Uncategorized

Štednja građana opet na rekordnim razinama

HNB je upravo objavio podatke o zbirnim bilancama financijskih institucija.

Štednja kućanstava, kao i neto štednja (štednja minus krediti) su opet na rekordnim razinama:

Pogledajmo što to znači:

1. Prije dvije i pol godine sam pisao da je ovo jedan od glavnih razloga zašto nema reformi, imamo dvije Hrvatske. A propos, uhljebnička Hrvatska nam je bila servirala Ciprasa kao idola – on je neko vrijeme čak (perverzno!) kod nas figurirao kao glavni globalni društveni heroj – a u Grčkoj je štednja bila kolabirala. Zanimljivo, jučer imamo vijesti da je Cipras pred skoro sigurnim gubitkom izbora nakon što je zatukao Grke u zemlju. No, više ga nema u hrvatskim medijima. Uhljebničkoj i rentijerskoj Hrvatskoj je poslužio kad je trebalo.

2. Štednja raste nešto sporije nego prije. To je samo zato jer su kamate kolabirale, inače je jedan dio rasta bio od ‘pripisivanja’ kamata. Štednja raste usprkos manjem broju stanovnika – iako, među onima koji su se iselili, vjerojatno je velik udjel ekonomskih iseljenika koji i nisu imali veliku štednju.

3. Zbog kolapsa kamata sve je manje oročene štednje:

Budući da Hrvati (u prosjeku) još nisu ‘otkrili’ equity/dionice kao važnu (glavnu) investicijsku klasu, to znači da mnogi boljestojeći građani u razočaranju zbog male kamate u bankama opet kupuju nekretnine kao ‘štednju/investiciju’. (Za ilustraciju, ogromni norveški državni mirovinski fond, velik preko 1000 milijardi eura, kojem je cilj najprije zaštititi imovina, a onda ju tek oploditi, 2/3 ju ulaže u dionice.)

Osobno, nikad nisam razumio zašto bi netko investrao u stambenu nekretninu u Zagrebu umjesto u dionice hrvatskih turističkih društava (isto nekretnine, ako ih volite, a ja ih volim), kao što sam prije tri napisao ovdje: 10 razloga zašto mislim da su dionice hrvatskih turističkih tvrtki najbolja široko dostupna štedno-investicijska (pod)klasa u Hrvatskoj – od tada do sada, zajedno s dividendama, indeks hrvatskih turističkih dionica je porastao oko 100%.

Inače, naše najveće društvo kapitala u turizmu, Valamar Riviera, uobičajeno daje dividendu od oko 2%-2,5%, što je puno više od uobičajenih kamata u bankama i baš je objavilo jako dobro izvješće.

Napomena: Imam dionice RIVP.

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

77 replies »

  1. RIVP odlicno izvjesce , dogodine sigurno idu nove investicije i razvoj . E pa vidite G. Bakic ne mozete svima objasniti sto je bolje i pomoci svima ali truditi se treba , meni ste otvorili oci ja sam jedan od onih koji vas je poslusao i evo nakon tri godine imam solidno diverzificiran portfelj a na valamaru sam zaradio u tri godine oko 7% na dividendi i nevjerovatnih 90% na vrijednosti dionice i to ne samo valamar kroz citanje knjiga koje preporucujete i eclectice kao i drugih protala koje vrijedi citati dobro se snalazim kao postojan i dugorocni ulagac fokusiran na ono sto radim i hvala vam na tome .

      • U potpunosti se pridružujem pohvalama gosp. Ivice. Moja je priča je počela prije 6 godina i to dan danas smatram (financijska pismenost, ulaganje većine imovine u dionice) najboljom odlukom u životu.

        • To znači da si još beba. Nisi doživio najveću životnu školu koja se događa jednom u 80 godina (1929., 2008./2009.) baš tako totalno edukativno. Manje lekcije se održavaju svakih 4-5 do 10-ak i više godina (nepredvidivo). Sve to, i manje i velike lekcije održavaju se još tamo od ranog 17. stoljeća (https://en.wikipedia.org/wiki/Tulip_mania). Ako smatraš da su tulipani beveze, da se to ne može dogoditi danas, pogledaj samo onaj bitcoin itd. Ne razumijem se dovoljno, ali ja tu vidim prije svega tulipane.

  2. Priličan offtopic, kad ste spomenuli Ciprasa, odlučio sam linkati. Tekst je sjajan, ali zamijetite odličan opis raznoraznih Ciprasa, Varufakisa, Naomi Klein, itd, itd. Ovo je stvarno sjajan blueprint ljevičara…

    “Sve bi ovo sigurno posve drukčije ispalo, samo da Herta Müller nije to što jest, nego da je nešto posve drugo, recimo, nešto sličnije njezinom njemačkom oponentu te večeri, Michaelu Martensu: da je, na primjer, kakva hipstersko-ljevičarska humanistica opće prakse, ogrezla u neograničenoj (i neobvezujućoj) ljubavi za sve ljude, životinje i biljke, odgojena u imućnoj, ali lijevoj obitelji u kakvom Hamburgu, Stuttgartu ili (Zapadnom) Berlinu, da ima povijest “romantičnog” demonstriranja protiv američkih raketa u doba hladnog rata sedamdesetih ili osamdesetih ili ekofeminističkog angažmana ne znam već gdje, salonske ljubavi prema Che Guevari i Crvenim brigadama etc.”

    http://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/nobelovka-je-rekla-srbima-da-su-sami-krivi-za-sve-nevolje-koje-su-ih-snasle-a-onda-su-nacionalisti-s-kusturicom-na-celu-sasvim-podivljali/6695316/

  3. Možda je zgodno istaknuti kako svega tri posto najvećih deponenata u domaćim bankama, ima 58 posto ukupnih depozita ili ukupno 100,96 milijardi kuna i da čak 70 posto građana uopće nema mogućnost štednje, dakle nemaju štednju jer imaju premale dohotke. Ima li smisla tu šačicu štediša u koje apsolutno ulaze i naši vrli političari, tajkuni i ini ljudi za koje se zna da na nepošten način stječu bogatstvo stavljati u zbirnu statistiku štediša.. ali kako nam je sve naopako u državi tako su i ovi podaci van zdrave pameti. Ispada po ovome da ljudi grcaju u lovi..da smo zapravo bogata zemlja, a ne na rubu siromaštva. Inače slažem se da je bolje ulagati u dionice nego u nekretnine…

    • O tome se i radi – tvrdnja članka NARAVNO nije da je štednja ravnomjerno raspoređena, vjerujem da ste kiknuli na link o ‘dvije Hrvastke’ koji sam dao. Naravno, tri posto najvećih ima veliki iznos (iako sam skoro siguran da se tri posto odnosi na sve ljude ili na sve ‘štediše’, skoro pa svejedno, jer i onda ulaze sva djeca koja imaju račune), ali velik broj ljudi vam onda ulazi u iduće postotke, recimo idućih 50 millijardi. Među njima svima se nalazi velik dio ljudi iz one Hrvatske koja se opirala reformama.

  4. V.Ivica, potpisujem veći dio Vašeg posta, jedino bih nastavno na napisano dodala da je naš čovjek još uvijek naslonjen na “vlastiti beton” jer u ovoj poprilično neuređenoj državi,koja je ekonomsk,pravno i političkii nesigurna u puno stavki tako i po pitanju banaka, fond menađeta, klimavih mirovinaca, obveznićkog smeća i općenito očuvanja novca ljudi ne vjeruju da su grafovi iz bijelog svijeta koji potvrđuju mudrost ulaganja u dionice dugoročno primjenjivi i na ova naša trusna Balkanska područja. Primjerice ZSE je već mjesecima imobilizirana gipsom iz Agrokora,mnogi su postali žrtve odluke da se blokira veći dio dionica, a neki su trgovali na osnovu lažnih izvješća i tako direktno i pod okriljem državnih institucija prevareni.To nije burza koja odaje povjerenje. Kako uvjeriti ljude,male dioničare koji bi uložili 20-30% svoje ušteđevine u ZSE da jednim dekretom, jednim terorističkim napadom,krivim potezom lii potpisom politike neće biti ugrožena njihova ulaganja u dionice i da uloženo neće izgubiti u jednom danu. Ljudi su postali, s punim pravom, strašno nepovjerljiv, puno puta su na raznim nivoima prevareni ili se osvjedočili da politika i strankemogu sve. Pa dovoljno su svjež primjer neke odluke sudbene i pravosudne vlasti u ovoj zemlji. Kad god pokušam razgovarati s ljudima o tome zašto ne uložiti u dionice, nego ulažu npr.u stan u Zagrebu svi mi uglas viču, stan mi sigurno ostaje ako bankrotira država, ako nešto poremeti turizam, ako propadne firma ili neki menađment bude naprasno smjenjen.Stan mogu prodati a dionice mogu izgubiti preko noći. Stan ne mogu izgubiti taman pale cijene i za 20-30%, beton i dobra lokacija mi garantiraju da neću sve izgubiti i da ću ga u najlošijem scenariju prodati. Ne znam što im na to reći, i sama sam nekad u dilemi, iako imam dionice, kako dugoročno sačuvati veći dio vlastitih novaca pored svih ovih tragikomedija koje proživljavamo u Hrvatskoj i tjeskobe kojom je mali čovjek izložen kad promišlja kako sebi osigurati koliko-toliko kvalitetnu mirovinu.Kako se zaštititi, što mi u ovoj državi gsrantira da će onaj koji me prevari odgovarati za to i da ću makar i onaj novac u banci dobiti ako banka propadne. Puno stvari nam ne odaje sigurnost i ne možemo planirati ni kraj godine a kamoli narednih 10-15 godina. Ne možemo samo copy-paste iz drugih zemalja kad je ulaganje u pitanju, e kad bi barem mogli, jer su ekonomski uvjeti i gospodarska situacija ovdje i u razvijeniijim zemljama sasvim drugačiji. Ova ekonomija, ovo gospodarstvo ovo pravosuđe nisu ni Norveško ni Australsko ovo je ….ne znam što i kako ovo nazvati, ali je ovo zemlja u kojoj živimo i sami moramo vidati vlastite investicijske rane.

  5. S druge strane, ako uzmemo u obzir da prosječnom građaninu njegova nekretnina kojoj je u prosijeku vlasnik dugoročno zapravo ne predstavlja neku pravu vrijednost (neće ga ona moći prehraniti u starosti!) i da osim nekretnina i ove štednje prosječni građanin nema ništa drugo od dugoročne imovine vrijedno spomena, ispada da je ovih niti 20.000 kn u prosijeku onaj jedini bitan “net worth” našeg prosječnog građanina, a koji u prosijeku ima preko 40 godina, tj. još svega 20-ak godina do mirovine.

    Ako tako gledamo, ovo što naši građani imaju štednje je zapravo zanemarivo mali iznos.

  6. Pogledajte i mali presjek tržišta kapitala u SAD i koliko se oporavilo od krize, i što bi bilo da ste kupili dionice kad su bile na vrhuncu 2007. Jednom rječju nevjerojatno.

    https://www.ft.com/content/f1220e04-aad7-11e7-ab55-27219df83c97

    Također evo još jedan zanimljiv članak o financijskom opismenjavanju, a što bi zapravo trebali najkasnije u srednjoj školi učiti i znati.

    What I wish I knew about money when I was 18
    FT writers and others give financial tips to those about to embark on adult life

    https://www.ft.com/content/d66c9012-9f78-11e7-9a86-4d5a475ba4c5

  7. Za one koji nisu financijski strucnjaci, savjetujem ulaganja u uzajamne fondove koje ulazu u dionice na frankfurtskoj burzi. Nase banke nude udjele u tim fondovima vec poodavno a dobit je veca od inflacije, sto je uglavnom i cilj. Sto se hrvatskih dionica tice, naprosto nemam povjerenja u fer plej. Radi se o igri s oznacenim kartama a ja nisam u dosluhu s onim tko dijeli karte,

  8. Nećete vjerovati ja prodajem nekretninu kojoj je povrat na trenutni najam cca 10-11 godina(više se trenutno ne može dobiti a nekretnina super zarađuje,uz projekciju inflacije jako moguće da će povrat biti i brži),nigdje mi se ne žuri prodajem samo usmenom predajom jer najam odlično ide ali eto odlučio prodati ako netko naleti i uložiti u dionice.Mojim frendovima koji ne ulažu u dionice(ni u snu) savjetovao sam da to kupe jer imaju već uhodan i organiziran posao najma.Znate što prvo promisle?A zašto ti prodaješ kada je to tako dobro?To smo mi hrvati?A znate što ti isti kupuju po onoj “neka stoji,nek se nađe”?Stanove u zgb u kojima im je povrat na najam 30 godina i to bez kalkulacije amortizacije?I što da im kažeš?Veze to sa mozgom nema?Tu je bog rekao davno laku noć zdrava pameti….

  9. Da objasnim moju računicu-kalkulaciju?Ako to prodam i uložim u četri ili pet visokorizičnih dionica koje po mojim očekivanjima mogu realizirati prinos u 5-7 godina 150-200% da uspijem u dvije na dobitku sam i realizacija povrata mi je brža,to je jedina moja računica….Naravno no risk no profit ali se disperzijom smanjuje rizik na prihvatljivu razinu…

    • Pa u 5-7 godina ako ne bude nekog novog svjetskog kraha većina dionica će odradit najmanje 100% a ne samo super rizične. U super rizične bih stavio najviše 20% onoga što je u dionicama. Ali ima rezona i to jer će superrizične ostvariti puno više od 100% bar one koje prežive

      • To ti baš i nije jako vjerojatno, niti poželjno. Pretjerano napuhivanje balona nije dobro. Zarade kompanija ne mogu toliko rasti da nas izvuku iz trenutno pomalo neugodnih valuacija i još opravdaju toliki dodatni rast, i dalje prosječno godišnje iznad dugoročnih povijesnih prosijeka.

    • Da, računica štima! Ako će ti bar 2 od 4 i pol dionice ostvariti rast od u prosijeku 175 % kroz tih 6 godina, a preostale od njih pasti maksimalno 80 %, nominalni će povrat biti jednak ili bolji od onog na nekretnini kojoj ne aprecira glavnica ali ostvaruje rentni prihod od oko 9 % (kojega naravno reinvestiraš u tu istu/jednaku investiciju, doduše ne znam kako… pa ako ne…, onda dionice tu imaju dodatnu prednost, onima koje ne uspiju možemo dopustiti pad i veći od 80 % da još uvijek taj portfelj dionica bolje stoji od te nekretnine).

    • Ja upravo prodao nekretninu u zgb u kojoj sam živio, da nešto slično pokušam.
      I sad idem u najam. Ljudi oko mene misle da nisam normalan. Možda i nisam 🙂
      Usput, unajmljujemo trosobni stan na Malešnici, Španskom, pa ako netko iznajmljuje –
      mhoic@yahoo.com

  10. Ne samo Ciprasu, divili smo se potezima Chaveza i Madura 😱 što je ipak korak dalje prema ludilu.
    Kada ste počeli pisali o turističkim dionicama kao nekretninskim one su tada to i bile, sada ipak one svoju vrijednost opravdavaju ne samo vrijednošću zemlje i betona nego i poslovanjem. Osim naravno Lplh koja je ostala prava nekretninska dionica, nema čak ni puno betona a kamoli poslovanja, čista zemlja i Mediteran kakav je nekada bio. Neki dan čitam kako su časne sestre negdje na Jadranu našle investitora i upogonile zemljište u gradnju hotela sa pet zvjezdica, da ih možda kontaktira ekipa iz Lplh?
    Što se tiče otkrivanja dionica u Hrvata, otkrili su ih Hrvati ali na tako opak način da kada prosječnom čovjeku spomenete dionice većina vas gleda kao čudaka, opekli se na mlijeko pa sada pušu i na jogurt. A pogledajte kako političke elite, čak i ministri financija govore i ophode se prema toj investicijskoj klasi. Kako su mudro pripremljenim porezom na kapitalnu dobit zatukli u zemlju ionako krhko tržište kapitala. I onda ono što bi bilo primarno, mogućnost da tvrtke preko tog TK prikupljaju sredstva na jednostavan i transparentan način nije izvedivo pa imamo ove drame kao kod ĐĐ.
    Vidjeli naši, ima vani neka burza, tržište kapitala, vrti se tu i oko toga neka para pa da i mi napravimo. Nešto kao oni Polinežani što čekaju aeroplane sa kokosovim orasima i trstikom na ušima.

  11. http://www.poslovni.hr/hrvatska/5-kljucnih-reformi-koje-hrvatska-treba-provesti-za-uravnotezeni-financijski-sustav-333884

    Na prvom je mjestu nastavak poreznog stimuliranja tvrtki kroz smanjenje poreza na dohodak. Po Adrovićevu sudu, trenutne stope nisu dovoljno atraktivne za strane ulagače. Nadalje, tu je i pitanje najviše stope od 36 posto zbog čega konzultantske i revizorske kuće odlaze u druge zemlje. „Vlada bi trebala razmisliti i o ukidanju poreza na kapitalnu dobit koji je donio nelikvidnost na tržište kapitala. To je bio ishitren potez te bi ga trebalo barem privremeno isključiti“, smatra Adrović.

    Čekamo i to parafiskalno rasterećenje, IPO HEP-a itd. Vlada bi trebala prebaciti u višu brzinu i početi rješavati probleme. Sa Agrokorom je jako dobro ispalo ali trebaju se malo ubrzati oko reformi i smanjenja poreznog opterećenja.

  12. /Nastavak na FB raspravu, ne prihvaća dodavanje komentara/ Da li mi živimo u istoj zemlji? Statistički Hrvatska ima 22 tisuće milijunaša i 44 tisuća polumilijunaša? A s druge strane u istoj Hrvatskoj samo 4,3 tisuće firmi ima dobit veću od 1 mil kn. Svi ostali su možda dobili bogato naslijedstvo.
    Znači, prema doslovnoj interpretaciji brojaka HNB-a „Hrvati žive odlično samo još nisu toga svjesni“.
    Od 2,38 mil Hrvata s štednjom u banci te uz Gini koeficjent 0,89, HNB je u svom agregatnom automatizmu samo „propustio“ reći koliki udio je tu istih milijunaša koji se istovremeno pojavljuju u različitim bankama.

  13. Moram reci da sam ocekivao post od Nenada o sutrasnjem povratku dionica Agrokorovih kompanija na Zagrebacku burzu ,nevjerovatno sam iznenaden da nitko to ne komentira a znam da mnogi koji posjecuju ovaj blog imaju dionice (Jam…Belja..Vupika…Leda…itd , kakvo je misljenje kuda ce te dionice i sa kojim cjenama ce startati i kako. 🙂

  14. Hvala svima na savjetima. Stvar je u tome što mislim da oni koji nisu financijsko-ekonomsko-matematičke struke teško se sami mogu snaći kad je ulaganje van RH u pitanju. U manjim mjestima gdje npr.nema ZABE ili financijskih savjetnika laicima teško.

    • Ulaganje van Hrvatske uopće nije komplicrano.
      Treba ti znanje engleskog i matematika iz osnovne škole.
      Problem je što su naši ljudi zatucani i nisu naučili gledati van svog sela.
      Doslovno se drže one kud svi Turci tuda i mali Mujo.
      Moj otac mi je rekao da je ulaganje u dionice pametno svi bi to radili, a on ne zna nikoga tko to radi.
      Dakle po njegovom to nije pametno.
      Kad sam mu rekao primjer norveškog fonda on mi je rekao da se ne pavim pametan.
      To je slika i prilika naših ljudi, a vrijeme će pokazati tko je bio u pravu

      • Nažalost to je prirodno za ljude, ne samo kod nas. Normalno je da kopiraju jedni druge, misle da je “većina u pravu”.

        Ja pak kao da sam vanzemaljac. Ja sam uvijek bio sklon imati “drugačije ideje”, ne vjerovati u mišljenje većine (“krda”), tražiti neku dublju istinu, smisao.

        Intuicija mi skroz kontra, uvijek mi je sumnjivo ako nešto kaže “većina”, više sklon vjerovati da je u pravu neka specijalna manjina. U mnogim stvarima to možda baš i nije najpametniji pristup, ali u investiranju doza tog contrarian stava mislim da je vrlo dobra stvar!

        • Da tako je , dokaz tome je kretanje crobexa nakon , objava companija o rezultatima treceg kvartala . Sve dionice padaju cak i one koje su polucile dobre a neke i izvrsne rezultate . Prica se samo o Agrokoru i njegov negativni utjecaj jos traje sad jos gore od kad su se dionice agrokora vratile na trziste , nastala je neka kolektivna lagana panika sto keste prilika za dokup ali da li ke to prilika na nasoj kadnoj zagrebackoj burzi to cemo tek vidjeti.

        • Da…, psihologija mase je nešto što se treba uzimati u obzir u razumijevanju ponašanja tržišta kao cjeline i konkrentih dionica čak, u tim neefikasnim tržištima kao naše (donekle i onim “skoro efikasnim”, jer ne postoji 100 % efikasno dioničko tržište, svuda su tržišta podložna ljudskoj psihologiji, iracionalnostima raznih vrsta).

          Ali to vrijedi i obratno, ne samo kad pada. Često stvari rastu “samo zato što su kompanije objavile odlične rezultate” (a bez da se gleda na cijenu, uračunava li ona već te ili možda i još bolje rezultate…).

  15. Danasnji dan je oznacavao veliki dogadaj -povratka Agrokorovih dionica na trziste ,sobzirom da sam predvidio da ce cijene pasti jako puno sto se i dogodilo. Nemam nijednu dionicu nijedne Agrokorove kompanije ili njenih velikih dobavljaca . Cudim se da nitko juce pa ni danas to uopce ne komentira ,ta tema je zasluzila topic ali nema ni toga a i zasto bi .
    veljaca2017- Jamnica- 1 dionica 165000kn – travanj prije zaustavljanja trgovanja.-54850kn da bi danasnjim otvaranjem burze cijena stigla na 5900 kuna ali svakako znate cijene koje su ostale nakon zaustavljanja trgovanja ali trenutne cijene su mizerne zapravo zastrasujuce niske .
    Da li je vrijeme za kupovanje tih dionica sada e to neznam procijenite sami ali da o tome nitko nista ne pise ovdje pa to je cudo 🙂

    • A ne znam sto bi rekao… ARNT i RIVP obaraju rekorde, pa i oni padaju ili su na istoj razini. Jednostavno ne treba traziti neku veliku logiku na trzistu s dnevnim prometom od par stotina tisuca eura..

    • S moje strane je još teško kupovati takve dionice kojima ne znam do kuda će padati, a vrijednost same tvrtke uz garancije koje su dali je još nestabilna. Još mi nije čista situacija oko akrokor tvrtki.

  16. V. ivica, slažem se, strahovito zanimljiva tema ali tu je iznimno teško nešto pametno napisati. Cijene jesu niske (relativno) međutim, dok se stvari ne razjasne dodatno kupovina tih dionica mi je nekako špekulantski. Tko voli nek izvoli, može se zaraditi ali onda nema plača kasnije ako se novac pogubi.

    • Slazem se sa vama , ali upravo oni koji imaju dionice Agrokora mali dionicari ali i oni veci trebali bi popraviti portfelj ih dionica recimo evo kao vupik 8 kuna ako imate dionice vupika kojima je prosjel kupnje 38 kuna pa sada dokupiti po 8 kuna ne moze biti lose kao i recimo Belje ako vam je prosjel 20 kuna a da sada to ne popravite sa cijenom 2,6 kuna bilo bi lose naravno treba imati sredstava slobodnih za to . Nemam dionice agrokorovih tvrtki niti nagovaram ikoga na kupnju ili prodaju , ali to ne znaci da ih ja necu kupiti jer bicu u puno boljoj poziciji od onoga koji te dionice ima od prije iako bi mogao izgubiti sve . Ali lijepo mi zvuci 2000 dionica belja za 5000 kuna zar ne ? 🙂

      • Meni nikako nije jasna ta vasa teorija o “popravljanju” portfelja. U ovome trenu nitko ne moze biti siguran kako ce se zavrsiti ta prica i dokup po niskim cijenama samo zato jer vec imate dionice kako biste smanjili ulaznu cijenu je besmislica.
        Ako stvar ispadne dobro za dionicare, zavrsit ce dugorocno dobro i za one s pozicijom od prije, a ako zavrsi lose, dokup ce biti samo bacanje novca.

        • Suzi , sto mislite onda i razlozima zasto su ljudi kupovali ledo ili zvijezu u cetvrtom mjesecu kada su dionice pocele strmoglavo padati i tada je bilo jasno da ih ne treba ni stapom dirati , nitko me moze predpostaviti kako ce se stvar razrjesiti bas nitko , Vjerovnici imaju isto veliku krivicu , banke ne daju lako krediti bez hipoteke koja barem vraca cijeli kredit a u ovoj situaciji su prihvacale garancije tvrtki koje su 10 puta manje vrijednosti . Sve se sada svodi na spekulaxije i Rizik ali eto ja da sam kupio 2000 dionica Belja po 15!kuna prosjecno u aprilu kupljeno sasvim sigurno bi sada reskirao i kupio jos 2000 po 2,5 kune to je totalni Rizik i spekulacija ali je manji nego da cekam oporavak firme i povrat ili cak zaradu od dionica koje sam kupio po 15 kuna . Da nam zakoni i vrijede i da se postuju ovo je potpuno nepredvidivo .a sto se tice dokupa kada cijena padne to ke normalno samo sto ce mozda kod agrokorovih dionica to biti bacanje novca . Ne nagovaram nikog na kupnju ili prodaju i nemam agtokorove dionice 🙂

        • V. Ivica,
          mislim da me niste shvatili. Uopce mi nije namjera ulaziti u raspravu o dionicama Agrokorovih firmi. One su u ovom trenu iskljucivo pitanje osobne preferencije rizika i nije mi na kraj pameti donositi bilo kakve zakljucke o njihovij vrijednosti.
          Ono sto me bode i smeta je vasa potpuno besmislena i matematicki nedokaziva konstatacija o “smanjivanju” rizika izlozenosti spomenutim dionicama tako sto bi ih dokupili jos po ovim niskim cijenama.
          Ovo je blog koji nastoji ljude educirati o ulaganjima, a ta tvrdnja je matematicki nonsens. Vas dokup sada je multiplikator, a ne osigurac. Ako stvar prodje dobro, ovim dokupom vi prolazite bolje nego prije, a ako bude lose, vi ste upali u tzv. “sunk-cost fallacy” gdje bacate “dobar” novac za “losim” koji je vec izgubljen i prolazite jos losije.
          Zato nemojte zamjeriti, zelim vam sve najbolje u pothvatu, ali bilo bi dobro stvari zvati pravim imenom. Na ovaj nacin nema nikakvog smanjivanja rizika.

    • Puno je nepoznanica i kupnja je u određenoj mjeri rizična ali je fundamentalna vrijednost pojedinih kompanija iznimna. Naravno zbog obveza priča je drugačija… Ono što je špekulantski u lošem smislu je prodaja dionica A. kompanija sada od strane obveznih mirovinskih fondova. Oni se tako ja to vidim ponašaju štetočinski i bez ikakvog su nadzora u tome što rade. Vjerojatno su i u sukobu interesa kada bi to nekoga zanimalo. Nema veze ionako su naši novci. Mirovinske fondove moralo bi se stavitin pod stroge kontrole i omogućiti kontrolu i same javnosti ukoliko je to moguće. Prodavati Ledo po 500 kn (iako moze biti sutra i 200 kn ili 20 kn) ili Belje i ostale je rizično i špekulantski jer ključnih info i dalje oni koji prodaju nemaju.

      • Sve te članice grupe Agrokor danas vrijede nešto između 0 kn i iznosa ne bitno različitog od njihovog ATH. Ovisi o tome kako će se te nagodbe odigrati. Što će biti s obvezama po jamstvima. To ih može pokopati, ali i ne mora…

        Problem je što nitko sad ne može baš nešto jako pametno procijeniti koja je od krajnosti koliko vjerojatna, ili gdje na toj skali se nalazi najvjerojatnije rješenje…

        Tako da ove dionice su sada valjda najrizičnije na ZSE. Rizik je zanimljiva stvar. Nije uvijek jasno kako na najbolje iskoristiti, kako se treba “kladiti”…

        Ja sam za sada prema zadnjim cijenama na tim dionicama (najviše LEDO) izgubio skoro koliko i na Petrokemiji koja znamo kako je nikako završila, za trajno.

        S ovima ne znam još što će biti. Srećom, kao i uvijek diverzifikacija spašava stvar. To sam ja već puno puta vidio na svojoj koži. Ponekad ti je možda žao što si diverzificiran kada ti neka dionica raste bolje od svih očekivanja ali ove ružne situacije bi trebale biti dobar podsjetnik čemu diverzifikacija služi.

        • Mclynx koliko se sjecam prije samog zatvaranja burze i micanja Agrokorovih dionica spomenuli ste da ste dokupili Ledo jer vam se cijena cinila ok ,jos ste dodali da ste svjesni rizika , zar ne spada i dokup po niskoj cijeni u jedan vid ublazavanja gubitka naravno da je i to Rizik ali sto nije na nasoj burzi evo pogedajte Arena,Valamar, AD Plastic pa cak i Eri. NT dobra izvjesca dionice koje redovno daju dividentu stabine i sigurne ali svejedno padaju ili stagniraju nakon vise nego dobrih izvjesca (Eri NT nesto manja dobit ali div. uvijek velika) .Pa jasno da je nasa burza nepredvidiva ali ako ste Kupili nesto po 3800kn u cemu je problem reskirati i kupiti recimo sada za 500kuna.
          Gledajuci realno Buffett je cesto kupovao naizgled lose a onda preporod za godinu ili dvije :).

        • Nisam vjerovao da postoji neka ozbiljna šansa da se rizici po jamstvima mogu materijalizirati ili ako bi se ipak to dogodilo mislio sam da bi to bilo nešto razumno, tipa izdavanje do 100 % novih dionica (i nikakve druge direktne naplate iz postojeće imovine društva). Sad nisam više siguran što misliti jer ne vidim puno pomaka u tom restrukturiranju Agrokora. Razmišljam, pratim razvoj situacije. Nisam ništa trgovao prvi dan.

          Pa, dokupljuješ ako misliš da vrijedi više od te cijene, ne mehanički “samo zato što je cijena pala”. To što je cijena pala/rasla samo po sebi nema veze. Bitno je kakva je tvoja procjena (i ona se mogla promijeniti).

        • što se tiče vrijednosti dionica tvrtki sastavnica agrokora za male dioničare, ovo što je napisao mclynx je realnost.
          Pošto je konačno rješenje oko dugova agrokora nepoznanica tako se još pouzdano ne zna ni što će biti sa jamstvima. Rizik je velik ali strah od gubitka svega je natjerao ulagače na totalnu rasprodaju. Tu su naravno i naši mirovinci koji se poslovično ponašaju kao pijani milijarderi, kada kupuju plaćaju koliko košta da košta, kada prodaju udaraju dok god ima kupnje bez obzira na cijenu. Oni su prekrižili to ulaganje, stavili na nulu i sve što dobiju njima je čista dobit. Pošto je ishod toliko neizvjestan logično je da se nitko racionalan za sada ne odlučuje davati prognoze. Ući sada na ovim cijenama, prodati ili zadržati duboko je osobna stvar, tj. stvar kakvu tko ima politiku vođenja portfelja.
          Ako prinudna uprava do sada nije optužila uprave tvrtki za davanje jamstava i ako ih želi zaštititi od tužbi ulagača koji nisu bili pravovremeno obaviješteni, način da se stvar djelomično riješi su udjeli samog agrokora u tim tvrtkama dok bi udjeli malih ulagača eventualno bili umanjeni dodatnim zamjenama udjela za dug. Pitanje je jesu li mirovinci neki igrači koji nešto više znaju pa rasprodaju.
          Do sada to baš nisu pokazali.

        • Uglavnom, ja sam računao s razrijeđivanjem oko duplo, a zadnje cijene ovih dionica impliciraju razrijeđivanje od 15-20 puta.
          Nekako sam pogriješio za red veličine 😀 Ili možda tržište sad jako pretjeruje…

          Nekako mi je nevjerojatno da će te nagodbe završiti na način da npr. LEDO izda jedno šest milijuna novih dionica koje bi vjerovnici zamijenili za svoja potraživanja po jamstvu tako da Agrokor zajedno sa svim starim dioničarima spadne na ispod 5 %, pa da onda ako žele novi dioničari mogu napraviti i istiskivanje… Baš lud razvoj situacije. A to mi se čini da tržište predviđa ovakvim cjenovnim razvojem.

        • Možda griješim ali ne bi li trebala eventualna dokapitalizacija i razrijeđivanje dioničara biti izglasano na glavnoj skupštini društva od strane postojećih dioničara. Budući da Agrokor ima sve manje dionica i praktički u nijednom društvu nije više većinski vlasnik uopće ne vidim način da se tako nešto izglasa na skupštini. Izmjena vlasničke strukture se može dogoditi jedino aktiviranjem jamstava ali u tom slučaju sve odlazi u stečaj što razvlaščuje privremenu upravu. Mislim da ćemo svjedočiti vrlo zanimljivim akrobacijama koje će za posljedicu imati dugogodišnje sudske postupke. Kupio sam nešto dionica leda kod dolaska Alvareza jer je tada bilo logično očekivati da bi najveći vjerovnik Sberbanka imala interes stabilizirati poslovanje i preuzeti Agrokor i njegove udjele u povezanim poduzećima, a sve u svrhu prodaje po maksimalnoj cijeni. Nažalost nisam prodao kada se država poigrala nacionalizacije. Sada zaista ne znam kojim će putem ovo krenuti i na koji će način planeri pokušati izvesti “prijevaru stoljeća” ali čini mi se da neće biti niti približno dobra po dioničare. U budućnosti se mogu očekivati tužbe svih strana pa i malih dioničara. Na Belju je već počela priprema terena…

        • Ah, za win-win situacije treba razuma na više strana, svim uključenim. Ako skupštine ne mogu izglasati nešto što bi se dogovorilo s vjerovnicima kao obostrano prihvatljivo rješenje, onda ne znam, onda će svi izgubiti puno više nego se moralo.

          Ovakve stvari se riješava na način da se djeluje jako brzo i iskreno misli na interese svih strana, na win-win, jer samo tako je moguće postići efektne dogovore. Nisam siguran da smo u Hrvatskoj naviknuli razmišljati u win-win terminima. U svakom drugom slučaju će se netko osjećati zakinutim, komplicirati će se dugim sudskim postupcima, i svi će gubiti umjesto da svi dobivaju koliko se dobiti moglo.

          Mislim da je nemoguće je bilo što značajnije naplatiti iz postojeće imovine društava jamaca. Što se ne otpiše (a to treba biti značajan dio) i što Agrokor ne vrati u kešu (to isto može biti nezanemariv dio) i u svojim dionicama koje još ima (pa ima još dosta), moguće je od jamaca naplatiti jedino tako da skupštine pristanu da u zamijenu za “oslobođenje od jamstava i odustajanje od svih tužbi” (to nije mala stvar) izdaju određeni broj novih dionica u korist tih vjerovnika. Ja samo kažem da u početku nisam očekivao da će broj novih dionica biti baš više od 100 % a sada više ne znam što da mislim. Sve to skupa počinje izgledati kaotično i sporo konvergirajuće ka konačnim rješenjima.

          Možda je taj Lex Agrokor bio dobar za nekoga (dobavljače itd.), ali sve u svemu, ne sviđa mi se to, mislim da bi bez toga i s nekim stanardnim pristupom, tržišnim, tipa Alvarez, to sve završilo puno brže i bolje.

        • To što se isplatilo dobavljačima je kap u moru. Govorimo ovdje o nekoliko stotina milijuna kuna što je nebitan iznos. Win win situacija za sve je bila dolazak Alvareza i njegovog tima koji je situaciju iskomunicirao po knjizi i bilo ga je užitak slušati. Ovaj kaos koji je država režirala kasnije s Ramljakom i Knightheadom je prestrašna i za posljedicu ima da win win situacija više jednostavno ne postoji. Radi evidentne protekcije Knightheada i njegovih potraživanja koji ulaze u prioritet, jedina šansa za Sberbank koji je najveći vjerovnik da se za nešto izbori je da maksimalno opstruira nagodbu i stvori si što bolji teren za arbitražu. To će vrlo vjerojatno za posljedicu imati, pada mi na pamet, nepriznavanje dijela dugova prema njima. U tom kaosu postoji i treća strana, a to su dioničari. To što Agrokor više nije nigdje većinski vlasnik osim u Jamnici implicira da će i ovdje biti jednostranih poteza od strane izv. uprave kojima će se dioničari pokušati razrijediti ali mi zaista nije poznato na kakav je način bez aktiviranja jamstava to uopće moguće izvesti. Ne treba zaboraviti da su veliki gubitnici ispali i mirovinski fondovi koji su izgubili stotine milijune kuna. Iako za sada izgleda kao da za to nikoga nije briga jer je javnost apsolutno financijski nepismena za očekivati je da će se pritisak te iste javnosti nakon nekoliko senzacionalističkih tekstova povećavati. Svi znamo kako je ova nesposoba vlada do sada reagirala nakon takvih pritisaka pa možemo očekivati nekakvu protekciju i tih fondova u sklopu nagodbe.

        • http://www.index.hr/vijesti/clanak/ramljak-ponistio-sberbankov-dug-objavio-kome-je-sve-agrokor-duzan-i-koliko/1006398.aspx

          Evo i potvrde onoga što sam i pretpostavljao i već naveo iznad. Ovo je sada i “crno na bijelo” dokaz da Hrvatska nema nikakve šanse postati uređena zemlja. Ovako nešto se u civiliziranom svijetu jednostavno ne radi. Mislim da je sada definitivno svakome jasno da će se u budućnosti Agrokorovi dugovi s kamatama vraćati iz proračuna. Jeftini populizam je odavno prevladao i kod ove vlade. Neću reći da sam imao neke iluzije da je prošlu Milanovićevu nemoguće nadmašiti ali nisam se nadao da ju je moguće baš toliko nadmašiti. Nakon niza loših odluka u pogledu Agrokora i improvizacija u hodu, shvatili su da je jedini način da ovo proguraju do kraja je taj da najvećeg vjerovnika izbace iz igre. Nagodbu, kakva god ona bila, je sada jednostavno postići te će se “stručnjaci” hvaliti kako su spasili hrvatsko gospodarstvo. Za desetak godina će se nakon niza tužbi vjerojatno cjelokupni iznos vratiti iz proračun. S kamatama će to biti oko dvije i pol milijarde eura ili oko 15% državnog proračuna. Ako baš budemo imali lude sreće, taj će iznos biti nešto manji ukoliko nekakvu razliku Sberbank uspije naplatiti u inozemstvu iz Agrokorove imovine. Moram biti iskren i reći da se osobno sramim ove zemlje.

  17. JE LI NA SNAZI TRGOVANJE SA BIVŠIM VLASNICIMA DIONICA ?!?
    Kad već Nenad (kao ni ostali financijski pismoznanci) ne želi napisati ništa na temu povratka Agrokorovih dionica na tržište kapitala, postavljam pitanje Nenadu a i svima za razmišljanje?
    Kolika je vjerojatnost da Ivica Todorić kao većinski vlasnik Agrokora d.d. a posredno i većinski vlasnik Jamnice, Leda, Belja, Vupika itd. skupa sa manjinskim vlasnicima navedenih tvrtki (malim dioničarima) poslije nagodbe postanu “bivši vlasnici navedenih tvrtki – bez ikakve naknade” ?!
    Točnije rečeno kolika je vjerojatnost da su postojeći vlasnici ustvari već “bivši vlasnici” s obzirom na činjenicu da su izdana “Jamstva bez pokrića” i 10 puta veća od ukupne imovine tvrtki i da se ne vidi načina kako bi vjerovnici mogli osigurati naplatu osim da uđu u vlasništvo navedenih tvrtki. Pravnici bi rekli da su vjerovnici ustvari “izvanknjižni vlasnici dionica” samo je pitanje trenutka kada će uknjižiti vlasništvo.
    Ako nagodba bude išla u tom smjeru (ne vidim drugoga) onda je i ponovo pokrenuta trgovina dionicama ustvari nelegalna trgovina u kojoj “bivši vlasnici imovine” prodaju imovinu (dionice) naivnim kupcima.
    Po meni je to isto kao da već prodani auto (ili stan) kojega niste uknjižili na novog vlasnika prodate naivnom kupcu (ili kupcima više puta) samo na temelju vlasničke knjižice koju još posjedujete, a zatajite mu kupoprodajne ugovore , odnosno “jamstva bez pokrića” u ovom slučaju.
    Po meni će ovo biti još jedna megalomanska prevara na Hrvatskom tržištu kapitala i propust HANF-e i nadležnih institucija što su uopće dozvolili trgovinu dionicama.
    Vidi li netko drugačiji rasplet nagodbe (osim upisa potraživanja vjerovnika u vlasništvo tvrtke) za slučajeve kad ukupna imovina tvrtke vrijedi cca 2 milijarde a jamstva izdana i dospjela na naplatu su 20 milijardi ?!?

    • Ja bi rekao da je takav scenarij od 30 do 70 % moguć. Vlasništvo budućih vlasnika odredit će se nagodbom kao i eventualni udio postojećih dioničara. Agrokor je napravio nemjerljivu štetu zagrebačkoj burzi i ulagateljima prije svega. Vlada bi temeljem takbig razvoja situacije morala dokinuti oporezivanje na burzi jer ZSE pokazuje znakove kolapsa, dok gospodarstvo i mnoge kompanije rastu i odlično zarađuju. Posebno turističke.

    • Bilo kakvim izdavanjem novih dionica uvijek je moguće izdati isključivo konačni pozitivni cijeli broj novih dionica. To znači da postojeći dioničari nikako ne mogu biti “beskonačno razrijeđeni”, tj. nikako ne mogu biti “izvlašteni” na taj način. Svaka dionica je tu kao što je i uvijek bila i ako ne bude stečaja s likvidacijom (suludo, zašto bi se to radilo) biti će i dalje, pa je samo pitanje koliko vrijedi, pitanje je samo koliko je točno to razrijeđenje. Čak i tu postoji donja granica od 0,01 kn jer se u RH cijene ne izražavaju u decimalama lipe.

  18. JMNC -89,06%
    LEDO -82,78%
    ZVZD -80,84%
    BLJE -68,97%
    VPIK -56,38%

    Najveća mi je fora što JMNC, LEDO i BLJE i dalje govore -> Izdavatelj potvrđuje da ne raspolaže cjenovno osjetljivim informacijama koje nije objavio.

    • mclynx:
      Ako sam dobro razumio ti govoriš o izdavanju novih dionica koje bi valjda trebale biti “darovane” vjerovnicima u zamjenu za potraživanja. Ako su potraživanja vjerovnika (uključujući jamstva) 10 puta veća od ukupne imovine, to bi onda značilo da bi vjerovnici u zamjenu za potraživanja skupa sa postojećim dioničarima dobili nešto što je 10 puta “razrijeđeno”, odnosno nešto što vrijedi 10 puta manje. Tom logikom bi se Kapital na primjer Jamnice d.d.. koji sada vrijedi 1 milijardu i 294 milijuna (1.294 milijuna) ustvari pretvorio u 129,4 milijuna kuna, a ukupna imovina jamnice (Aktiva=Pasiva) koja sada vrijedi 2.771 milijun smanjila na: 2.771 -1.294 + 129,4 = 1.606,4 milijuna kuna.
      To bi onda značilo da se struktura vlasništva Jamnice (Pasiva) ustvari sastoji samo od 8 % kapitala i 92 % obaveza !!
      Da sam ja vjerovnik sigurno ne bih išao sa postojećim vlasnicima dijeliti ono što je preostalo (kapital) nego bih išao na “istiskivanje postojećih vlasnika-dioničara” odnosno preuzimanje tvrtke i ono što je sad njihovo postalo bi moje, a onda bih prodao ono što je preostalo nekome tko to želi po najboljoj cijeni koju mogu postići.
      Samo ne znam što zakon o svemu kaže ali mislim da je ovaj drugi scenarij “ulaska u vlasništvo puno” vjerojatniji.
      Ali evo, volio bih da o preuzimanju tvrtke, odnosno o ulasku vjerovnika u vlasništvo tvrtke, nešto više napiše netko tko o tome ima pojma 🙂

      • To se zove “zamijena potraživanja za kapital”, standardna stvar. I to baš je ono što ti kažeš “ulazak u vlasništvo”, samo ovdje je pitanje u kojem postotku, da li bliže 50 % ili 95 %. Nemoguće je u jednom koraku doći do 100 %. To je moguće tek nakon što imaš recimo 95 % pa onda lako doći i do preostalih 5 % odvratnim zakonom dopuštenim postupcima kao što su “istiskivanje manjinskih dioničara” (trebamo se sramiti takvih zakona).

        To je jedan od rijetkih razumnih način kako ti vjerovnici kojima ove firme jamče mogu naplatiti nešto značajnije od svojih potraživanja. Ali za takvo nešto je potreban dogovor. To ne može “na silu”. Da bi se dogovor postigao mora na nešto razumno sličiti. Mislio sam da je razumnije u konačnici efektivno nekakvo “razrijeđivanje duplo”, a i to tek dolazi u drugoj fazi, prva faza ide kroz višu razinu, na razini holdinga se riješi koliko se može, dakle treba dogovoriti koliki se dio otpisuje, a ono što se obećava vratiti onda podijeli na neki realno ostvarivi način na keš dio koji plaća Agrokor d.d. i dio u dionicama tvrtki kćeri koji može biti kombinacija davanja postojećih dionica tvrtki kćeri u vlasništvu Agrokora i dio zaista prebacivanjem tereta na solidarne jamce na način da oni izdaju nove dionice koje će ustupiti vjerovnicima za oslobađanje ih od svih jamstava i odustajanje od svih tužbi.

        Žao mi je što su se odmah riješili onog Alvareza. On bi to znao riješiti na neki ovako razuman način. U ove naše državne namještenike nemam puno povjerenja.

        Radi se o tome da vjerovnici ne mogu naplatiti puno iz postojeće imovine tih društava jamaca. Ta društva puno više vrijede (svakom, pa i vjerovnicima) operativno nego da ih idu razderati kao gladni vukovi kojekavim plijenidbama i sl.

        Ne znam ja “što bi ti da si vjerovnik”, ali jedno je jasno: nemaš puno izbora. Sve što tražiš je nenaplativo, osim ako ne sjedneš za pregovarački stol i budeš bar mrvicu skromniji i svjesniji da si i sam kriv za puno toga, u tom slučaju je moguće postići win-win u kojem bi nešto značajnije čak i dobio.

        Možda barataš malo krivim brojkama. Vrijednost ovih poduzeća “oprativno” je bar nekih cca. 10 X njihova normalizirana EBITDA. Dakle svaki po nekoliko milijardi kn, pa ako vjerovnici na neki način mogu doći do značajnog dijela te vrijednosti (50 %, 75 %, … nadam se ne baš 95 %). To nije baš zanemarivo u odnosu na tih cca. 20 milijardi kuna na koje se odnose jamstva o kojima pričamo. Ponekad mi se učini da ljudi smetnu s uma da ipak za tih cca. 20 milijardi kn jamče svi oni zajedno. Neće na svakog pasti 20 milijardi tereta, nego na sve skupa tek “neki proporcionalni, kako se dogovore” dio onog dijela koji se ne otpiše.

        • Super onda da je tako! Samo je još mali problem što ipak zadnju riječ imaju ti naši državni najmještenici kojima ništa ne vjerujem. Vidite kako su i ono revizorsko izvješće koje možda nije loše napravljeno “nekako čudno prezentirali” (da bi čovjek gotovo pa rekao da je Todrić pola u pravu glede svojih dojmova…, ali naravno, samo do pola u pravu, ne više od toga).

        • Pa nikada i nije bio problem to što se nije znalo što treba napraviti, problem je što političari koji vode državu nemaju za cilj opće dobro nego vlastito dobro. Problem je također što su ovi naši prilično široko zagrabili.

        • @mclynx
          Izračun je samo informativni, odnosno svjesno sam koristio knjigovodstvenu vrijednost a ne tržišnu vrijednost jer u ovom trenutku nitko ne zna tržišnu vrijednost tvrtki u sastavu Agrokora dok se ne utvrdi koliki dio potraživanja će biti otpisan a za koliki dio će biti “obećan” povrat u budućnosti. I nisam ja baš tako okrutan prema malim dioničarima kada kažem da bi ih “kao vjerovnik” sve istisnuo iz vlasništva 🙂 . Ali treba biti realan i razumjeti načela vlasništva i upravljanja, te činjenicu da za izdavanje jamstava koja za 10 puta premašuju knjigovodstvenu vrijednost tvrtke ne može biti samo odgovorna uprava nego i vlasnik(ci) društva. A kako su manjinski i većinski dioničari u istom košu zbog istih interesa, a u ime manjinskih dioničara uvijek odlučuje većinski dioničar moglo bi se desiti da nagodba krene u smjeru istiskivanja svih vlasnika (većinskih i manjinskih) i ne vidim u tome ništa nemoralno.
          Možda je zakon o istiskivanju malih dioničara okrutan ali u ovom slučaju nije i nemoralan. Nemoralno je bilo obmanjivati vjerovnike i izdavati “jamstva bez pokrića” i spiskati njihovu lovu u tko zna što, a sad kad su vjerovnici došli po svoje “liti krokodilske suze” i praviti se “domoljubom koji je 40 godina svoga života i rada ostavio Hrvatskoj državi”. A mali dioničari bi mogli postati samo kolateralne žrtve.
          Usput trebalo bi izvući pouku iz svega i napraviti zakonske izmjene koje će osigurati da malim dioničarima na ZSE nikad više ne bude moguće zatajiti izdana jamstva. (nešto kao javno dostupna “knjiga izdanih jamstava”).

        • @JooZIP

          Preuranjeno je ovdje govoriti o bilo kakvom istiskivanju. Nitko nema 95 % i neće tako lako imati da bi mogao nekoga istiskivati. Nema tog zakona/suda koji mogu tu napraviti nekakav prečac.

          A jamstva nisu baš “zatajena” (možda samo ne dovoljno transparentno, zbirno itd., prikazivana, u komentarima uprave dovoljno naglašavanog rizika koji iz njih proizlazi). Sve je bilo objavljeno na ZSE. Tko god je ulagao uzimao je o obzir taj rizik (u skladu s raspoloživim informacijama, u skladu s onim kako ih je uprava javno tretirala, komentirala u obraćanju investijskoj javnosti).

          Mi se jedino možemo zapitati što su točno mislili o svemu tome oni malo veći mali dioničari (mirovinski fondovi), zašto nisu potezali to pitanje, utjecali da se ti rizici možda ne poduzimaju…

          Kad si toliko velik mali dioničar ipak imaš neko pravo (i obvezu prema članovima fonda ako si fond) na mjesto u nadzornom odboru i na malo više propitkivati ponašanje uprave, voditi računa o tome radi li u interesu svih dioničara.

  19. @suzi
    Istina Suzi, slazem se sa Vama. I autor ovog bloga je pisao o tome u duhu Vase interpretacije. Ivice predlazem da zavirite u postove od prije cca 5 godina o smanjivanju prosjecne cijene dokupom i koliko to nema veze sa investiranjem. Dionicu kupujete radi investicije, a ne radi smanjenja prosjeka ulaska.

    • G. Lucky1mis ,
      Hvala na prijedlogu ali ja sam procitao gotovo sve u eclectici sto sam smatrao interesantnim kao i dosta predlozenih knjiga , moracu jednim primjerom pokusati objasniti na sto sam mislio , Prosle godine imao sam pripljemljeno nesto novca i trazio dionicu u koju bi ga ulozio da prosirim portfelj.
      Bas tada negdje u 11 mj mislim ,dionica Valamara je potonula sa 36 -37 kuna na 30-31 , sobzirom da imam dionice Valamara i da sam siguran u perspektivu te nase Turisticke kompanije i da je pad izazvan necijim naglim izlaskom ,a bio sam uvjeren da je nerealan odlucio sam dokupiti bas njega u ovoj situaciji ta cijena 31 je bila daleko iznad moga prosjeka ali bilo mi je jasno da je po toj cijeni mogu kupiti samo tada i vjerovatno nikada vise , svega nakon 2 tjedna dionica je presla 36 a slijedecih nekoliko mjeseci i 42 kune ,a sada znamo kolika je cijena i kakva joj je perspektiva. Negdje prije sam napisao da ja u Agrokorove dionice ne vjerujem i nemam ni jednu iz istog razloga sam izbjegavao i dionice njegovih velikih dobavljaca.(imao sam Podravku i prodao je po 430kn top cijena -jednostavno sam predpostavio da ce pasti ) Dugorocno ne znaci da trebam kupovati dionice sto skuplje ili kada rastu ,ali ni sto jeftinije ,kupujem kada smatram da cijena mene zadovoljava i da dugorocno ta kompanija ima perspektivu. I ja sada i dalje tvrdim da bi kupio Belje po ovoj cijeni kako sam opisao gore ,a sve sto je Suzi Rekla stoji i tocno je (bas skolski :)) ali ja bi to napravio ,ali ja nemam dionice Agrokora a ni belje pa smatram da je to za mene preriskantno a vi to shvatite kako hocete 🙂 ,Pozdrav

  20. Jedno pitanje, nadam se da netko ima dovoljno znanja odgovoriti jer je situacija jako zamrsena.

    Moze li u bilancu kompanije (ledo, zvzd, jmnc, blje) nakon nagodbe uci dug Agrokora za koji nisu izdana jamstva (ukupni dug je cca 50 mlr, a jamstva su 20 mlr)?

  21. Nista neće biti. Mi smo pasivno društvo. Cijela ekipa sa eclectice nije ni statistička pogreška, u usporedbi sa velikom većinom uvjetno rečeno ” običnim” građanima RH. Čitaj nedovoljno educirano i samoeducirano što zbog sebe što zbog naslijeđa roditelja što zbog socijalističkog načina razmisljanja i šarafa u glavi. Svi ce se čuditi kad dođe dan mirovine. Jer nemaju svi stan dva u ZG ili app na moru za rentu pod stare dane. Nisam ni mlad ni star. Jednu karijeru sam zavrsio. Drugu sam počeo. Preko eclectice i sam u zadnjih 10 god. pokusavam raditi za osobnu mirovinu. Osobno ulaganje u budućnost, kako god to zvali. Dok je zdravlja i bauštela da, slazem se. Ali mnogi nisu navikli fizicki raditi ko mladi i sad ubiju kičmu vracajuci kredite koji su vecinom ulupani u osobnu potrosnju. Nisu nam krivi ni Todoric ni mirovinci. Manageri ce dobit bonus da. Jos se hvale kako su NA VRIJEME prodali Ledo udjele. Cinično pljuvanje po nasem i vasem novcu. Ma treba ih nagraditi. Izgubili smo buducnost vec za dvije generacije unaprijed. I dalje pasiva, tv, tekma i čips. MI SMO KRIVI. Sve se svodi na spasili smo radna mjesta i evo konzum na uglu radi. Super je. Nisam ja pametan, nemam diplome. Malo sam mudriji i znam što nam slijedi. Žao mi je svih tih ljudi. Ali čemu to kad oni sami sebe ne žale? Mozda zaista trebamo propasti do kraja. Mozda ce netko za 20-30 god. na tim rusevinama napokon sagraditi zdrave temelje. LP i svako dobro svima nama.

  22. Nenade ako se ne varam i Vi osobno imate manju investiciju u Vupik pa me zanima kako Vi gledate na rasplet vezan za sastavnice koncerna Agrokor kroz prizmu investitora u povezana dionicka drustva.

    Ne ocekujem neki finitivan odgovor u forumskom stilu “kupiti”, “prodati” vec me zanima onako kao neka mentalna vjezba tj. koji je po vama naizgledniji rasplet situacije oko jamstava?

  23. Poštovani g. Bakić,

    zamolio bih Vas ako bi ste imali volje i vremena objaviti post s preporukama knjiga koje ste u posljednje vrijeme pročitali, a mislite da bi dobro došle svakom od nas za edukaciju 🙂

    Bliže nam se i blagdani pa da odaberemo prave poklone za naše bližnje 😉

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s