VART

Dokapitalizacija Varteks

U tijeku je upis kapitala Varteks d.d., javni poziv. Ja ću sudjelovati jer dijelim sudbinu kompanije za koju želim da uspije. Na dnu možete i vidjeti zašto je ovo naročito dobra prilika baš za socijaliste.

Već sam dugi niz godina pasivni dioničar (iako sada i najveći), u smislu podrške Upravi u konačnom restrukturiranju i repozicioniranju kompanije (znam da možda zvuči nevjerojatno, ali sam i čak beskamatno posudio novce kompaniji kad je bila jako narušena likvidnost, konkretno za isplatu plaća – što je, vjerujem prilično neobično za jednog dioničara koji k tome ne upravlja aktivno kompanijom). Varteks je zapravo postigao dobre rezultate u restrukturiranju, ali nažalost – kako to već kod nas ide – iz njega nije izašao i spreman za repoziciniranje, naime s odgovorajućim obrtnim kapitalom. Iako još ima vrijedne imovine, koja bi trebala biti zalog poslovanja, nije uspio uvjeriti banke da odobre potrebna sredstva.

Sredinom ove godine, Uprava je predložila, i dioničari odobrili (ja sam na GS bio dao punomoć Upravi) ciljanu dokapitalizaciju stranom ulagaču Valtegra. S obzirom da su Varteksu nasušno trebao sredstva, a tržišta kapitala praktički nisu funkcionirala po izbijanju slučaju Agrokor, to je bio odličan put – mi postojeći dioničari bismo bili razrijeđeni, ali bi kompanija (valjda) stekla dobru perspektivu. Evo kako je prije pola godine uprava objasnila taj proces:

Valtegra mi se činio odličnim ulagačem, no čini se da od te dokapitalizacije na koncu nema ništa, iako je Uprava na nedavnoj skupštini ostavila i mogućnost da se oni pojave u ovom pokušaju. No, evidentno, ako je prije pola godine dokapitalizacija bila hitna, jasno je da je sada još hitnija, tako da je po mom sudu ovo pravi korak. Za ilustraciju, možete vidjeti da stanje u dućanima Varteksa nije baš bajno (nepotpune i nekonzistentne kolekcije), što pokazuje hitnost cijele stvari (dakle, nemojte suditi Varteks po postojećem stanju u dućanima). Zbog istih razloga kao gore, Uprava se odlučila na skraćeni postupak, ali usmjeren cijelog (kvalificiranoj) investicijskoj javnosti – svatko može sudjelovati.

Zanimljivo je i obrazloženje Uprave o očekivanju odluke glavnih banaka o financijskom restruktuiranju. Ovdje su i neki ključni parametri / prezentacija za investitore.

U mojoj viziji bi Varteks trebao biti ono što je zamišljeno u navedenoj prezentaciji uprave, ali (da detaljiziram, iako je moguće da bi i Uprava to stavila da nije dokument tako kratak) i uz naglasak na neke razvojne elemente:
– značajno širenje šivanja odjela po mjeri za Europsko tržište uz online prodaju – odlična kvaliteta, uz blizinu tržišta i relativno niske cijene bi trebala biti prednost (recimo, trenutno možete dobiti fantastična odijela šivana po mjeri od Loro Piana materijala po svega po, ako se ne varam, 7500 kuna, što bi moralo biti značajno skuplje)
– možda čak i okrupnjavanje tekstilne proizvodnje tog tipa (Varteks radi značajne količine za vodeće modne marke, primjerice Boss)
– u perspektivi veće plaće, pogotovo u proizvodnji.

Ovo je sjajna prilika i za sve socijaliste koji obično zdvajaju nad položajem radnika (iako praktički više nema radnika niti među njima niti u njihovom biračkom tijelu) jer svojom vlastitom investicijom mogu značajno utjecati na popravljanje položaja radnika i spašavanju radnih mjesta (jer ako ovo ne uspije, onda bi lako mogla biti izgubljen velik broj randnih mjesta, upravo onih za koje se najviše navodno bore), a možda i zaraditi (i onda tako zarađena sredstva donirati onima slabijeg financijskog stanja). Iako se radi o nešto većem iznosu minimalne participacije kako bi se mogao provesti ovaj kratki postupak, vjerujem da im neće biti problem se udružiti kako bi ‘poklopili’ koji paket. Jasno moguće je to indirektno i za jako sitne novce kupnjom dionica na sekundarnom tržištu već sada jer se time daje signal i podržava primarna emisija.

Oglasi

Kategorije:VART

50 replies »

  1. Poštovani g. Bakić, molim Vas da jednostavno objasnite u čemu je glavna razlika između dokapitalizacije i kupovine tvrtke da bi netko postao većinski vlasnik?? da li je bitno je li tvtka izlistana na Burzi i koji je zakonski okvir dokapitalizacije??

  2. Znači 3.5 mil dionica x 12.91kn =45.185mil kn..To je mogući maksimalni upis.E sad podijelimo taj iznos sa 4 mirovinska fonda i dolazimo da bi svaki od njih mogao uložiti mizernih 11,3 mil kuna i firma bi bila spašena, a oni to ne bi ni osjetili..

  3. @maki pustite vi naše mirovine na miru. Ne služe ti fondovi da se spašavaju firme kako nekome paše. Najlakše je sa tuđim novcima. “Oni to ne bi ni osjetili.” LOL

    Što se tiće Varteksa kad bi počeli šivati odjeću po mjeri za obične ljude (ne skupa odjela po mjeri) tada bi lakše do tržišta. Primjerice ja naručujem hlače po mjeri iz Indije za cirka 55EUR po komadu + ~40EUR uvoznih dadžbina. Kad bi u HR mogao naručiti za 100EUR da naklikam mjere online e to bi onda funkcioniralo. Takav model se može i fino primjeniti na Europu. Tržište skupih odjela je tržište sa puno jačom konkurencijom u EU i ponude već ima.

    Pozdrav.

    • To nisu samo vaše nego i moja mirovina..Da li ste li komentirali ulaganja mirovinaca u Ledo po 8000kn, u Nexe obveznice, u obveznice Hrvatske koje imaju rejting “junk”?
      Ako Varteks propadne pa 1200 radnika ostane bez posla tko će Vam uplaćivati za mirovine?
      Koji je omjer zaposlenih i umirovljenika recite mi?

      • Pa jedno zlo ne opravdava drugo. Drugi mirovinski stup je tu da osigura što je moguće veći prinos tako da ljudi imaju nešto od mirovina. On ne postoji da spašava radna mjesta ili sanira “strateške” firme. Da je sustav pravi prvi stup ne bi ni postojao već bi sve bio drugi i treći stup i novci bi postojali. Tada se ne bi toliko brinuli što nam stari stanovništvo. Samo država voli prvo potrošit pa onda djelomično nadomirit nekad kasnije (ako što ostane). No nije to samo problem kod nas, skoro svugdje je to tako.

        Ona stara još uvijek stoji: kad je svačije onda je ničije. Da bi se mirovinski sustav vratio u normalu trebalo bi napraviti 50-godišnji plan smanjivanja prvog stupa i prebacivanje uplata u drugi stup. Paralelno s tim, olakšati prijelaz iz jednog fonda u drugi smanjivanjem naknada. Javno objaviljivati prinose i strukture svih mirovinskih fondova na javnoj televiziji u prime time-u (recimo jednom kvartalno). Na taj način bi se stvorilo tržište i mirovinci bi dobro pazili gdje i što ulažu jer bi inače ostali bez klijenata. To je model kako mirovinski sustav može funkcionirati. Sve ostalo je obmana.

    • Super su ovi omjeri, proizvod 55, uvozne dadžbine 40. E kako bi svijet bio ljepši da nema takvih gluposti, da država prihvati da nećemo danas biti “još gori od mračnog srednjeg vijeka” kada je bilo 10 % državi + 10 % Crkvi, pa da ćemo sad imati pravilo da sve državne dadžbine ukupno (carine, PDV itd.) nikad ne smiju prelaziti više od recimo 10 % cijene proivoda.

      • “On ne postoji da spašava radna mjesta ili sanira “strateške” firme.” – Slažem se ja da oni ne trebaju gledati hoće li spasiti radna mjesta ili sanirati firmu nego da li dugoročno te firme mogu dati veći prinos od prinosa koja oni ostvaruje sada.

        No ja ukazujem da mirovinski fondovi ulažu novac i sudjeluju u dokapitalizacijama bez ikakvih kriterija. Princip je :Petrokemiji može, Đuri ne može?
        Temeljem čega?Koju su to oni analizu napravili i komu je pokazali da je Petrokemija dobra za ulaganje ,a Đuro nije?
        Po čemu je Hrvatska lutrija strateška firma, a npr Đuro nije?

    • Primjetimo ovdje pojam “dužničko ropstvo”. Usporedimo to s Ramljakovom nagodbom. Ramljak umjesto da barem porobi Ledo i druge manjinske dioničare on bi ih pogubio. Baš je čudan.

      • Zasto mislite da bi manjinski trebali dobiti vise od 0? Imajuci u vidu da su dionicari insolventnih kompanija kojima ce kreditori otpisati vecinu obveza?

        • U drugim sam komentarima drugih postova lijepo objasnio svoje stajalište pa da sad ne ponavljam sve, ali tamo jasno kažem kako mislim da teorija o insolventnosti ne stoji u pravnom/pravičnom smislu.

          Tvrdim da te kompanije dobro posluju, generiraju snažan novčanih tok, i kao takve mogu podmirivati sve svoje obveze koje nisu sporne, a o nekim spornim obvezama se mora odlučiti dogovorom s njima kao vrlo aktivnom stranom pregovora (i koja misli na svoje dioničare a ne dioničare nekih drugih firmi) ili na sudu ako nema dogovora koji odgovar svim stranama a nikako ne na te čudne posredne načine gdje ih se tretira po logici stečajnog prava iako se one bez aktiviranja tih obveza ne bi smjele tako tretirati a aktivirati te obveze se ne bi smjelo tako na prečac a svakako ne na način da one same ne odlučuju kako regirati na aktivaciju tih obveze (ne može jedan Ramljak smišljati kako će LEDO sa svojim obvezama, to treba raditi LEDO u interesu svojih dioničara pa makar direktno išao u stečaj i vodio tamo direktnu pravnu bitku sa svojim vjerovnicima).

          Ne može netko tek tako van ikakvog pravnog procesa presuditi po svom nahođenju oko obveza koje jedna strana možda ne priznaje ili ima argumente kako te obveze nisu ili nisu u 100 %-tnom iznosu njene, nego da je možda neki većinski vlasnik “po proboju pravne osobnosti” itd. zapravo glavni obveznik a ne društvo.

          Tvrdim da nije pravedno da se kompaniju opljačka i potom nju (njene sve dioničare) smatra “krivima” za pljačku (i bez ikakvog suda, pa da žrtva pokuša se barem obraniti) umjesto da se ide direktno na “pljačkaša”. Tvrdim da je ta “pravna logika” sasvim ekvivalentna logici po kojoj je silovana žena “kriva bar koliko i silovatelj” za to silovanje (zbog načina odjevanja ili što već) a ja se se tom logikom g. Ramljaka i njemu povezanih osoba ne slažem. Radije bih išao na sud. Po mogućnosti neki pravedni, u Londonu.

        • Evo i ovdje u točkama od 77. do 82. točno te pravno problemčiće se navodi… https://www.scribd.com/document/368985472/Ivica-Todoric-Complaint-Against-the-Republic-of-Croatia-for-Breach-of-EU-Law

          Nisam pravnik ali imam neki temeljni osjećaj za pravo i pravdu da mogu naslutiti gdje bi moglo biti problema po tom pitanju.

          Mislim da u Hrvatskoj toga kronično nedostaje, pogotovo kod političara, da oni baš i nemaju niti taj neki temeljni “osjećaj za pravo i pravdu” pa im svakakve stvari mogu pasti na pamet, svakakve pravno prerizično pokušaje rade pod skroz normalno (ne samo ovo, nego i sasvim recentno ovih drugih par većih tema kao odnos prema arbitraži sa Slovenijom, odnos prema Haškim presudama itd., oni svuda misle da se može i treba pokušavati “izigrati pravni sustav” – možda im nekad uspije nešto od toga, ali time šalju jasnu poruku kako se odnose prema pravu općenito, prema sudbenoj vlasti kao autoritetu i jednom od stupova društva, o tome kakva ne-moderna daleko od pravne je ovo država, neka koja duboko u krvi ima mentalitet nekih drugih starih režima koji uopće nisu marili za pravo).

    • A loša ulaganja mirovinaca u prošlosti. Nema se tu što puno komentirat. Mirovinski fondovi će morati progutati taj gubitak. Pitanje je jedino što možemo napraviti da se mirovinski sustav transformira da ne radi takva ulaganja u budućnosti.

  4. Zašto je ulaganje u Varteks ili Đuru po vama zlo?Pa Nenad je ovdje 100 puta spomenuo norveški naftni fond koji najviše ulaže u dionice i ima ogromnu imovinu i dobre prinose?Pa valjda ima još stručnjaka u ovoj državi koji mogu napraviti analizu da li bi takva ulaganja bila isplativa i bolja nego držanja love u obveznicama Hrvatske..

    Đuro i Varteks nisu instant firme koje traju 2-3 godine nego firme koje će za 2-3 godine proslaviti 100 godina postojanja.
    Radnici tih firmi sada ulažu 15% u prvi stup i 5% u drugi stup za mirovinsko.
    Samo radnici tih dviju firmi mjesečno uplate fondovima 2-3 milijuna kuna sada kada ih je u obe firme oko 2100 i kada imaju najmanje zaposlenih vjerojatno od svoga postojanja.

    A koliko su zaposlenici tih firmi uplatili za mirovine u zadnjih 95 godina postojanja tih firmi ?

    Pogledajte samo troškove doprinosa kod Đure i Varteksa za prvih 9 mjeseci 2017. i koliko su oni uplatili fondovima.

    • Pa ne mislim da je zlo vec da mirovinski fondovi trebaju sami odlucivati u sto ce ulagati povodeci se vlastitom procjenom. Sve sto je potrebno napraviti jest osigurati sto je moguce vecu konkurenciju medju fondovima tako da ovi imaju sto je moguce jacu motivaciju da se ponasaju racionalno. Treba pustiti financijase da rade ono sto im je i posao a to je procjena prinosa i rizika te da ulazu u skladu s time.

      Sad trebaju li ulaziti u te firme sto spominjete ili ne, ne znam, ali socijalni kontekst oni tu ne bi trebali uzimati u obzir. To je opet uplitanje drzave u upravljanje tudjim novcima a znamo iz iskustva da ona to ne radi dobro.

      Nadalje, kada spominjete uplate u mirovinski sustav uplate u prvi stup nemaju veze sa ovim fondovima koji su drugi stoga je iznos uplata u ove fondove iz tih firmi znacajno manji (4x) i nije usporediv sa iznosima dokapitalizacija koje bi trebalo napraviti (nije ni kad se uracuna prvi stup).

      Zakljucno, slazem se s vama da je portfelj mirovinskih fondova trenutno uistinu katastrofalan zbog prevelike izlozenosti HR obveznicama.

    • Pomalo je mučno uopće pomisliti na činjenicu da te firme imaju oko 100 godina. Znate li vi što je 100 godina?! Kroz 100 godina bi se očekivalo u prosjeku da će kompanija bez uplata novog kapitala ostvariti totalni povrat svojim vlasnicima na taj inicijalni kapital nominalno (u nekoj normalnoj prosječnoj državi, povijesno standardnih stopa inflacija, rizika) oko 10.000 puta, taj neki red veličine.

      Pojednostavljeno gledano kroz stabilnu valutu zadnjih 100 godina i uvažavajući da nisu isplatile neznam koliko dividendi svojim vlasnicima: recimo da su te kompanije osnovane kapitalom od oko 100 “dukata” (sigurno nije manje, ne znam jel se u to doba moglo pokrenuti i najmanje industrijsko postrojenje s manje od toga, to je iznos kapitala kojim su baratali čak i neki bogatiji “seljaci”, “graničari”, današnjim terminologijom “mali zemljoposjednici”) one bi danas trebale vrijediti oko milijun tih lijepih Franz Joseph zlatnika, dakle nekih 3-4 milijarde kn.

      A ne samo da Varteks ili Đuro nemaju tržišnu kapitalizaciju reda veličine milijarda kuna, čak je daleko od istine i pretpostavka da u njih nikada u zadnjih sto godina nije uplaćivano dodatnog kapitala (više stoji da nisu isplaćivale nešto previše dividendi), a i stvarno nisam siguran da su startali sa svega “100 velikih zlatnika” veličine.

      Ne razmišljamo često o tome, ali nisu Đuro i Varteks jedini. Kad uzmemo u obzir samo onda postojeće gospodarske subjekte (i zanemarimo sve što je u međuvuremenu moglo nastati a nije, a to je puno veća veličina), gledamo li samo te iz vremena kraja Austro-Ugarske, početka Kraljevine Jugoslavije, koliko je to nevjerojatni opurtuni gubitak koji smo pretrpjeli s pola stoljeća komunizma i još skoro pola stoljeća drugih gluposti. To su bezbrojni primjeri svaki vrijedan milijarde današnjih kuna kao nepovratno izgubljeno (neostvareno) bogatstvo građana ove države.

      Ljudi često ne razmišljaju “zašto” i “kako točno, kojom mehanikom” oni danas nemaju državu, gospodarstvo i životni standard kao što to ima UK, Švicarska ili najdirektnije i najlogičnije za usporediti: Austrija.

      Zbog tih “kapitalnih” stvari je sve to. Kapital se mora oplemenjivati, rasti, i tako će oplemeniti cijelo društvo. Materijalno nije “najvažnije”, ali s materijalnim financirmo i kulturu, umjetnost, liječenje od bolesti a liječenje od bolesti produžuje ljudske živote, a svaki dan svakog ljudskog života ima ogromnu vrijednost, pogotovo ako ga ispunimo tim lijepim stvarima kulture, umjetnost itd.

  5. Nenade, vjerujem da kao najveci dionicar niste u nista povlastenijoj poziciji u pristupu informacijama u odnosu na sve ostale, i ne bih zelio ovo svoditi na “igru pogađanja”, no bilo bi zanimljivo cuti neku hipotezu (ili dvije) zasto dokap Valtegre nije realiziran (jos). Imate li kakav komentar? Iz izvjesca uprave dao se naslutiti pozitivan i optimistican ton oko potencijala tvrtke..

    • U bivšem sustavu propalog socijalizma kapital i privilegije su se dijelile prema “zaslugama”, a ne prema sposobnostima u konkurenciji tržišnih uvjeta, po svoje mišljenje se išlo u Komitet. Machijavelli je tvrdio da je promjena društvenog uređenja najteži mogući posao…U zabludi su oni koji misle da je tranzicija iz propalog socijalizma u kapitalizam s ljudskim licem završena, stari obrasci mišljenja i djelovanja su još duboko ukorijenjeni u našem društvu…Općenito uhljeni smatraju državu samo servisom koji treba čuvati njihove privilegije na račun manjeg broja poduzetnika koji uspjevaju unatoč zaprekama birokratizacije, a ne uz njezinu pomoć…

      • Kakav je to “kapitalizam s ljudskim licem”, samo još treba da ga netko nazove “kapitalizam s hrvatskim karakteristikama”, onako kao što Kinezi kažu “socijalizam s kineskim karakteristikama”.

        Ako dodaješ te čudne nastavke na osnovni pojam ispada da ne vjeruješ u taj pojam i njegovo “ljudsko lice” kao inherentnu mu osobinu. Tako Kinezi ne vjeruju u komunizam niti socijalizam ili barem u njihovu primjerenost “kineskoj kulturi i tradiciji” pa izmišljaju te zavrzlame “s kineskim karakteristikama”.

        Nama ne trebaju nikakve jezične zavrzlame. Kapitalizam sam po sebi je “ljudski”, ima ljudsko lice prije svega, neki bi rekli i božansko (na razne načine se dođe do božanskog, bilo iz smjera protestantske etike, bilo iz smjera teorije efikasnog tržišta)

    • I ja sam to slušao, ali brijem da je mislio ne svjetske indexe, samo što se nije izjasnio do kraja kako treba. Bago mu ulijetao u riječ. Ako je ipak mislio na naše dionice, onda sve u MP3

  6. Ne znam koliko je to poznato, ali MUP ima ugovor s Varteksom (kao i s Borovom za cipele) gdje zaposlenicima MUPa dijeli bonove za civilnu odjeću. Mislim da je red veličine ugovora 16 milijuna KN što je gotovo 10% prodaje kao jedan vid “subvencije” države. Ne znam da li Varteks radi i unfirme MUPu, ili MORHu, ali ne bi me čudilo.

    Osim toga iz direktnog izvora mogu reći da su zaposlenici MUPa nezadovoljni i puno bi prije navedeni iznos direktno na račun iz dva razloga:
    – odjeća je razmjerno skupa, iznad prosjeka na tržištu 30ak%
    – odjeća je srednje do niske kvalitete

    Mislim da je ovo recimo dosta znakovito i govori o tome kakva je VART trenutno firma. Naravno ukoliko uspiju prikupiti kapital i modernizirati poslovanje ovo bi moglo biti bolje, ali mislim da teško mogu s ovakvom ponudom konkurirati jeftinoj konkurenciji s jugoistoka Azije.

  7. Istraživač Ekonomskog instituta Zagreb Željko Lovrinčević u intervjuu Obzoru objašnjava startne pozicije hrvatske ekonomije u 2018. godini i analizira gdje i zašto pozicionirati hrvatsku ekonomiju u odnosu na ostale zemlje.

    Jesmo li zakoračili u stabilno razdoblje?

    U Hrvatskoj su prisutna dva procesa, jedan je pod utjecajem povoljnog makroekonomskog okružja s niskim kamatnim stopama, niskim cijenama energenata i vrhunncem poslovnog ciklusa naših europskih trgovinskih partnera. Dio naših konkurenata još se nije vratio na turističko tržište zbog sigurnosnih razloga. Ti povoljni elementi guraju hrvatsku ekonomiju u kojoj se sada puno toga događa a da to i ne čini Vlada. S druge strane, postoje dijelovi koji ovise o radu hrvatske Vlade i provođenju reformi, ali tu se događa malo toga. Industrija je na godišnjoj razini rasla 2%, građevina 1,7%, a u poljoprivredi smo imali blagi pad. Te tri proizvodne djelatnosti koje uvjetno ovise o Vladinim reformama i poboljšanju konkurentnosti bilježe rast od samo 1,5%, što je najniža dinamika među europskim zemljama. Djelatnosti koje su pod utjecajem europskih trendova, a prije svega turizam, ugostiteljstvo, trgovina i djelomice transport, bilježe dinamku rasta oko 5%…

    http://hrvatska-danas.com/2018/01/10/ugledni-ekonomist-zeljko-lovrincevic-objasnjava-kud-su-nas-dovele-nesposobne-politicke-elite-hdz-i-sdp-ima-li-sanse-stanje-popraviti-i-kako/

  8. Hrvatska će ubrzati gospodarski rast, investicije i zapošljavanje kada se veličina i trošak državnog sektora te njegova učinkovitost u pružanju javnih usluga usklade s potrebama i realnim mogućnostima modernog, konkurentnog gospodarstva – i to očekujemo od Vlade u idućoj godini
    Predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca Gordana Deranja svjesna je da zaposleni u našoj zemlji žele biti znatno bolje plaćeni. Napominje da je to moguće ako vlasti nastave potrebne reforme, kako bi rasteretile poduzetnike i omogućile brži napredak gospodarstva. Deranja je na čelu HUP-a od 2014. godine, ali istodobno obavlja i dužnost predsjednice uprave tvrtke Tehnomont d.d. iz Pule, koja se uspješno bavi nautičkim turizmom i izradom čeličnih konstrukcija. Tehnomont d.d. dio je istoimene grupe koja u svom sastavu ima i brodogradilište.

    http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Za-vece-place-trebaju-nam-reforme-Predsjednica-HUP-a-Gordana-Deranja-o-ocekivanjima-u-2018.-godini

    • Hrvatski policajci su dobro prošli. Zar nisu govorili da im je odjeća u katastrofalnom stanju? Varteks će sigurno raditi kvalitetne stvari.
      Ako će policajci dobro proći, onda će i Varteks kao onaj koji im je to napravio, tako to ide, “stvaranje vrijednosti”.

  9. Dok mi govorimo o investiciji u proizvodnju tekstila, u beton, hotele, drugi rade ovakve stvari, jer imaju više kapitala i više “STEM”
    http://focustaiwan.tw/news/aeco/201801260015.aspx

    Nema ništa loše u tekstilu i turizmu, od nekamo treba početi, ali valjda ćemo i mi jednom ući u 21. stoljeće, pa nam onda i investicijske biti malo sličnije ovom.

    Ovdje se radi o jednoj jedinoj investiciji, jednom projektu, veličine kao skoro pola godišnjeg BDP Hrvatske. A nije to neki preveliki teritorij, niti 6 puta više stanovnika. Samo malo više “vole kapital” i malo veći imaju udio STEM radnika.

    • Možda se u ovoj godini poslovanje Varteksa ipak okrene u pozitivu.
      U samo nekoliko zadnjih dana potpisana su dva važna i velika ugovora s MUPom i MORHom.
      Prema nekim mojim informacijama težina tih ugovora plus onoga koji će se potpisati za dva mjeseca ponovno s MORHom mogal bi ukupno prelaziti preko 50 milijuna kuna ukupno.

  10. Držimo palčeve da priča uspije (napokon) i da ima još barem nešto vrijedne imovine. I naravno, da ovo razluftavanje uprave donese rezultate – iako se bojim da je gospodin Košćec slaba oklada….

    • A znate li zašto se ta industrija vraća u Hrvatsku i druge europske zemlje?

      Zato što najveći igrač na tom tržištu, Kina, više ne može konkurirati u tim indutrijama koje se baziraju na jeftinoj radnoj snazi (a siromašne azijske zemlje ne mogu same preuzeti sve to). Plaće u Kini su postale previsoke za ovakve još dosta radno intenzivne djelatnosti.

      Pomalo je tužno da Hrvatska toliko zaostaje za svijetom da njene plaće postaju cjenovno konkurentne tamo gdje kineske prestaju.

      Ali, Kinezi će napraviti robote koji će zamijeniti ljude u tim industrijama.

      A što ćemo mi? Pokušavati jeftinim ljudima konkurirati sofisticiranim kineskim robotima? Možda početi tako… ali bilo bi pametno da i sami malo više razmišljamo o automatizaciji, STEM, da više radim tehnologiju za tekstil, dizajn, stvaramo višu vrijednost, a ne samo gledati na to kako “se industrija vraća nazad”. Ne ide to bez razloga niti nazad kao što nije bez razloga odlazila tamo.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

w

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.