Lošinjska plovidba je napokon izašla s razvojnim planovima, a meni se čini da je to najpovoljniji ‘nebrušeni dijamant’ među turističkim društvima na burzi (dioničar sam LPLH).
Pogledajmo najprije valuacije po najjednostavnijem (ali za turistička društva i jako važnom) parametru, P/B. LPLH je na svega 0,64, a evo kako stoje turistička društva s burze (LPLH nije u toj klasifikaciji svrstana pod turizam):
Izvor: MojeDionice
No, ovdje su važne dvije stvari:
– jedina usporedna društva na dnu imaju dominantne većinske vlasnike,
– ali još puno važnije: LPLH nema (neto) duga.
Ovo drugo je baš neobična situacija, pogledajmo pobliže. Novac na računu i blagajni je veći nego sav, dugoročni i kratkoročni dug!
Pogledajmo malo dublje u strukturu, pa onda stvari izgledaju još bolje. Tržišna kapitalizacija LPLH je 103 mil. kn. Pri čemu ima malo manje od 50% udjela u Uvala Poljana d.o.o. (kamp, koji ima vrlo visoke cijene), pa ga ne konsolidira, ali ni on skoro da nema duga! No, meni najzanimljivije, ovo brodogradilište u samom centru grada, koji se pak izrazito razvija kao destinacija, koje je pak osnova za gore navedenu investiciju od 30 mil. eura, vrednuje zemljište i sve građevine na njemu po 5,5 mil. kn?!
Izvor: Poslovna Hrvatska
Koliko vidim, radi se o nekih 46.000 m2, LP brodogradiliste posjedovni list.
Pogledajmo o čemu se tu radi. Pretpostavimo najprije da imovina nije jako potcijenjena, te stoga da je (stvarni) kapital realan. Kako LPLH nema (neto) duga, mogla bi se i zadužiti za prvi projekt gore (hotel), i to ne bi bila velika zaduženost. I pretpostavimo da je projekt ukupne investicije oko 100 mil. kn. Mislim da nije pretjerano optimistično pretpostaviti da dobro vođen hotel ima EBITDA maržu od 20% s obzirom na investiciju. Kako kamata i amortizacija ne ulaze u EBITDA, to bi u ovom scenariju EBITDA LPLH bila veća za upravo toliko, kad se hotel sagradi i pusti u pogon.
A sad svatko može pretpostaviti što hoće oko stvarne vrijednosti imovine LPLH, ne samo ovoga oko brodogradilišta.
Kategorije:LPLH
Odlicno kao i inace!!
Koliki prihodi hotela se mogu očekivati kada on bude u funkciji?
Da li ima kakva procjena po ležaju?
Hvala!
Kada bi htjeli napraviti svoj vlastiti “Crobex turist” koje bi dionice stavili u njega i u kojem ponderu?
pojma nemam
Prije par mjeseci sam probao odgovoriti na slično pitanje, ali čini mi se da su imena nekih dionica u SPAM filteru zbog njihovih prerevnih sljedbenika pa nije prošlo, pa ću probati bez navođenja tickera, Ako imate volje i vremena održavati portfelj rekao bi da bi se u njega dalo ubaciti skoro sve turističke dionice na burzi u odgovarajućim omjerima, jer u biti suvislih turističkih firmi na našoj burzi ima dvadesetak. Po 7-8% za dionice koje su u CROBEXturistu, u onih par tvrtki koje nisu u indeksu zbog malog free floata i malog trgovanja oko 5-6%, i u onih još par još nelikvidnijih i sa malo čudnijim vlasničkim odnosima (Solaris, tvrtke nastale od SN holdinga, po novome Sunce) po 3-4%. Ako želite malo više kocke onda se može ubaciti i par neprivatiziranih u nadi da im se otključa cijena…
Joj da, TUHO fanatici … to je bio jedan zgodan ekosustav, naime dok su mirovinci snažno bojkotirali turističke dionice, a našli su jednu koja se ovdje nije spominjala pa ju aktivno ‘napucavali’, pa onda uz njih vezani slojevi brokera, moguće insider trajdera, te špekulanata to pretvorila u kult. KORF, ARNT nisu valjali, tuho je bio prava priča 🙂
Vezano uz SNH derivate, zanimljiva je GAMA (61.85% LRHC + ostalo).
Stranica 98 (18.3):
http://www.ftb-turizam.com/wp-content/uploads/2016/11/FTB_PROSPEKT.pdf
A sad usporedite dionice na ZSE. 🙂
Evo i nešto konkretno …
https://www.jutarnji.hr/biznis/tvrtke/losinjska-plovidba-prihodi-porasli-27-posto-najvise-zaradili-od-turizma/7038340/
Ako hotel vrednujemo sa 200 soba x 180.000€ po sobi – 17 milijuna € investicije, dobijemo 19 milijuna eura čiste vrijednosti.
Ako kampove vrednujemo sa 45 € po prodanoj smjestajnoj jedinici x 1100 jedinica (nemamo konkretno brojku) x 100 (recimo da je svaka toliko puta prodana), dobijemo cca 5 milijuna eura prihoda. Neka je EBITDA 2 milijuna €, dobijemo (x10) vrijednost od 20 milijuna € – 11,5 milijuna za investicije, dobijemo 8,5 milijuna čiste vrijednosti.
Zbrojeno hotel + kamp + udio u kampu poljana + udio u zračnoj luci… = cca 34 milijuna € (konzervativno) čiste vrijednosti, odn. kapital.
Ali koliko vrijedi brodogradilište (nakon ulaganja), s obzirom da je tamo i najveća investicija?
Možemo uzeti da tamo samo zemlja i novac vrijede 15-20 milijuna eura i da nema duga, ali zanima me nakon ulaganja.
180 000 € po sobi ?? Nerealno! Kakva li je to soba ? Od zlata ☺. Kolko je to po kvadratu 9000€?
A što vi mislite po koliko se po sobi prodaju/grade hoteli od 5 zvjezdica?
Pogledajte npr. koliko je plaćao (po sobi) Adris kod gradnje svojih hotela.
Ovo što sam stavio smatram minimumom, vjerujem da vrijedi i više.
Ne znam za konkretni slučaj, ali ja sam uvjeren da hotelska soba može “vrijediti” bilo koliko.
Praktički nema gornje granice. I da je zapravo to relativno jednostavno naštimati na bilo koju razinu. Postoji svega par faktora kojima se to uštimava: lokacija, prostranost, čistoća, svjetlina, pogled, zvučna izolacija, ljepota u širem smislu (materijali, sklad – de facto feng shui), kupaonica, klima, wifi – i da znam da je to tako pa da mogu izabrati i doći!
Kad bi mi netko napravio sobu koja je stvarno prostrana (mislim da nikad ne može biti viška praznog prostora, može biti samo viška detalja u ograničenom prostoru, ono da imaš mjesta za svoju jutarnju yogu itd., da se ne sudaraš s namještajem), što često nije slučaj, koja je stvarno jako svjetla (što je često iz nekog razloga problem, ne razumijem, zašto štede na rasvjetnim tijelima…), koja je zaista dobro zvučno izolirana (ne želim dok spavam slušati zvuk grada, nedaj bože neku muziku koju nisam naručio), koja zaista odaje dojam besprijekorne čistoće i Nikola Tesla-level dezinficiranosti (inače nisam bakteriofob, ali hotelske sobe su mi uvijek sumnjive), koja ima velike prozore s pogledom na nešto zaista lijepo i/ili znamenito (ono tipa Eiffelov toranj, rovinjski stari grad, dubrovačke zidine, neka lijepa alpaska dolina, planine, slapovi, more – ali ne luka, luke su ružne makar u njima usidrene najluksuznije jahte), koja ima odličnu, lijepu i veliku kupaonicu (gotovo svakoj nešto fali, bar neka sitnica je na krivom mjestu, ne znam kakvi su to arhitekti što rade hotele), da klima radi brzo i poudano, te ako se mogu smilovati da wifi radi brzo (ako ne, već sam odustao od pokušavanja, inače koristim svoj 4G jer sad to nije skupo niti u roamingu, hotelski wifi nikad ne valja iz nekog čudnog razloga).
Kad bismo imali tako jednostavne sobe ali kojima tih par osnovih stvar je tip-top, kada bi se to pouzdano znalo da je tako i da nema neugodnog iznenađenja (imamo reviewove ljudi koji su bili i svi tvrde da po svim tim osnovama je baš to tako, 10/10 ocjena za svaku stavku), pa platili bi ljudi noćenje dovoljno da ta soba može godišnje generirati EBITDA od oko 30.000 EUR, tj. opravdati investiciju od recimo 180.000 EUR.
To je arhitektski i interier design izazov prije svega (ako imaš preduvjete lokacije itd.). Uglavnom odmah pogriješe što sobu naprave premalom. Ne treba štedjeti na kvadratima. Ako sobu napraviš da stvarno vrijedi, gosti će doći i platiti.
Dobar dan,
Prvi puta sam ovdje i zamolio bih gosp. Bakica ako ima vremena za nj misljenje.
Naime moze se primjetiti da Erste Adriatic Equity izlazi iz HTPK:
http://www.poslovni.hr/forum/tema/htpk-htp-korcula-dd-1697?page=101
https://www.hrportfolio.hr/fond/erste-adriatic-equity-89/portfelj-fonda
Izgleda mi privlacno da se moze uzeti veci dio odjednom i uz nadolazeću gradnju mosta Korcula nece biti tako daleka destinacija. Na Korculi sam bio prije dvije godine, lijepa je to destinacija i citajuci malo hotel ima perspektivu za razvoj, no volio bih znati Vaše mišljenje. Mozda nisam svjestan nekih okolnosti oko samog dd-a i nj vecinskog vlasnika.
Unaprijed Vam se zahvaljujem.
pozdrav
Najavljuju 200-250 kreveta, ne soba. Mislim da je u nekim ranijim planovima bilo riječi o 200 soba i pet zvjezdica. Ja nekako više nade polažem na proširenje kampova i podizanje kategorizacije.
Istina, krivo sam pročitao.
http://www.seebiz.eu/losinjsko-brodogradiliste-postaje-optimarinova-baza-na-kvarneru/ar-171128/
Koliko se ovaj posao ugradnje sustava obrade balastnih voda uklapa u planove Lošinjske oko izgradnje hotela? Ne bi li to bilo u neposrednoj blizini?
Dok kod LPLH čekamo konkretnije vijesti o famoznom projektu hotela radnog naslova “Pomalo”, drago mi je vidjeti da se nešto radi u kampu Lopari.
Već godinama je plan smjestiti cca 3.000 osoba i podići kamp na razinu 4*.
Po meni bi baš ti kampovi trebali biti glavni nosioci napretka LPLH turizma.
https://losinia.hr/hr/novosti/nove-mobilne-kucice-u-kampu-lopari
Nadamo se da će se sada napokon nešto početi događati
https://novac.jutarnji.hr/makro-mikro/u-golf-teren-ulaze-se-100-milijuna-eura-siri-se-pista-kako-bi-mogli-sletiti-i-boeinzi/8325287/
Nadamo se 🙂 Nadamo se da će napraviti nešto dok još imaju zdrave temelje. Po meni imaju sjajnu priliku ali i duboko ukorijenjen socijalistički mentalitet a znamo kamo to može odvesti.
LPLH po mome skromnom mišljenju ima ogromni potencijal ali jako slab marketing koliko sam vidio. Bolji angažman na društvenim mrežama i promocija putem YouTube platforme su nužni ukoliko misle privući nove goste i zadržati stare.
Zna li netko kako napreduje izgradnja hotela i marine na Lošinju? Jesu li radovi započeli bilo je po medijima dosta natpisa da ulažu 60mil eura u taj projekt.
https://lider.media/kategorije/preporuceno/
Nije mala stvar da netko ‘izvan kruga” dolazi u upravu i to kao predsjednik. Zna li tko nešto više o gospođi Brajković?
Ne bi li se takve promjene trebale javiti ZSE?
Ne vidim obavijest o tome.
Nakon propalog brodarstva, te brodogradilišta koje je zbog situacije na svjetskom tržištu godinama u stagnaciji, glavni forte Lošinjske bi trebao biti turizam. Dok u toj djelatnosti već desetljeće po našoj obali i purani lete, Lošinjska glavinja između plusa i minusa svako malo najavljujući mega projekte od kojih na terenu ne vidimo apsolutno ništa.
To stanje sigurno nije slučajno, vjerojatno postoje neslaganja među većinskim vlasnicima oko budućnosti i razvoja tvrtke. Jedan je nakačen na brodogradnju a drugi bi u istom dvorištu razvijao elitni turizam (treći otišao u tekstil 🙂 ). Članovi uprave nisu zbog toga previše očajni, naslikavaju se po sajmovima a to što im kampići izgledaju kao u sedamdesetima a brodogradilište kao raj za skvotere, to ih ne brine previše.
Barem ja to tako sada vidim.
Zbog ovih promjena, nadam se da su napokon došli do točke preokreta, da su se složili oko ciljeva, napravili nekakav zajednički plan i da možemo očekivati konkretne rezultate a ne samo novinske članke sa bombastičnim najavama.