Uncategorized

Izlazak iz krize u Hrvata: uvoz automobila se udvostručio

Kočnice su popustile: kako drugačije vidjeti da se potrošnja u Hrvatskoj razmahala, nego po uvozu automobila?

Neto uvoz automobila je od 2012. do 2017. porastao više od 100% (s 380 na 765 mil. eura), a brzo se primiče rekordnim godinama!

Napomena:

  • Zadnjih godina se očito razvija neki prolazni izvoz (Hrvatske ne proizvodi automobile za osobnu upotrebu, ako ne računamo Rimca 🙂 ), pa gledam neto uvoz
  • Podaci za 2017. su slabiji nego su mogli biti, jer je u prosincu uvoz zastao zbog očekivanog smanjenja poreza. Podaci za siječanj 2018. to potvrđuju (velik rast spram siječnja 2017.
  • Podaci uključuju i nove i rabljene automobile

Kad ste već ovdje, pogledajte i:

 

 

Kategorije:Uncategorized

32 replies »

  1. Ja mislim da u Hrvata ima mnogo novaca ostvareno na sivom tržištu preko turizma, ugostiteljstva, građevine ecc. koji se u znatnoj mjeri oslobađa upravo u tom segmentu.

      • Poštovani g.Bakić,
        Volim čitati Vaš blog i doznati Vaše mišljenje kojeg smatram važnim i relevantnim. Međutim, ovaj post je samo potvrda da je statistika skup točnih podataka koji često daje krivu informaciju i obrnuto. Ovu temu treba dublje razraditi pa bi se shvatilo da je porast registriranih osobnih vozila u RH uglavnom baziran na kratkoročnim registracijama za potrebe rent a car-a i države/satelita. Udio registracija vozila pravnih osoba je oko 70% zadnjih 5 godina što sve govori. Učinak te igre na BPD je zanimljiv i ako se volite igrati može se izračunati. Posebno zanimljiv učinak rent a car transakcija događa se po završetku turističke sezone kada se novoregistrirana vozila deregistriraju i vraćaju dobavljaču koji ih u ovisnosti o svojoj poslovnoj politici prodaje u zemlji ili izvozi. Većina marki automobila izvozi jer su neto cijene takvih vozila u RH veoma niske u usporedbi s Europom obzirom da je naša Vlada nametnula najviša davanja na vozila u EU poslije recimo Danske…nije teško pogoditi da ovaj izvoz rabljenih automobila ima ozbiljan utjecaj na izvoznu bilancu RH. I eto uspješnijeg gospodarstva😂 naravno da postoji i određeni generički rast ali on nije zdrav kao ranije jer je nažalost baziran na smanjenju cijena vozila što čeesto smanjuje profit akterima posla ugrožava daljni razvoj i smanjuje porezni doprinos…zaključak – i u ovoj grani bi regulator trebao aktivno koristiti mozak što je teško očekivati obzirom na dugotrajnu podkapacitiranost regulatornih tijela..nije mi namjera držati Vam predavanje ili uvrijediti Vas, samo bih volio dati doprinos kvaliteti materijala kada već imate volje i želje biti feral

        • Hvala DB!
          Međutim, taj re-izvoz je uzet u obzir kad gledamo neto izvor (od uvoza sam oduzeo izvoz).
          Nisam gledao podatke o naravi kupaca (pravne ili fizičke) – imate link?

  2. Vjerojatno su se stare krame što Hrvati voze počele nepopravljivo kvariti. Auto je potreba, a ne luksuz, pa se izdvoji i kad se nema. Bilo bi zanimljivo vidjeti na grafikonu razdvojene krivulje za nove i rabljene automobile. U svakom slučaju najavljeno smanjenje poreza na plaće i pdv će dići ovu krivulju u nebo što mi se ne čini dobro. Radije bih volio vidjeti isti pdv, a veće sufinanciranje države za projekte poput ovih g. Bakića što je u svojoj osnovi demografska mjera.

    • Dobro, sad samo treba nastaviti s jedne strane u rezanju javnih rashoda (ali sad ono baš stvarno, ozbiljno), s druge strane u snižavanju poreza pa da se što preciznije i što održivije nacilja na uvijek točno okruglu 0 kn. Javni rashodi bi trebali biti jako pametno fokusirani, što efikasniji, a prihodi po mogućnosti u lipu jednaki tim rashodima, te relativno prema GDP-u da se odnosi kao cca. 20 % i (bar malo, bar simbolično, ali) vječno opadajućeg udjela.

  3. Imali smo pokušaje proizvodnje automobila i prije , Ivica Đukec ako se dobro sjećam. Od trenutno aktualnih je prvi bio Doking a tek onda je krenuo Rimac.

  4. Naravno da bi bilo bolje ulagati, ali za kontekst tj prije tumačenja treba uzeti u obzir i prosječnu starost vozila u HR od skoro 14 godina.

  5. U uvodu ste točno napisali da nemamo proizvodnju automobila, čemu onda toliki nameti? Zar nije uloga carina ponajprije zaštita domaće proizvodnje, a tek onda fiskalna? Posljedica je stari vozni park sa svime što to nosi

    • To je medvjeđa usluga domaćoj proizvodnji. Carina treba kao i svaki porez služiti isključivo punjenju državne kase, pa ih zato treba strukurirati na način da su što neutralniji na samo gospodarstvo. Nije poanta nikoga “kažnjavati” ili “nagrađivati” nego na pravedan način (svima jednako, bez predrasuda) uzimat svima po malo da se napuni državna kasa onoliko koliko se minimalno mora napuniti.

      Jedina “umjetna” varijabla u formiranju carina treba biti načelo recipročnosti. Ako neka država carini tvoje proizvode, onda ti ideš istom mjerom i njihove, za početak, pa onda idemo pregovarati kako paralelno ih spustiti, ukinuti po mogućnosti. Carina je nešto kao navođeni projektil. Carinom raketiraš (ne)prijateljsku državu. Ako želimo mir i obostrani rast i razvoj, nastojati ćemo se što manje cariniti.

  6. Istina je da je od 12.1. PPMV pojeftinio i da se isplati više uvesti auto.
    Ali zašto ne napišete članak o postupku carinjenja koji je katastrofalan:
    – ne možete inaprijed dobiti izračun PPMV nego čekate rješenje
    – čemu služi odabir da li želite carinjenje po Tablici ili Procjeni kad u tom trenutku ne znate koji su iznosi u pitanju
    – Kome pogoduje ta siva zona (samo za one koji znaju da će po procjeni platiti manje od tablice, a onda država onima koji “ne znaju” a izaberi procjenu naplati više da dođe u “0

    Imate cijelu problematiku carinjenja i postupak uvoza s detaljima i troškovima i rješenjima carine u mojim člancima na Linkedinu:

    https://www.linkedin.com/pulse/postupak-kod-uvoza-rabljenog-auta-iz-hamburga-mario-horvat/

    https://www.linkedin.com/pulse/carinici-farizeji-moj-ju%C4%8Dera%C5%A1nji-email-carini-rh-financija-horvat/

  7. Biznis u hrvata je ulaganje u uhljebe jer uvijek smisle da van uzmu šzo više. Meni osobno je najbolje što sam kupio Audija. Vrhunski proizvod. Da je normalna država sa niskim porezima vozio bih Fiat Uno i ulagao. Ovako mi se ne da financirati parazite. Radije radnika u Njemačkoj koji pošteno zaradi svoju plaću.

  8. Kažu “Some companies are focusing on seniors to overcome labor shortages”.
    https://asia.nikkei.com/Economy/Japan-s-workers-win-biggest-pay-raises-in-20-years

    Iako mi imamo tobože dosta i nezposlenih, svakodnevno čujem sve neobičnije priče o nedostatku radnika. Nama je sad čak i izgradnja novih hotela ozbiljno ugrožena – jer ih nema tko graditi! Npr. nemoguće je s domaćom radnom snagom napraviti kupaonice, nema vodoinstalatera, keramičara… Pa ih uvoze gotove iz Slovenija i slažu hotel kao lego… Zanimljivo. Nisam znao da se to može tako. Što bismo mi bez Slovenaca. Turizam bi nam propao.

    Kako se gospodarski rast nastavi, mladi otišli u Njemačku, možda ćemo i mi morati nekako aktivirati svoje staro stanovništvo.

    Uostalom, imamo mi i ne tako starih umirovljenika, sve bi njih trebalo malo aktivirati.

  9. OK su i ti automobili i sl. pokazatelji, ali ja najviše volim vidjeti da o tom izlasku iz krize piše se u izvjećima naših kompanija na ZSE.

    Kad vidim rečenice kao “Pozitivni sektorski i gospoarski trendovi ogledaju se kroz rast prihoda od prodaje…”, te ovako lijepa nabrajanja tipa “uslijed poboljšanja rezultata poslovanja u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Bugarskoj i Kosovu” (samo Slovenija fali). To je onda to. Takve rečenice na takvim mjestima želim vidjeti – o našem oporavku, i o tome kako nam nije presudan samo taj naš oporavak (imamo i neku diverzifikaciju kroz izvozni dio posla, pa makar i u tu jadnu regiju ako ne može svatko baš kao KODT osvojiti cijeli svijet…).
    http://www.zse.hr/UserDocsImages/financ/LURA-fin2017-1Y-REV-K-HR.pdf

    Dukat d.d. je inače jedna od omiljenih mi domaćih kompanija. Šeteta samo što je tako malog free-floata. Takve dionice nam trebaju na ZSE. Nažalost, te najbolje godinama samo odlaze sa ZSE 😦 Nikad neću zaboraviti odlazak ZAPI. Svaki takav odlazak, ako nemamo jednako i jednako kvalitetnih dolazaka na ZSE, je vrlo tužna priča u dugom roku, ma koliko god se nekom činilo da su domaći investitori odradili “dobru izlaznu strategiju” pri tome.

  10. Gledam Otvoreno. Politicari, ministar uprave i bivsi maestro Grcic floskule…to jos razumjem ali ove voditelje, neupucene tutleke, njih treba nogom u gu*icu jer samo da se mslo potrude, npr. Samo da citaju ovaj blog pitanja bi pogodjala mnogo vise u sridu, ovako jedno veliko NISTA. Sramotno, uhljeb na uhljebu posvuda.

  11. Financijska izvješća naših kompanija zaista su pravo mjesto na kojemu treba govoriti, čitati o, izlasku iz krize. Kako nam posluju kompanije na ZSE tako nam je.

    Jako mi se sviđa kada kompanije odišu pozitivom ali i svjesni gdje se nalazimo unaprijed dotiču teme koje bi mogle biti škakljive i gdje treba otkloniti svaku sumnju, naglasiti da je ova kompanija za razliku od nekih na ZSE, normalna, kao npr. moj KODT gdje uprava uvijek naglašava kako je uprava shareholder friendly, kako su interesi dioničara, zaposlenika i ostalih dionika usklađeni:
    “Međusobno povjerenje te usklađenost interesa dioničara, zaposlenika, poslovnih partnera i banaka bili su vrlo važni za ostvarenje dobrih rezultata poslovanja.”

    Iako ne previše važno, možda malo slatko, ovo je jedna od rijetkih uprava koja (uz tehničke podatke trgovanja dionicom) u izvješću konstatira i stanje P/E omjera.
    http://www.zse.hr/UserDocsImages/financ/KODT-fin2017-1Y-REV-N-HR.pdf

  12. Povećanje broja registriranih automobila nažalost ne govori o tome TKO ih je registrirao.
    Trenutno je većina novih automobila uvezena i registrirana od strane rent-a-car tvrtki , a ne od strane građana .

  13. Ekonomiju na trenutak na stranu, stupanj ovisnosti Hrvata o nafti i automobilima je naprosto tragičan, najbolje ocrtan činjenicom da je u npr. Zagrebu udio automobilskih putovanja u 17 godina narastao za skoro dvostruko, sa oko 35% na oko 60%. Istovremeno, npr. Bečani uživaju u planiranom i ostvarenom padu udjela automobila u prometu, na današnjih nešto više oko 25%, uz sve blagodati koje to sa sobom nosi: manje buke, zagađenja zraka, uvozne nafte, površina okupiranih automobilima i, jasno, daleko manje stradalih i ranjenih na njihovim cestama, Stockholm izvještava o gotovo prepolovljenom broju hitnih intervencija zbog napadaja astme nakon uvođenja naplate ulaska u centar automobilom itd.

    S ekonomske strane, svaka od gornjih posljedica ima i novčanu cijenu: gubitak produktivnosti, niža vrijednost nekretnina uz prometnice, zdravstveni troškovi uslijed bolesti i smrti od zagađenja zraka te uslijed nevjerojatne količine stradanja (12000 ranjenih godišnje, pri dnu po pitanju sigurnosti u EU, najbolji su 3x bolji od nas) itd, a ovisnost o tuđoj nafti i automobilima u društvu koje 27 godina ne uspjeva zaraditi koliko troši…nedostaje mi riječi da bih takvoj ludosti znao dati ime.

    • Ovo je apsolutno očekivan rezultat. Ne treba biti posebno pametan već samo usporediti javni gradski prijevoz u Beču i Zagrebu. Ma u bilo kojem zapadnom gradu i Zagrebu.

      Beč ima metro i to metro koji ima polaske svake 3 minute (svakih 10 po noći) i koji odlično povezuje sve dijelove grada. Beč ima i tramvajsku i autobusnu mrežu koji su fantastično sinkronizirani s podzemnom željeznicom. Zagreb kao kičmu prijevoza ima tramvaj koji ima prosječnu brzinu od 20 km/h. Zadnji metar nove tramvajske pruge je u Zagrebu izgrađen 2000. kada je produžena pruga od Dubrave do Dupca. Željeznička infrastruktura koja postoji u Zagrebu i koja je idealno postavljena za gradski prijevoz, stoji potpuno neiskorištena jer se ZET (odnosno grad) ne želi dogovoriti s HŽ-om. Doslovno je potrebno izgraditi 5-6 manjih stanica po gradu da bi imali odličan sustav, vani znan kao S-Bahn.

      U Zagrebu već više od 40 godina nije izgrađen niti jedan prometni koridor. Davno su isplanirane produžena Branimirova, Sarajevska, Ukrajinska, Vatikanska, Ivane Brlić Mažuranić, produženje Vukovarske do Sopnice, denivelacija Slavonske, izgradnja novih mostova… Popis je predug i pretragičan.

      U isto to vrijeme, u Zagrebu je porastao standard, gotovo svaka obitelj ima barem jedan automobil, mnogi i dva. Promjenile su se navike ljudi, radna mjesta, dnevne migracije su puno drugačije nego prije 30 godina kada je većina ljudi radila u tvornicama po Radničkoj i Žitnjaku… A prometna infrastruktura je ostala ista… Tako da su ti rezultati apsolutno očekivani i nastaviti će se taj trend

  14. Izvolite:

    “Stellenwert von PKW in der Wiener Wohnbevölkerung”, str. 5, 2. odlomak (https://tinyurl.com/yd9ktae4) navodi se pad udjela automobilskog prometa s 40% u ’95. na 28% u ’14.
    danasnji udio putovanja automobilom u Zagrebu zaokruzio sam na oko 60%, izvor kaze “50-70%, ovisno o izvoru”, premda na zalost za taj podatak ne navodi koji su to izvori (https://tinyurl.com/yb3xjtw5 , str. 15)
    ne sjecam se gdje sam tocno vidio 35% udjela automobilskih putovanja u Zagrebu oko ’00. godine, ali 1) ova FPZ-ova Analiza potrosnje energije, str. 13 (https://tinyurl.com/ydygvdpw) navodi udio od 37%, a i 2) ekstrapolacijom iz npr. “Analize zagrebačkog prometnog sustava i preporuke za njegovo poboljšanje”, str. 9, slika 2 (https://tinyurl.com/y9vp8a3d) dodje se okvirno do tog broja
    12000 ranjenih u prometu godisnje je naveden na nedavnoj MUP-ovoj prezentaciji o sigurnosti prometa na cestama u Esplanadi, ali da se naci i pismena potkrijepa, npr. u ovom clanku (https://tinyurl.com/yaa5scmc) u kojem se navodi 420.000 ranjenih od ’91. do ’11., odnosno cak 20000 godisnje (devedesetih je sigurnosna slika bila jos daleko gora pa je prosjek losiji)
    podatak o 3x losijem stanju sigurnosti se mogao cuti kako na tom skupu u Esplanadi, tako i na ranijem u Saboru, a pismeno je dostupan npr. u ovoj prezentaciji Road safety traffic overview, str 10, slika 1 (https://tinyurl.com/yayco9pz) iz koje se vidi da nam najbolji bjezi za vise od 3x, a zaostajemo oko 2.5x za narednih nekoliko zemalja

  15. Stvarno je lijepo vidjeti lijepa finacijska izvješća naših kompanija i u njima gledati o izlasku iz krize.

    Evo i moja Saponija, ne samo lijepo kvartalno, nego i u godišnjem vidim ono baš se raspisali o ideji “shareholder friendly” upravljanja, koja bi se trebala podrazumijevati, ali koju u ova zanimljiva vremena očito u Hrvatskoj treba posebno jasno i glasno naglasiti, da se zna, ako itko i najmanje sumnja da je dotična kompanija “normalna” (za razliku od nekih u Hrvatskoj, i Hrvatskoj općenito):

    “Imperativ nam je stvarati dodanu vrijednost za nas i za naše dioničare.”

    “Zahvaljujući inovativnim i superiornim proizvodima te korporacijskoj odgovornosti prema sveukupnom okruženju, Saponia će, ne samo zadovoljavati potrebe svojih klijenata iznad njihovih očekivanja, već i osigurati prosperitet svojih zaposlenika, dioničara i okruženja u kojem djeluje.”

    “Kodeks korporativnog upravljanja Saponije omogućava transparentnost poslovanja te kvalitetnu zaštitu zaposlenika i dioničara kao i imenovanih nositelja odgovornih funkcija u Društvu. Cilj korporativnog upravljanja je stvaranje dugoročne ekonomske vrijednosti za svoje dioničare.”

    “Primarni cilj Društva u upravljanju kapitalom, kroz optimiranje stanja između dužničkog i vlasničkog kapitala, je osiguranje zdravih kapitalnih pokazatelja u svrhu podrške svim poslovnim aktivnostima te maksimiziranja vrijednosti svih dioničara.”

    “Usvojena načela temelje se na odgovornom upravljanju u svrhu uspostave visokih standarda korporativnog upravljanja usmjerenog prema otvorenom, profesionalnom i transparentnom pristupu u odnosima sa svim investitorima i cjelokupnom javnošću, s ciljem daljnjeg razvoja Društva po načelima modernog korporativnog upravljanja.”

  16. Meni draga dionica vec godinama i nitko sretniji ako ozbiljnije pocnu razvijati odnos prema malim dionicarima. Iako si i dalje ne mogu razjasniti zasto ne prikazuju rezervacije za Agrokor, ocekivao sam u godisnjem izvjescu, ali nista.

    • O tome je revizor rekao u svojoj sekciji godišnjeg 😀

      To ni meni nije jasno, kakav je problem rezervirati pa onda otpustiti rezervacije kasnije ako se naplati “više od očekivanja” odnoso u skladu s njihovom očito preoptimističnim očekivanjima… (prave investitore takve oscijalacije RDG ne trebaju brinuti – e to je tema kojom se sad mora i Buffett baviti, ponovno uvjeravati svoje dioničare da buduće velike oscilacije Berkshire P&L novom regulativom nisu ništa realno), ali obzirom da je dionica s onih po meni vrlo jefitinih razina još dodatno pala kroz to vrijeme za iznos koji je veći od cijele izloženosti Agrokoru, nekako mi to s valuacijskog gledišta dirketno ne znači ništa, ali da, znači u kontekstu davanja im bodova na soft metrike poput te “transparentnosti” o kojoj pričaju.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.