Uncategorized

Povrati na investicijske klase

Upravo je izaša članak o dugoročnim povratima na investicijske klase za koji Branko Milanović kaže da je ‘probably seminal’. Rezultati su uglavnom u skladu s onima koje već neko vrijeme objavljuju Dimson, Marsh, Staunton, najprije u Triumph of the Optimists: 101 Years of Global Investment Returns, kasnije ažuriranja za Credit Suisse.

Članak je The Rate of Return on Everything, 1870–2015.

Neki važniji rezultati:

Glavna tablica (equity risk premija i ovdje na nekih 5-6%). I onima koji baš ništa ne znaju o ulaganjima bi sada moralo biti jasno zašto npr. Norveški ‘naftni’ fond ulaže 65% imovine u dionice:

Usporedba povrata ne nekretnine i equity u zadnjih 35 godina:

Jako puno zanimljivih stvari, pogledajte!

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

27 replies »

  1. nikako sebe ne smatram profesionalnim ulagateljem a ono sto sam ulagao prolazi tak tak. Tj ono što dionica imam malo raste malo pada stalno nekako gljivi. a ako mi nešto skoči onda mi nešto drugo jako padne pa sam opet na maloj dobiti. Izvlače me dividende i neke situacije di sam dizao pare iz drugih potreba pa sam zaradio ali ne iz znanja. Srećom ulaganja imam i u više fondova od kojih opet neki rastu dobro a neki su još u velikom minusu od krize. Ali me svakako razveselilo da sam obiteljski auto mogao uzeti na keš od fondova pa sam realno uštedio i na kreditu.

    Podatci koje ste ovdje dali su klasično super. No kako vam je pažnja više usmjerena na druge strane u zadnje vrijeme kroz izniman doprinos edukaciji na STEM području, želio bih skrenuti pažnju da ovakvom postu svakako treba neki disclaimer s obzirom na publiku koju ste se prije iznimno trudili educirati i u financijskom području.

    Iz priloženih tablica vidi se lijepo da je u npr posljeratnom periodu dionice svakako daju veći povrat u odnosu na nekretnine no bitno je primjetiti da je taj povrat 8.28 vs 7.44 na svjetskoj razini. S druge strane standardna devijacija je 24.2 naspram 8.8 što pokazuje izuzetno veću varijabilnost. drugim riječima 1 postotni poen većeg povrata je 3 puta povećao volatilnost (ako je termin točan). S obzirom na eventualnu novu publiku ovdje mislim da ih treba upoznati i sa time.

    Ovaj komentar se nikako nesmije shvatiti kao kritika ulaganja u dionice jer i ja osobno mislim da je to malim ljudima najdostupniji način ulaganja sa najboljim povratom pa tako i sam radim. Ali ulaganju u dionice treba pristupiti informirano u potpunosti razumijevajući rizik ulaganja kako se ljudi kasnije ne bi osjećali loše što osobno ne ostvaruju takve dobiti.

    Skromna preporuka za dodatak postu je paragraf koji bi čitatelje uputio na ulaganje kroz indeksne fondove jer je mala vjerojatnost da će individualnim stock pickingom ostvariti izniman rezultat u prosjeku kolikogod ih čitanje ovdje i drugdje potaklo da ulažu u najbolju investicijsku klasu.

    također, potrebno je staviti očekivanja u kontekst jer postoje dvije hrvatske a možda obje čitaju Eclecticu

    uzevši realno moguću ušteđevinu “skromne hrvatske” od 100.000kn uz taj prosječan rast od ~8% toj svoti će biti potrebno oko 30 godina (bez uplata) da naraste na milijun kuna. Tj ulaganjem u dionice nitko ne može postati milijunaš preko noći nego za to treba zasukati rukave i raditi (i to najčešće ne za druge nego samostalno). No taj milijun će svakako dobro doći u penziji svakome
    Ako pak već imate pola mlijuna u džepu treba vam oko 10 godina do milijuna ali tu svakako treba voditi brigu o disperziji jer ni onoj umjereno bogatijoj hrvatskoj to nije valjda trivijalan iznos?

  2. Je li povrat na nekretnine samo od rente ili je ukljucena i aprecijacija? Renta je relativno stabilna, ali nikoga tko je kupio stan u HR u 2007. godini, aprecijacija (jos) nije usrecila. Sto se tice rente, ulaganje u kontinentalne nekretnine u Hrvatskoj vec dugo (a mozda i jako dugo) daje vrlo nizak prinos. Ako usporedite malo na Numbeo.com, renta u Zagrebu je medju apsolutno i relativno (u odnosu na place) najnizima u Europi, medju glavnim gradovima. Mozda i najniza! Omjer rente i cijene kvadrata je takodjer nepovoljan. Ne zelim reci da u nas ulaganje u nekretninu nema nikakvog smisla, ali gledano kroz povrat na ulozeni kapital, zaista nema, barem na kontinentu, i ako iskljucimo aprecijaciju, koja je cista kocka.

    • Pa niti onoga tko je kupio diverzificirani portfelj hrvatskih dionice 2007. Ne možeš uzeti tako jednu točku, i to baš neki lokalni maksimum, pa u odnosu na nju uspoređivati, i to uz neko nepredugo razdoblje. Već možda da uzmeš 1997. umjesto 2007. bi bilo malo drugačije.

      Pa valjda je sve uključeno, ovo izgleda kao ozbiljan izvor. Znaju kako se to računa.

      Koliko ja znam aprecijacija je inače, bar kroz zadnjih 200-300 godina (jednom davno sam vidio neke nizozemske grafove od 350 godina i neke kraće američke koji su u skladu s time), točno jednaka prosječnoj inflaciji kroz taj dugački period (uz strahovito velike oscilacije na kraćim sklama, u valovima s amplitudama od nekoliko desteljeća).

      Sav realni povrat bi trebao dakle dolaziti baš od te neto rente. Nisam jedino siguran koliko se inače u praksi za razne potrebe dobro računa ta neto renta, da li se zaista uvijek dobro oduzme sve troškove održavanja (amortizacija). Nekako imam osjećaj da se tu lako precijeni povrat od rente, i još lakše očekivanje totalnog povrata kad si gledaš na kratkoj skali neki recentni uzlazni dio ciklusa. Ono vidiš 20 godina raslo i lakše zaključiš da to znači “da je to normalno” nego da baš zato očekuješ narednih 20 godina pada.

      Nekretnine se kupuju zbog (imputirane) rente i ponekad atraktivne prilike korištenja financijske poluge kakva se fizičkim osobama ne nudi na drugi način (osim naravno u RH gdje su zbog loše države uvjeti financiranja neatraktivni kako god okreneš) i diverzifikacije u tu klasu.

      Ako imaš “net worth” od 5 stanova (i možda želiš polugu od do 1 stan-ekvivalent), kupiš 1 stan (možda na kredit od puuno godina, u domaćoj valuti i niskoj fiksnoj kamati koju nekim čudom dobiješ, ili promjenjivoj ako si u normalnoj državi), 3 stan-ekvivalenta u dionicama, i jedan stan-ekvivalent u niskog rizika dužničkim vrijednosnicama. To je diverzifikacija u klase.

      Kod nas ljudi kupe stan i kad imaju manje od 1 stan vrijednosti, to rade i uz čudne financijske uvjete, a znalo je biti i po neobičnim cijenama samog stana.

  3. Predlažem svima da zaista i pročitaju originalni članak! Ja sam to sad učinio i ugodno sam iznenađen novim (povijesnim) informacijama koje se tu mogu saznati. Stvarno nisam očekivao da se nešto novo može naučiti o klasama.

    Oni tvrde da imaju kvalitetne podatke (mislim da nema puno razloga ne vjerovati im) i metodologija im izgleda skroz “ispravno” (mislim da nema puno razloga ne vjerovati da rade kako kažu da rade) što zaista implicira da rezultati koje su dobili imaju smisla, internu konzistentnost, da su brojevi za sve te klase u tablici zaista usporedivi (što sam u početku sumnjao, misleći da kao i inače ne mogu s nekretninama izaći na kraj zbog nedostatka podataka, ali našli su i podatke i inovativne načine računanja da zaista govore o “neto rentama” i tako imaju baš pravi “ukupni povrat” koji se može uspoređivati s drugim klasama).

    Ako se naknadno ne ustanovi da im se potkrala neka sistemska pogreška (to bismo brzo saznali kad netko pokuša reproducirati ovo istraživanje) ovdje smo zaista naučili nešto novo: nekretnine su povijesno davale povrat značajno veći nego smo znali do sada, vrlo sličan dionicama! Ja sam očekivao da je bio tek neznatno više od obveznica pa mi je zato ova tablica na prvu bila malo “sumnjiva”.

    Naravno zadnjih 30 godina su stvari “malo” drugačije, u korist dionica, i to je sad jedna druga tema za objasniti zašto se to promijenilo, je li to samo privremeno ili je to neka fundamentalna promjena, neki novi trend. Ja ovako nagađam da bi to zaista moglo biti nešto trajnije, da ima veze i s demografijom i s fundamentima samih dionica koji su jači nego prije (efikasnija alokacija kapitala nego povijesno) pa možda i s razinom životnog standarda koja možda prelazi neku fundametalnu granicu koja prirodno dovodi do raslojavanja tih klasa (ono kada ljudi imaju dovoljno više životnog standarda povrh “tek krov nad glavom i što jesti i piti” da njihovo bogatstvo jače se ogleda u drugoj produktivnoj imovini povrh tog temeljnog što podupire taj krov and glavom i jelo i piće).

    U svakom slučaju, “pravilna” diverzifkacija u klase se snažno potvrđuje kao temelj svakog ozbiljnog portfelja, i posebice povijesno da se isplatilo imati značajan udjel u nekretninama (nekada su možda ljudi trebali, da su znali, imati rizični dio 50-50 dionice-nekretnine) a danas sigurno da je to i dalje jako važna komponenta bez koje se ne bi smjelo, međutim vjerojatno uz bitno manji prefirani udjel nekretnina u odnosu na dionice nego onda. Možda bi danas idealno bilo baš onako nekako kako radi Norveški fond.

  4. konačnohttp://www.index.hr/vijesti/clanak/agencija-fitch-podigla-je-kreditni-rejting-hrvatske-to-je-prvo-povecanje-od-2004-godine/1019094.aspx

  5. Nenade, kakva su vaša očekivanja od utjecaja povećanja kreditnog rejtinga RH na našu burzu? Jeli došlo vrijeme da stranci malo više nego do sada usmjere kapital na našu burzu? P. S. Od naših fondova ne ocekujem ništa 😦

  6. Mislim da je glavni ograničavajući faktor povratu na dionički kapital “ljudski resursi”. Sve počinje i završava ljudskom inovativnošću i kreativnošću. Nekada je kapital bio oskudan resurs, imali smo puno manje kapitala nego ljudi koji bi ga mogli koristiti za stvarati novu vrijednost. Danas je obratno. Kapitala ima i previše. Nemamo ga kamo uposliti.

    Danas kompanije stvaraju toliko puno vrijednosti da je postalo nemoguće adekvatno reinvestirati tu zaradu. Jednostavno ne postoje ti ljudi koji bi koristili taj kapital.

    Jedino što kompanije sada mogu je isplaćivati dividende, ali to ne rješava osnovni problem. Možda jedino što može pomoći po tom pitanju na “makro” razini je promjena svijesti građana o temama obrazovanja, inovativnosti, kreativnosti. Ako bi se ljudi počeli više obrazovati, preuzimati sve zahtjevnije intelektualno-poslovne izazove, mogli bi trenutne povrate učiniti održivijim.

    Slikoviti primjer najveće kompanije na svijetu, koliko “keša” stvoreno u zadnjih 10 godina, a s kojim se zaista ništa ne može, osim vratiti dioničarima. Nemoguće je uložiti u R&D tolike milijarde jer ne postoje ljudi (nigdje na svijetu odakle bi ih se moglo dovesti) koji bi radili na tim novim idejama.
    https://mobile.twitter.com/asymco/status/951452911946608641/photo/1

  7. Prodao sam puno toga ili gotovo sve što sam imao – i sada sam u dionicama brojnih zvučnih i manje zvučnih svjetskih tvrtki, njih nekoliko desetaka, od Applea i Samsunga nadalje… I baš mi je dobro tako. Zašto da ja budem sam, na tom okrutnom tržištu, sa svojim tvrtkama, kao stopostotni vlasnik, zašto da se borim i primam udarce? Bolje je ovako, biti dioničar, a ne vlasnik…

  8. 2018.g. će biti godina šireg prihvaćanja i primjene blockchain tehnologija. Javnost i dalje percipira isključivo bitcoin (najprimitivniji oblik blockchaina), kao priliku za bogaćenje preko noći, dok investicijske “stučnjake” zbunjuje underlying value u bitcoinu, zamjena za zlato i nevjerojatan porast vrijednosti.
    Za to vrijeme fascinantni projekti se razvijaju na blockchain platformama sa itekakvom praktičnom primjenom, decentralizirani i stvarnom dodanom vrijednošću. Npr… od ekvivalenata Vibera, Ubera, Airbnb-a pa sve do razvoja AI , sve na bazi blockhain tehnologije.
    Kroz idućih 5-10 godina ta tehnologija će utjecati na svijet više i puno bržim tempom nego pojava interneta.

  9. Realne kamatne stope na američke long term obveznice danas su gotovo cijeli postotni bod. Zar to ne izgleda kao jedno skroz normalno gospodarstvo? Za razliku od europskog.

    Jedino što je malo ružno vidjeti dividendni prinos na dionice tako značajno niži, realno čak negativan. Ili zarade moraju jako porasti u kratkom roku, ili se cijene malo smanjiti, pa da to sve izgleda malo normalnije.

    A najamanju kamatu od svih ipak daje taj bitcoin.

  10. Često dijelim mišljenje s Mungerom, pogotovo kad se mrvicu razilazi s Buffettom oko pogleda na neku temu, ali o ovoj temi mislim da je malo pretjerao:
    https://www.cnbc.com/2018/02/14/berkshires-charlie-munger-calls-bitcoin-noxious-poison.html

    Niti ja ne vjerujem da taj bitcoin može donijeti išta dobro, ali ja ne bih tako grubo o tome, ne bih ništa nikome “branio”, nego nek ljudi slobodno špekuliraju s čim i kako žele i nek se opeku i sami nauče na svojoj koži. Ljude treba pustiti da ponekad rade i gluposti i da sa,i ispaštaju za svoje greške. Država nikad ne treba biti dadilja svojim građanima. Regulacije treba čim manje u svemu, a ne kako gdje nam odgovara, negdje zagovaramo deregulaciju a na drugom mjestu “radi općeg dobra” nam to OK. Svaka regulacija je “put u pakao popločen dobrim namjerama”.

      • Apsolutno. Preporuka čitanja za svatkoga…malo upućivanja u GAAP računovodstvo prije toga dobro dođe, a kome je to stvarno odbojno, opet ima puno zanimljivosti i njegovog super-zabavnog humora!

    • Budući da su se sami uvrstili na CE-Enter, ostaje nada da će se sami uvrstiti na Progress tržište na kojem imaju malo veće obveze (objava godišnjeg izvješće do kraja travnja i polugodišnjeg do kraja kolovoza). Ako ne, u devetom mjesecu vjerojatno pad potaknut prodajom ljudi koji ne žele biti zarobljeni u njima jer ukoliko se ne uvrste na Progress jedini načini trgovanja su HITA OTC i oglasnik. Skupštine će valjda biti prije toga pa će se valjda netko sjetiti pitati koji su im planovi oko uvrštenja.
      Ali tko zna, možda LRH u međuvremenu nađe kupca, a nakon toga tko zna što će biti sa tvrtkama nastalima od SN Holdinga…

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

w

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.