Uncategorized

‘Marš’ za znanost: imamo znanost kakvu zaslužujemo; edukacija prije znanosti

Neki komentatori su primijetili da je čudno da se današnji hod militantno prevodi kao ‘marš’, ali to je manji problem.

Problem je u tome da imamo znanost čak i značajno bolju nego zaslužujemo (čestitke našim znanstvenicima!), a uzrok je suprotan onome koji je kod nas prihvaćen kao narativ (‘nazadnjaštvo’ u društvenim vrijednostima).

Kao što je općepoznato (u normalnom svijetu, ne i kod nas), znanost, inovativnost, ljudski kapital, produkutivnost, tržišno gospodarstvo i ekonomske slobode idu zajedno – to su sve različite strane iste medalje. Primjerice:
– rad vrijedi više ondje gdje je više kapitala (pa je produktivniji), pa postoji podstrek i radnicima i pooslodavcima da još jače dižu produktivnost obrazovanjem — a od nas kapital bježi, pa onda i radnici (grozni podaci o direktnim stranim ulaganjima i doznakama)
– znanost je usko povezana s istraživanjem, a ono se danas najviše događa u biznisima (uz snažnu vezu s istraživačkim institucijama), što je najčvršće povezano s inovativnošću u biznisima, što je posljedica uspješnosti biznisa što je povezano s gospodarskim napretkom tj. blagostanjem, što je direktna posljedica ekonomskih sloboda
– itd.

Začuđuje zanemarivanje ovakvih očitih stvari od strane nekih ‘boraca za znanost’ koji su istovremeno protivnici ikakvog gospodarskog napretka Hrvatske (čim čujete da je gospodarskoj močvari, koja je uz Grčku ekonomski najneslobodnija zemlja Europe, netko ‘borac protiv neoliberalnog’, znate s kime imate posla).

Kako bih to zorno pokazao, pogledao sam rang listu prvih 1000 sveučilišta u svijetu (za Hrvatsku nam ne bi pomogla uobičajena Top 500, jer nas nema u njoj), i tu je najrelevantija Webometrics Ranking of World Universities. Podijelio sam s brojem stanovnika (puta milijun), kako bih dobio usporedive brojke (i izbacio Island, koji je outlayer za 1,5 red veličine jer je mikro populacije, a ima jedno sveučilište u top 500, pa bi potpuno distorzirao grafikon / analizu).

Zatim sam pogledao rang na najrelevantnijem indeksu ekonomskih sloboda, Heritage (što je na njemu zemlja više, to je, hrvatskim trash-talkom, ‘neoliberalnija’ – ne bojte se, mi smo 92., u rangu s BiH, Srbijom i Afričkim zemljama, daleko od EU).

Dobio sam ovaj upečatljivi grafikon. Hrvatska je označena.

Vjerujem da će znanstvenici koji čitaju ovo, a i inače ljudi zdravog razuma, biti ugodno iznenađeni ovako visokim R2 (koji prikazuje koliko jedna varijabla opisuje drugu), pogotovo s obzirom da:
– nije uzet u obzir plasman u Top 1000 (to ću možda kasnije unaprijeiditi ponderima makar tako da onima iz Top 100, Top 200, Top 500, Top 1000 dam veći ponder, ako već ne pojedinačno, kad već nisam naučio Python 🙂 )
– nije uzeta u obzir veličina sveučilišta
– nije uzeto u obzir da se ekonomske slobode mogu relativno brzo promijeniti, a na znanost djeluju u dužem razdoblju kumulativno (pa tako Grčka i dalje ima relativno OK znanost, iako su joj pod populističkom vladom kolabirale ekonomske slobode – ona je ovaj najveći outlayer).

S obzirom na to ovo je jako visok R2!

Jasno, ako se ne uzmu u obzir i gornje očite istine moglo bi se diskutirati o kauzalnosti i korelaciji, ali to bi ovdje bilo bezveze. Jasno je da ekonomske slobode utječu na znanost, pitanje je samo koliko. Eto vidite – jako.

Kao što je Charlie Munger rekao Grcima da ne mogu ‘izglasati’ da budu bogati (ono kad su kao prosvjedovali protiv Europe, pa dobili Ciprasa i Varoufakisa), tako ni mi ne možemo ‘odmarširati’ da budemo ‘zemlja znanja’. O tome sam pisao prije 6 godina kad je još u modi bilo da ćemo biti ‘zemlja znanja’ (nakon toga je bilo u modi da ćemo biti bogati od nafte u Jadranu): Definitivan kraj tlapnji o Hrvatskoj kao ‘zemlji znanja’.

Ljudi se kod nas često pitaju koji su razlozi da smo siromašni (materijalno), ili da nam je znanost ‘loša’ (siromašna rezultatima), te tko je ‘kriv’ za to. No, siromašto nema uzroka, ono je prirodno stanje. Blagostanje i bogatstvo imaju uzrok, a oni bi valjda sad već svima trebali biti očiti. Pravo pitanje je dakle tko je, koji (antireformski i uhljebnički) interesi sprječavaju da blagostanje dođe.

No, prije znanosti dolazi edukacija. Mnogo je kritika na naš obrazovni sustav. No, možda i najtragičnija brojka koja se tiče obrazovanja je ona koja se tiče cjeloživotnog obrazovanja. U vremenu kad sva znanja postaju brzo zastarjela, kad je preko 60% poslova u Hrvatskoj ugroženo digitalnom kompjuterizacijom, a pogotovo kad je obrazovni sustav ‘proizvodio’ loše obrazovanja, imperativ, ako ne želite biti (kao društvo, i za većinu pojedinaca) siromašni je cjeloživotno obrazovanje. Tu smo na samom dnu Europe:

Ne možemo ‘izglasati’ dobru znanost, ali možemo puno učiniti alternativnim načinima u obrazovanju i znanosti, kad već ne može sustav. Nakon gornjih brojki mislim da bi svima trebalo biti jasno koliko je značajno ovo što radimo s pokretom Croatian Makers (i zato stalno i tražimo podršku), s dosegom do sada već 100,000 djece s pristupom novim tehnologijama i STEM kompetencijama (koje su ključne ne samo za STEM zanimanja – sutra nećete moći biti niti relevantni ekonomist, sociolog, psiholog, novinar itd. bez njih). Ali ne samo utjecajem na toliki broj djece, to je šuma koja je posađena i koja će se za desetak godina vrlo jasno vidjeti, nego i utjecajem na školstvo u cjelini i to već sada. Možete pogledati i kratki pregled našeg Paola Croatian Makers: od digitalnog opismenjavanja do stvaranja nacije digitalnih stvaralaca (makera).

Ako želite na licu mjesta vidjeti kolika se kreativnost u novim tehnologijama događa u školama, dođite na prvu Croatian Makers konferenciju digitalnih stvaralaca, gdje ćete vidjeti tehnološke radove, i moći uživati u sjajnim predavanjima (za vas i vašu djecu). Da vidite kako STEM obrazovanje nije samo razvoj tehničkih kompetencija, nego – ako se pravilno radi – nadoknađuje razvoj mnogih drugih kompetencija koje naše školstvo slabo razvija (kreativnost, upornost, vještinu učenja, vještine suradnje i komunikacije, kulturu uspjeha …), pogledajte ovaj kratki video o djeci iz Dvora, pobjednicima prvog prošlogodišnjeg natječaja u Internetu stvari za osnovne škole:

U skladu s gornjim, kao što znate, pokrenuli smo i veliku akciju STEM revolucija – knjižnice (zadnji update je ovdje), kojom smo preko 100 knjižnica opremili micro:bitovima za besplatne radionice programiranja i posudbu, ali sada već i 3D printerima, te drugom opremom kako bi postale digitalni razvojni centri za djecu i odrasle (ovdje idemo putem Singapura koji isto koristi micro:bit u tu svrhu, ali brže od njih).

Micro:bitovi se u knjižnicama intenzivno koriste, što dijelom možete vidjeti npr. u grupi micro:bit Croatia, a pregled svih knjižnica koje su u programu možete vidjeti na živoj mapi ovdje.

p.s. Vezano uz gorespomenuti prošlogodišnji natječaj u IoT, sada provodimo puno veći, sa preko 100 škola, udruga, domova za djecu, u kojem ‘za ugrijavanje’ imamo ovaj pozivni natječaj za Internet stvari vezano uz kućne ljubimce. Pogledajte uskoro, sigurno će biti sjajnih radova! (Finale će biti simultano mjerenje 7 ekoloških varijabli na 100 mjesta širom Hrvatske!).

Oglasi

Kategorije:Uncategorized

1 reply »

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

w

Spajanje na %s