Croatian Makers

Što radimo u obrazovanju

Djeca kao prizma kroz koju se možemo refokusirati iz prošlosti u budućnost

Da biste bolje razumjeli o čemu se radi s našim pokretom Croatian Makers, molim vas da pogledate ovaj kratki filmić. Prvih par minuta je o djeci, a ako vam se da, pogledajte i idućih nekoliko (moje izjave). Molim nemojte zamjeriti što se spominje moje ime u početku, to je izvadak iz intervuja sa /o meni.

Također, još možete vidjeti u ovotjednom intervjuu: Nenad Bakić, ugledni poduzetnik, ulagač, dobročinitelj i društveni vizionar u čije motive neki konstantno sumnjaju: Ili ćemo postati razvijena zemlja ili ostajemo odmaralište Europe.

Stanite na našu stranu, povucimo zemlju u budućnost i nedajte ‘crvenima i crnima’ da nas uništavaju. Ukrali su vam 27 godina života, ne dajte da to naprave i vašoj djeci! Koje to veze ima s udbaškim regresivnim stremljenjima, vrlo je uvjerljivo pisao Romano Bolković pred neki dan, u članku koji svakako preporučam pročitati.

Oglasi

Kategorije:Croatian Makers

12 replies »

  1. Zanimljivo je gledati kako mjenjate paradigmu u društvu!

    Upravo o tome se i radi u Bolkovićevom članku tako da se ne morate pravdati ” Molim nemojte zamjeriti što se spominje moje ime u početku” jer ste i vi i Bolković, kao i neki drugi akteri na sceni (Huić, Šonje…) samo jake figure koje nose (ili su potakle) proces, a to ste uspjeli jer ste argumentirani, a neovisni….dobro Bolković kaže “opasni ljudi” za crvene i crne parazite prošlosti..

    Jedna mala molba/sugestija, obzirom da su ” komentari” koji prate postove na ovom blogu počesto postali “čistilište” za razne sociopolitičke atavizme u nama samima češće (iako nekoliko puta jeste) upozorite na poveznice sa sjajnim raspravama na FB.

    Pozdrav svima uz “Nećete trolovi! Ostavljamo vam 1941. i valjda uskoro 1914., a mi idemo u 2031.”

    • Slika ti je link – to je vrlo moderan UI design! 🙂 Nekada se koristilo vrlo jake “visual affordances” (ogromni play button preko sredine slike, ili možda čak gumb koji doslovno kaže “Tap to Play”).

      Danas se smatra da su korisnici naviknuli da je (gotovo) svaki content interaktivan (pa čemu opterećivati UI s tim razno raznim gumbima i naputcima za upotrebu), da se podrazumijeva da bilo što možeš tapnuti i što god tapneš da se mora nešto zanimljivo (očekivano?) dogoditi. Pa eto, vidiš sliku koja u gornjem lijevom uglu ima logo jedne Televizije, pa što bi se moglo dogoditi ako tapneš na nju? Slika će se naravo oživjeti, krenuti će taj vidio, jer Televizija emtira videe, ne statitčke slike.

  2. Kaže Bolković:”Promjena koju je napravljena kroz STEM revoluciju dublja je i značajnija od kurikularne reforme ( koja je debelo precijenjena ), provedena je u hiper kratkom roku i sa beznačajnim novcima ( nikakvim javnim novcima do sada ).”
    Apsolutno se slažem, zabava s micro:bitovima je značajnija za razvoj djece od zamjene lektire s modernijim djelima slobodnijeg izražavanja. Kažem zabava, jer učenje mora biti zabava, a ne tlaka.
    Kad me dijete u osnovnoj školi pita da ne razumije kako se može promijeniti smjer vrtnje elektromotora, dolazim do posve jednostavnog cilja koji bi kurikularna reforma trebala ostvariti: Potreban je dodir djeteta s tehnikom, a ne da buba napamet sheme iz udžbenika. micro:bitovi su upravo to: dodir s tehnikom.

    • I Tim Cook kaže “…more important to learn coding than English” (“for French students”, novinari će naravno zaboraviti naglasiti da je to u Francuskoj kako bi naslov bio bombastičniji, oni i tako ne žele učiti englesk :D).

  3. Možda i nije toliko izravno vezano uz temu, ali nažalost prikazuje svu sumornost i koliko smo beznadno zaostala zemlja godine 2017.

    Digitalni napredak i DESI (Digital Economy and Society Index) prati napredak država članica u pogledu njihove digitalizacije, i to na temelju kvantitativnih podataka iz Indeksa digitalnoga gospodarstva i društva (DESI) i kvalitativnih podataka o politikama specifičnima za pojedinu
    zemlju.

    Izvještaji su dostupni ovdje: https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/scoreboard/croatia

    Ono što stvarno izgleda žalosno je to da smo na začelju Europe, Hrvatska pripada skupini manje uspješnih zemalja. Također, iako je sveukupno gledajući ostvarila spor napredak, sa 23. pala je na 24. mjesto jer su ostale države napredovale brže.

    Dakle mi ovim tempom niti teoretski ne možemo uhvatiti priključak u tzv. digitalizaciji društva, što je nekad davno i bila jedna od omiljenih riječi u predizbornim i postizbornim kampanjama.

    Posebno zabrinjava, a nalazi se dublje u izvješću je sljedeće:

    “Međutim, 2016. samo 2,7 % radne snage činili su stručnjaci za IKT. Nadalje, udio osoba s diplomom iz znanosti, tehnologije i matematike (STEM) iznosio je samo 1,6 % u dobnoj skupini od 20 do 29 godina. Poslodavci (uglavnom manja poduzeća specijalizirana za računalno programiranje, savjetodavne i slične usluge te MSP-ovi koji djeluju u raznim sektorima, od oglašavanja i istraživanja tržišta do izdavaštva i putničkih agencija) izjavljuju da im je teško pronaći
    stručnjake za IKT. Zanimanje za studij u STEM području razmjerno je nisko, a karakterizira
    ga visoka stopa odustajanja.”
    “U Hrvatskoj ne postoji strategija za suočavanje s izazovima povezanima s digitalnim vještinama.”

    Treba svakako ponoviti da imamo samo 1,6% STEM-ovaca u radnoj snazi i to u dobnoj skupini koja bi trebala biti u punom naponu, prepuna entuzijazma, ideja, motivacije i volje za promjenama.

    A već sada viču posvuda da je pazite “previše” STEM-a!?

    Živimo u apsurdistanu.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s