Trzista kapitala

O padu globalnih burzi

Moj članak na Telegramu, naslov je naravno urednički 🙂

Bakić na Telegramu: Hrvatima sustavno lažu o potopima burze. No, vjerujte, nema boljeg ulaganja od dionica.

Oglasi

Kategorije:Trzista kapitala

10 replies »

  1. Pročitaj listu Svjetske banke “doing business”, rubrika o zaštiti dioničara pa će ti biti jasno gdje smo. Zbog ovog što ti pišeš sam i prodao sve na ZSE jer ovdje nema apsolutno nikakve zaštite malih dioničara, ne poštuju se zakoni i ne objavljuju se ponude za otkup dionica kod preuzimanja, a zakoni su manjkavi i sudovi ne mogu odlučivati onako kako bi mali dioničari očekivali, a i kad donesu odluke, ne može ih se provesti jer oni koji trebaju dati ponudu to vješto izbjegavaju. Jednostavno, ZSE nije burza na koju možeš uložiti novce i za 5 godina pogledati kako ti stoji ulog jer je izvjesno da će od 5 firmi 2 otići u stečaj, 2 će biti delistirane, a jedna će biti nekim novim zaknonom dovedena u situaciju da izgubiš cijeli ulog (čitaj – Agrokorove dionice). Stoga ja to niti ne nazivam burzom. To je mjesto uništenja srednje klase. Nekad je barem bilo likvidnosti pa se moglo trejdati, a danas se više ni to ne može. Za sve su krivi idioti koji su uništili ZSE u nepovrat jer su otjerali najplodniju klijentelu – ljude od 30-50 godina sa viškom kapitala. Pobrinuli su se neki da ovi popuše od 60-90% i sad se čude gdje su ulagači? Pa neće ih biti niti u idućim generacijama jer djeca će slušati roditelje koji su se opekli..

    • To su sve rizici koje uračunavaš prilikom valuacije svake dionice diverzificiranog portfelja. Sve ima “neku vrijednost”, pa ne možeš reći “ne isplati se niti po kojoj cijeni”. Čak i dan danas i taj LEDO ima “neku vrijednost” a koja ovdje proizlazi iz neke vjerojatnosti da ona Ramljakova svinjarija od prijedloga nagodbe neće proći u tom obliku nego možda na kraju ipak bude u nekom drugom a koji ostavlja bar neku pozitivnu vrijednost za stare manjinske dioničare na pravno sumnjiv način oštećenih ovisnih društava.

      Vladavina prava je hrvatska poznata boljka, ali i to se može popraviti.

      Pa imamo tu par postova niže primjer kako zgrada u Londonu košta a možda i vrijedi kao dobar dio našeg turizma. To je sve stvar “rizika”. S njima se računa. Valuacije se mogu i jako promijeniti s promjenom percepcije rizik.

      U takvim fundamentalno rizičnijim okruženjima često su i volatilnosti (što je istovremeno i drugi način gledanja na “rizik”) veće i to prije svega gonjenje iracionalnim silama pshiholgije tržišta. To čini tržište “neefikasnim”, a upravo takva tržišta daju najveće mogućnosti zarade racionalnom investitoru. Visoki rizik znači potencijal za visoki profit.

      Ako ulažeš diverzificirano, uz pravu cijenu, nema ti boljeg od neefikasnog tržišta kojemu si jako blizak pa ga dobro poznaješ i možeš aktivno birati dionice, a to je vjerojatno “hrvatsko tržište kapitala”. Druga su ili efikasnija ili ih manje dobro poznaješ da možeš aktivno birati dionice na njima.

      A onda ako budemo te sreće da se kod nas rizici slučajno možda ipak smanje, više nego si inicijalno očekivao pri izradi tih valuacija uz koje si kupovao, prinos ti u dugom roku može biti samo još dodatno bolji od plana.

      Po ovome što kažeš (iako malo pretjeruješ), kod nas je “tako da ne može gore”. Na neefikasnim tržištima se baš i treba kupovati kad je “tako gadno da kao da ne može gore”, tj. kada/ako su i cijene i više nego uračunale najgori scenarij. Uvijek tu naravno pažljivo gledajući dionicu po dionicu i od kojih složiš dobro diverzificiran portfelj.

    • U mix se može dodati i iseljavanje – obično ljudi koji bi i stvarali taj višak novaca za ulaganja, u dobi 30-50 godina, povrh svega što ste dobro naveli. Meni je ZSE trenutno izjednačena sa RIVP, a ako i to u bilo kojem obliku ispadne truba, pa čak i kroz prodaju (sjetimo se uspješne priče sa ZAPI), doviđenja ZSE.

      Globalna tržišta su daleko efikasnija pa će prinosi uvijek biti mali, ali barem čovjek bude uronjen u priču gdje likvidnost stvaraju milijuni investitora a zaštitu dioničara bar donekle daju lokalna zakonodavstva (za sjedišta kompanija) i međudržavni sporazumi.

      • RIVP je samo jedna dionica. Nikad se nije dobro previše fokusirati na jedu dionice. I uvijek treba gledati cijenu. I najbolja firma nekad može biti nejeftina, kao što i najgora ponekad može biti dobra investicija. Na ZSE se može stvoriti normalno diverzificiran portfelj.

  2. Super tekst. I još sam taman jučer nadokupio Vanguardovog S&P 500 indeksnog ETFa. Ovakva korekcija se mora iskoristiti!

  3. Odličan članak, slažem se svime rečenim! I jako primjeren vremenu i kontekstu (Hrvatska) 🙂

    Ja ponekad zaboravim da je kod nas još uvijek svuda prisutan taj pesimizam i nepovjerenje u dionice pa su “potopne priče” ako ne jedino onda bar ono glavno što treba adresirati.

    U svijetu vrijedi govoriti i o suprotnom problemu, iracionalnoj euforiji koja s vremena na vrijeme zavlada i na “polujako efikasnom” tržištu, isto kao i iracionalni pesimizam. Tamo se to smjenjuje s vremena na vrijeme.

    U Americi sad možda i ima smisla onako kako ja to inače kažem, umjesto “potpopa nema” (jer ga nema sada) govoriti “ako ga i bude, pa što onda” (jer ga možda bude, pa nek se na vrijeme zna da je i to normalno, i treba malo ljude ohladati i od euforije).

    Mi smo specijalna država. Kod nas je pesimizam konstanta. Mi se u 21. stoljeću moramo boriti protiv pesmizma i ljude učiti da su dionice glavna produktivna imovina. Ponekad stvarno teško za vjerovati.

  4. Moj mali doprinos diskursu zašto su dionice – principijelno – pravilni način štednje:

    Cilj štednje je da prebacimo vrijednost našeg rada danas, kada smo u nekoj fizičkoj ili psihičkoj moći, na vrijeme poslije, kada nećemo biti u istoj moći. Danas možemo raditi i zaraditi za kruh. Sutra, kad ćemo biti stari, nećemo se baš moći tadašnjim radom prehraniti. Problem je kako zaraditi danas, a da možemo konzumirati kasnije.

    Kruh kupovati danas i čuvati za kasnije naravno nema smisla – bit će pretvrd. Žito također ne može tako dugo trajati. Kupovati zlato, naftu? Pitanje koliko će vrijediti u budućnosti.

    Jedini način da današnjim radom osiguramo da imamo kruha u budućnosti – jest da kupimo udio u pekarnici!

    Analogiju na stranu, jedini način da osiguramo potrošnju dobara u budućnosti, sa radom u sadašnjosti, je da danas uložimo u udio u proizvodnji tih dobara. Valja kupiti udio u kompanijama, tj. dionice istih.

    Kako to praktično raditi?
    1. Minimizirati troškove (brokerage, custodian; generalno niski “expense ratio”). Market ne mogu predvidjeti, ali troškove mogu. I želim ih minimalnima.
    2. Horizontalna diverzifikacija: Broad index ETF su kreirani sa tim ciljem, sa minimalnim troškovima. Reinvestirajte dividendu.
    2. Diverzifikacija u vremenu: redovito investiranje i uplate u npr ETF. Ako danas kupim 100 dionica i cijena padne idući mjesec, izgubio sam dio novaca. No, ako idući mjesec kupim još 100, kupio sam ih jeftino i to će pomoći da pokrijem privremeni gubitak na onih prvih 100.
    3. Porez! Ovisno o jurisdikciji, minimiziranje poreza na kapitalnu dobit je možda najbitnija stavka u investiranju. Povrat povrh inflacije od 6% godišnje, izgleda jako lijepo, osim ako porez ne pojede pola toga.
    4. Ovo praktične ideje nisu moje, to je gosp Buffet. Ja ih se držim. Za bonus, dionice su u principu neutralne na inflaciju.

  5. Kada smo već kod ETF-ova razne su kombinacije i sve već skrojeno ovisno o onome što želiš pa slobodno pogledajte primjere http://etfdb.com/portfolios/
    Platiš mjesećnu pretplatu pa vidiš sve razrađeno…..
    Recimo za 20 god do penzije porfelj ETFova sa izgleda ovako:
    IVV – 40%; MDY – 10%; VB – 5%; VWO – 12,5%; IFSM – 5%; AGG – 5%;
    TIP – 5%; LQD – 5%; JNK – 2,5%; RWR – 5%; IFGL – 5%;

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s