, a ne sami, ili uz pomoć nove CF kampanje?
3. Kako je točno organiziran projekt ProMikro i tko ga financira?
4. U kojoj je fazi projekt ProMikro?
5. Da li je razvoj digitalnih kompetencija u suprotnosti s humanističkim obrazovanjem?
6. Kako se financira IRIM, krademo li i kršimo li zakone?
7. Hoće li projekt biti savršen?
8. Više o projektu za one koji nalete, a nemaju veze s kampanjom

1. Zašto je ovakvo uvođenje digitalnih kompetencija odlično?

Neosporno je da je hrvatsko obrazovanje u lošem stanju i svi žele promjene. Nezadovoljni su svi: učenici, roditelji, nastavnici, najšira javnost. Jedan od mogućih pogleda je ovdje Reforma školstva ne smije stati samo na kurikulumu. Cijeli sustav je koma! Poznato je pak da su digitalne kompetencije izrazito nisko razvijene u školama, iako su one (i šire, cijelo STEM područje) u jezgri suvremenog kurikula – barem za one zemlje koje žele imati ravnopravnu poziciju u svijetu, ali i svojim mladima omogućiti da budu ravnopravni građani 21. stoljeća.

U IRIM-u smo razvili globalno jedinstveni izvankurikulni program STEM aktivnosti, o kojem možete više pročitati ovdje: Kako je, jedne večeri na Hvaru 2014., nastao projekt zbog kojeg će generacija klinaca učiti s robotima.

Nakon niza aktivnosti tragali smo za najdemokratskijom platformom, i imali sreću da smo vrlo rano u njegovoj razvnoj fazi spojeni sa Zakladom Micro:bit, te postali njeni regionalni partneri. Micro:bit je fantastičan alat iz više razloga:
– fizičko računalstvo (akcelerometar, kompas, mjerači svjetla, temperature, ekran, low-energy Bluetooth) omogućuju aktivnu i životnu upotrebu
– spreman za rad odmah
– izrazito bogato programsko okružje i veliko bogatstvo sadržaja svih vrsta
– izrazito niska cijena.

Osnivači neprofitne Zaklade Micro:bit su BBC, Microsoft, Samsung, Amazon i drugi – svakome na osnovu ovoga može biti jasno o čemu se radi!

On nije usporediv s Arduinom i Raspberry Pi koji omogućavaju kompleksnija rješenja, ali uz značajno veće ulazne barijere i cijenu – stoga nisu prikladni za masovno digitalno opismenjavanje. Nemamo ništa protiv te tehnologije, naravno – upravo pokrećemo veliki IoT projekt baziran na Arduinu. A naravno, naš veliki projekt Croatian Makers liga se izvodi na robotima baziranima na Arduinu.

U međuvremenu su se počele javljati i kopije, najpoznatiji je njemački Calliope mini koji je oko dvostruko skuplji, s radikalno manje razvijenim ekosustavom, iako navodno za njega postoje veliki planovi. U međuvremenu, Singapur nabavlja 100.000 micro:bitova za razvoj digitalnih kompetencija u školama i obiteljima.

Univerzalnost i demokratičnost micro:bita, te izrazito niske ulazne barijere omogućavaju mu upotrebljivost u mnogim predmetima (međupredmetno) kao što su matematika, fizika, kemija, tehnički odgoj, ali i glazbeni i tjelesni odgoj. Upravo to je i najbolji put razvoja digitalnih kompetencija. Možemo reći da sada informatika u hrvastkim školama živi u jednom zapuštenom ‘getu’. Naš cilj nije da to ‘geto’ postane napredno, nego da se potrebne kompetencije iz njega razviju po cijelom ‘gradu’, u svim ‘kvartovima’ gdje je to potrebno. Pogledajte niže o međupredmetnim sadržajima koje razvijamo.

Jako važno: akciju smo gradili kumulativno, uključujući u naš sustav sve više zadovoljnih učitelja i učenika. Stoga smo se MZO odlučili za dobrovoljni pristup. Time pokazujemo da škole i učitelji već sada imaju mogućnost i odgovornost da unaprijede nastavu, ne čekajući cjelovitu kurikulnu reformu. Čak 83% škola se prijavilo! To pokazuje da je želja za promjenom ogromna, ali pokazuje i koliko smo jako sjeme posijali s preko 1.000 ustanova uključenih u STEM revoluciju!

Jako je bitno razumjeti da ovim projektom ne uvodimo novi kurikul, nego omogućavamo školama i učiteljima koji to žele da postojeće nastavne planove izvode na suvremeniji način, ujedno dajući ključne digitalne kompetencije svojim učenicima. Također, ovime olakšavamo uvođenje informatike kao obaveznih predmeta jer ćemo osvježiti znanje mnogih učitelja, a mnogima dati znanje koje nisu imali.

2. Zašto smo naš cilj išli ostvarivati s državom, a ne sami, ili uz pomoć nove CF kampanje?

Projekt smo mogli financirati i sami – cijena, primjerice, micro:bita za sve učenike 6. razreda je možda oko 600.000 eura (s PDV). Mala cijena za radikalnu promjenu!  Ili smo mogli ići u novu CF kampanju uz vašu pomoć.

Međutim, smatrali smo da je  najbolje ići s institucijama. Bili smo ohrabreni i motivirani suradnjom s Varaždinskom županijom, kojoj smo pomogli da uvede informatiku od 1. razreda (uz korištenje micro:bita). Projekt smo nudili i prethodnom ministarstvu, ali smo u ovom našli pravog partnera.

Zašto uz institucije? Institucije su ključ uspjeha nekog društva. ‘Pokret’ ili ‘Grassroots movement’ ima određeni doseg, ali puno je bolje ako se upari s institucijama (ili ih iznjedri). S druge strane, institucije ne mogu funkcionirati ako nisu utemeljene u kulturi (najviše, vrijednostima) nekog društva. Uz pomoć krovne, središnje, institucije, odnosno sustava, naš učinak može biti veći i održiviji, a istovremeno možemo pomoći sustavu da se unaprijedi.

Važno je naglasiti da ovaj projekt nema nikakve direktne veze s CARNetovim projektom e-škole, a pogotovo nije njegov dio, te da je samostalan projekt, tj. cjelina. Koliko vidim, pilot projekti e-škola su započeli davno i uskoro će završiti, a 2019. krenuti glavni projekt. O  tom projektu kojim se planira postići digitalna zrelost škola, često se špekulira u kontekstu opreme – u to se ne razumijem – ali je jasno da je digitalna zrelost poželjna; a o nabavi u njem o tom – po tom (mi definitivno nećemo imati veze s time).  U svakom slučaju kad projekt krene javnost mora vrlo pažljivo pratiti što će se događati. A da će ovaj projekt facilitirati projekt e-škole jer će razviti sadržaj, aktivnosti i senzibilitet, to je jasno. No, za sva pitanja oko projekta e-škola molim obratite se CARNetu!

3. Kako je točno organiziran projekt ProMikro i tko ga financira?

U projektu su tri glavna partnera: MZO, IRIM i CARNet.

MZO je:
– Osigurao sredstva za nabavu mikroračunala, ali tako da je povećan proračun ministarstva; projekt ima podršku cijele Vlade!
– Osigurava komunikaciju s Agencijom za odgoj i obrazovanje za odobrenje sadržaja
– Koordinira neke aktivnosti i daje opću podršku projektu

IRIM:
– Dizajnirao projekt i vodi opću organizaciju projekta i koordinira
– Distribuira mikroračunala za nastavnike i učenike
– Sudjelovao u javnom pozivu učiteljima i prikupljao i obrađivao prijave nastavnika
– Organizira radionice za učitelje, na način da organizira edukatore-ambasadore, rasporede (300-njak radionica za 2250 učitelja), edukacijske sadržaje za obuku učitelja (možete ih vidjeti ovdje)
– Proizvest će sadržaje (plaćenim angažmanom svojih ambasadora i drugih) za nastavne lekcije za razne predmete (matematika, fizika, kemija, tehnički odgoj, glazbena i tjelesna kultura …)
– Održava komunikacijske platforme za cijeli ekosustav i komunicira s učiteljima, te razvija daljnje sadržaje i akcije
– Održava i stalno prevodi website micro:bita i kasnije neke eventualne druge opreme; održava evidenciju i mapu prijavljenih škola

Da biste stekli mali dojam koliko je složeno organizirati samo radionice za nastavnike, ovo je jedna verzija naše interne mape radionice za nastavnike, po ambasadorima:

Budući da se radi o izrazito atraktivnoj tehnologiji malih ulaznih barijera, sigurni smo da ćemo većinu učitelja vrlo lako osposobiti za rad s njom.

CARNet:
– Proveo javnu nabavu za mikroračunala za nastavnike i provodi za učenike
– Edukacijski materijali će biti distribuirani i kroz repozitorij digitalnih obrazovnih sadržaja – Edutorij
– Održava website projekta, na njemu možete vidjeti i Pitanja i odgovore.
– Sudjelovao u javnom pozivu učiteljima

Tko to sve financira?

Opremu financira MZO kroz CARNet.
Sve aktivnosti IRIM-a, uključivo proizvodnju sadržaja, financira sam IRIM (donacija IRIM-a projektu).
Aktivnosti CARNeta financira CARNet.

Dva su vanjska partera.
Honorare za edukatore-ambasadore financira Hrvatska udruga poslodavaca – HUP.
Dostavu pošiljki nastavnicima i kasnije školama donira Hrvatska pošta.

Pomažu nam i drugi partneri, kao npr. oko skladišnih poslova A2B.

4. U kojoj je fazi projekt ProMikro?

A. Cijeli projekt je dizajniran i organiziran.

B. Na natječaj se dobrovoljno javilo čak 83% svih škola u Hrvatskoj! Provjerite ovdje je li vaša škola prijavljena jer to ne govori samo o ovom projektu, nego o školi kao takvoj! To je kapitalizacija odnosa sa školama i nastavnicima koje je IRIM razvio kroz dosadašnje aktivnosti, pa i kroz STEM revoluciju, u kojoj je micro:bitove dobilo više od 1.000 ustanova (škola, fakulteta, udruga, knjižnica, domova za djecu) u Hrvatskoj te su škole mogle uvjeriti u kvalitetu tehnologije i naše distribucije znanja.

C. Provedena je mala javna nabava na kojoj su za edukaciju odabrani BBC micro:bitovi, kupljeno je 2.500 komada. Oni su u petak poslani u škole (vidite ovdje kako je to izgledalo), i ovih dana stižu učiteljima.  Nabava ove količine opreme je bila nužna kako bi se mogla provesti edukacija učitelja, a ne prejudicira što će biti odabrano za učenike, jer su načini podučavanja praktički isti na sličnim platformama (mikroračunala, fizičko računalstvo, blokovsko programiranje). O detaljima te javne nabave možete pitati CARNet (ako vas zanima).

D. U tijeku je javna nabava za računala za učenike. Budući da ste možda čuli neke insinuacije da je ‘natječaj namješten za IRIM’ (što bi bilo baš toliko nevjerojatno da jedino, ali vrlo snažno, govori o nazorima ljudi koji takve neistine plasiraju – na to ću se vratiti kasnije), ovo su detalji natječaja:
– odabran je vid opreme; a on treba imati sve ključne stvari, a to je fizičko računalstvo (određen broj senzora); blokovsko programiranje, lako prijenosno (malo), komunikacija (ekran), speman za upotrebu odmah (dolazi s baterijama itd.); to su minimalni zahtjevi suvemene opreme danas
– 11.8. je objavljen Poziv na prethodno savjetovanja za projekt nabave mikroračunala (niže na ovoj stranici, nažalost ne postoji točni link); ovo je vrlo važan korak u transparentnosti jer je svatko mogao predložiti čak i druge specifikacije itd. (recimo da ne treba ekran ili ne treba senzora); koliko znam nije bilo supstancijalnih primjedbi
– 25.8. je objavljen Poziv za javnu nabavu

Javna nabava je još u tijeku, ali očekujemo da završi na vrijeme kako bi računala mogla biti u razredima oko početka studenog.

Predviđena cijena je, koliko vidim, značajno ispod veleprodajne cijene micro:bitova kod samog proizvođača (CARNet je očito vrlo čvrst), a naravno svi ćemo biti veseli ako se ponudi neka druga tehnologija po nižoj cijeni, ili netko ponudi baš ogromne popuste ili slično.  Kao što sam rekao, postoji već i kopija i klonova i samog micro:bitova (primjerice njemačka), pa bi bilo sjajno da se jave.

Za sva pitanja oko javne nabave obratite se isključivo CARNetu.

E. Očekujemo da će početkom studenoga mikroračunala biti u učionicama.

F. U međuvremenu, upravo danas počinju prve radionice za učitelje. Održat ćemo 159 osnovnih radionica za 2250 učitelja, i zatim napredne radionice – ne vjerujemo da će svi na njih doći (nekima će biti sve jasno nakon prvih i htjet će dalje raditi sami, neki će možda odustati itd.), tako da ukupno očekujemo do 300 radionica. Uz ostale naše edukativne materijale, sigurno smo da će skoro svatko moći usvojiti programiranje. Pogledajte neke od sadržaja:
– Edukacijski materijali za BBC micro:bit računala na Croatian Makers
Projekti s micro:bitovima na Croatian Makers
Poduka na microbit.org
Projekti na microbit.org

G. Izrađene su prve verzije nastavnih materijala za poduku učenika u raznim predmetima.

5. Da li je razvoj digitalnih kompetencija u suprotnosti s humanističkim obrazovanjem?

U zadnje vrijeme su se počeli javljati neki trolovi (pusica!) koji kažu da ne bi trebalo pretjerano razvijati STEM područja (‘teror STEM-a’) nego ‘više humanističke znanosti’, te da se ne isplati razvijati ‘STEM-ovce’ jer ionako neće biti posla za njih ako ne napravimo ‘industrijalizaciju’ (bez šale!) i da će se onda oni iseliti van.

Ovo je potpuno promašeno ih niza razloga, navedimo samo neke:
– Digitalne kompetencije koje ovdje razvijamo su u hrvatskom školstvu naročivo nerazvijene, ovime krpamo velike rupe
– U nekoj zaostaloj zemlji hoćemo li djecu ne naučiti pisati zato jer bi možda mogla postati književnici, a kako nema puno ‘knjiženovsti’, oni će otići pisati van? Tako je i smiješno misliti da ako netko postane digitalno pismen da mora biti ‘STEM-ovac’ ili kako to još kažu ‘robotičar’, pa se onda iseliti.  I nakon toga je dalje argument blesav.
– Čak i da znamo da ćemo na ovaj način u konačnici ‘proizvesti’ više inžinjera, a oni se onda ‘morati’ iseliti, duboko je antihumanistički. Zar ćemo dijete spriječiti u njegovom razvoju i rađe da bude nezaposlen u Domovini nego da ima dobar život drugdje?
– Mi koji razvijamo digitalne kompetencija i poklanjamo svoje vrijeme, novac i energiju društvu nemamo naravno ništa protiv toga da netko drugi razvija druga polja – recimo upravo ti trolovi, tko im brani?

Općenito, ovo je vrlo bijedan tip argumenta zvan ‘strašilo’, odnosno ‘straw man’, kojim se nekome pripisuje teza koju nije rekao i onda protiv nje bori. Mi n00ikad nsmo rekli da smo protiv humanističkih predmeta, dapače.

6. Kako se financira IRIM, krademo li i kršimo li zakone?

Financiramo se uglavnom privatnim donacijama, najviše obitelji Bakić. Kao što znate, za projekt STEM revolucija je većina novca došla od javnosti, ali i jedan iznos u visini dijela PDV za kupljenu opremu od Vlade RH, te opet velik dio od samog IRIM-a. Najveći vanjski privatni donator nam je do sada bio HT, projektno, tako da smo već drugu godinu u njihovom programu Zajedno smo jači, s projetkom Internet stvari. Imamo i razne druge donatore, kao što je Hyundai (naš STEM auto je te marke!), Bruketa&Žinić&Grey itd. Ispričavam se jer ovdje ne navodim sve donatore. Neki nam svaki mjesec šalju isti iznos, očito imaju trajni nalog 🙂

Sada smo također počeli dobijati i razna projektna financiranja na natječajima.

Ako nam želite pomoći da budemo još uspješniji, možete nas podržati donacijom.

U zadnje vrijeme su neke rubne skupine počele lupetati kako je poanta projekta ProMikro ‘zarada’ od strane IRIM, te da je natječaj ‘namješten’ za IRIM. Ili da smo ‘trgovci opremom’.  Naravno, IRIM nikad ne prodaje opremu, nikome pa ni državi. Samo poklanjamo. O tome je jučer pisao Romano Bolković ovdje. Ovakve budalaštine ne prolaze više elementarnih logičkih tekstova, a sjajno pokazuju stanje duha i logike takve ekipe. Možda  misle da se ‘mora’ tako jer oni sami ne bi znali drugačije. No, jednako tako je moguće da iza takvih gluparija stoje i neki veći interesi kojima je ovo ‘proxy’ – znate onu ‘drž’te lopova’.

Zakone sigurno kršimo, kao što smo već pisali. Predsjednik udruge voluntira u punom radnom vremenu, a nema nikakvu naknadu?! Ne poštujemo pravilnike o zaštiti na radu jer često radimo na laptopima u autu ili na smartphonima pri čemu ne držimo donji rub ekrana minimalno u visini očiju. Itd.

7. Hoće li projekt biti savršen?

Projekt neće biti savršen. Sigurno se jedan dio micro:bitova neće koristiti. Neki nastavnici će odustati. Neka mikroračunala će se izgubiti ili uništiti (dobit će zamjenska).

Ali projekt će sigurno biti prijeloman jer će uvesti jednu skroz novu kulturu. Budući da radimo s ekstremno jeftinom opremom i jefitnim i efikasnim (a ujedno efektivnim) sustavima podučavanja učitelja i djece, možemo to shvatiti kao ‘sijanje sjemena’, a ne ‘sađenje sadnica’. Cijena i ulazne barijere su tako mali da se oprema skoro pa može tretirati kao potrošna roba. Zamislite da ste jako bogati i podijelite u škole 10.000 tableta. Ako ih se 1.000 uništi ili ukrade, imate problem jer morate istražiti za svakog o čemu se radi. S druge strane ako podijelite 10.000 olovaka, 3.000 iz se izgubi – što radite? Šaljete 5.000 novih. Naravno, ova računala nisu tako jeftina, ali su po svojoj cijeni daleko bliža potrošnoj robi nego investiciji. Pogodna su za masovno, demokratsko, opismenjavanje.

Neki učitelji će biti nezadovoljni. Neki učenici će biti nezadovoljni. Neki roditelji će biti nezadovoljni. Ali svi će dobiti priliku kakvu do sada nisu imali i pozivina promjena će demokratski zahvatiti mase. Ovaj projekt je jako dobar i za jednakost prilika i smanjenje nejednakosti. Naravno, i prije je bilo naprednih STEM aktivnosti u školama (iako smo, recimo, i robotiku demokratizirali masovnom Croatian Makes ligom). No, prije je za 1%, 2% ili 3% učenika u najboljim školama ili iz najbogatijih obitelji bilo moguće raditi svašta. Ali sada je moguće svima.

Također, ogroman je entuzijazam nastavnika – ne zaboravite, 83% škola se dobrovoljno prijavilo nakon  što su većina njih isprobali tehnologiju u okviru kampanje STEM revolucija! Naš cilj je i osnažiti nastavnike – u školama je jako puno dobrih edukatora; štoviše, mnogima smo i sačuvali satnice da ne budu ‘tehnološki višak’ kako su to ovdje ružno nazvali.

8. Više o projektu.

Jedan pregledan članak možete naći ovdje: Kako je, jedne večeri na Hvaru 2014., nastao projekt zbog kojeg će generacija klinaca učiti s robotima.

Više podataka o projektima možete naći ovdje: 3 godine Croatian Makers.

Ako niste pogledali, ovdje imate više o planovima i dubljoj agendi. Svakako pogledajte djecu iz Dvora od 27:00: ‘U svom filmu’.

 

 

Oglasi

Kategorije:Croatian Makers

9 replies »

  1. Meni je izuzetno tužno da se netko mora ovoliko braniti zato što je organizirao ovako nešto. Pod nešto mislim privatno odvest hrvatsko školstvo u 21. stoljeće. Imam neki osjećaj da čim čovjek osjeti potrebu prokomentirati takve glupe napade, već je izgubio i hrva se u blatu sa svinjama. Tako da samo naprijed, bez osvrtanja. Jedva čekam sljedeće projekte. Razmišljam nešto tipa robocup sponzorstva za školske Microbit timove s najboljim rezultatima?

  2. Naravno eto pljuvanja po ikome tko napravi neki odmak ili bilo što normalno u Hrvatskoj (u ovom sličaju radi se o KVANTNOM napredovanju)…ma mi se moramo mijenjati na MOLEKULARNOJ razini

  3. Izmišljeni sukob STEM i humanističkih znanosti je baš kao onaj sukob rada i kapitala.
    Taj sukob postoji samo u glavama onih koji ne razumiju niti jedno niti drugo.

    Oduvijek su te stvari bile sasvim lijepo povezane, komplementarne, pa i mnogi su se ljudi bavili jednim i drugim istovremeno, od antičke Grčke preko renesanse gdje u istom čovjeku imaš arhitekta i kipara, slikara koji secira trupla i postavlja osnove anatomije (i optike i tko zna kojih sve STEM područja).

    Pa sve do današnjih dana, eto baš najveći kapitalist i prijatelj rada (kolikim je samo Kinezima stvorio nove prilike) ima u svojim temeljima onu Jobsovu poznatu o technology & liberal arts: https://m.youtube.com/watch?v=KlI1MR-qNt8

    Već danas, sutra još više, STEM i humanističke znanosti i umjetnosti biti će povezani više nego povijesno. Multidisciplinarnost ponovno postaje “in”. Ulazimo u novu renesansu. Tehnologiju (i matematiku) moraš itekako koristiti u društvenim znanostima, a o umjetnostima da ne govorimo.

    Michelangelo našeg doba neće raditi u kamenu nego digitalne 3D uratke za AR/VR svijet koji dolazi sad kao revolucija slična “internet revoluciji”. Za 10-ak godina svi ćemo nositi naočale, ali ne iz neke nove mode ili medicinskih razloga da bismo bolje vidjeli fizičku realnost nego kako bismo vidjeli cijele nove svjetove koji će biti ljudskih ruku djelu i koji će se isprepletati s ovim jednim jedinim za sada nam poznatim svijetom.

  4. Da, digitalna pismenost je potrebna za sve struke, pa je ovo jako korisno čak i ako neće utjecati na broj inženjera koje će proizvesti visoko školstvo, ali nadajmo se da će ipak utjecati jer je i to jako važna stvar.

    Nisam siguran baš da smo mi blizu ovih velikih udjela STEM kakve imaju vodeće zemlje? https://www.forbes.com/sites/niallmccarthy/2017/02/02/the-countries-with-the-most-stem-graduates-infographic/#20e58617268a

    A STEM spašava živote, ne lingvistika. Znanost, inženjerstvo… skupa stvore i npr. “duckt tape za ljude”. Još malo pa nećeš moći iskrvariti makar te vlak pregazio, a rane kao u Star Trek zarastati u minutama. Prvi korak je ljepilo! Baš inženjersko rješnje! https://www.engadget.com/2017/10/07/fast-sealing-surgical-glue-closing-wounds/

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s