Mirovinski fondovi

Štednja opet rekordna, financijski sektor je divovski transferni stroj od građana državi

0. Potaknut odličnim tekstvom Ivice Brkljače Ne treba iznenaditi ako CROBEX u 2019. snažno poraste pogledao sam neke najvažnije podatke o financijskoj imovini. Najprije svakako pročitajte taj članak.

1. Evo novih podataka HNB od prije par dana, s malim rastom, rekord štednje u bankama je ipak ostvaren:

Krediti su porasli malkice više, pa je neto štednja malkice manja nego prošli mjesec:

Međutim, štednja sada raste značajno brže nego prije, čak oko 4% godišnje, iako je građana sve manje, a kamate u banci su oko 0 (dakle ne radi se o ‘pripisu’ kamate nego novcu koji aktivno donosi u banke):

To u biti znači da ljudi ne znaju što bi s novcem jer ga donose u banke iako na tome očito gube, najprije zbog očitog razloga (inflacija je veća od kamate koja je oko 0), te zbog mnogima manje očitog ali još važnijer razloga, kreditnog rizika (zašto štedjeti u hrvatskoj banci uz 0% kad za istu kamatu možeš štedjeti u njemačkoj banci?).

I kao što možete vidjeti ovdje, sve više ljudi odustaje od ‘oročavanja’ i drži u bankama neoročene uloge (inače jako ‘zgodno’ ako se slučajno okine neka kriza):

2. U međuvremenu, plasmani banaka izgledaju ovako, u milijardama kuna:

i u udjelima:

Ono što zasigurno možemo zaključiti, je da banke i dalje smanjuju plasmane biznisima (u našoj politici se ustalilo ‘realnim’ sektorom nazivati privatni sektor; međutim, realni sektor su biznisi bez financijskih, dakle imamo realni i financijski sektor).

Naizgled, čini se kao da banke smanjuju plasmane i državi, međutim to nije točno. Naime, ne treba zaboraviti da one imaju potpuno pod konrolom i obvezne mirovinske fondove koji su prisilinu štednju građana, a radi se sada već o preko 100 mlrd. kuna, većinom ulupali u državne obveznice:

U udjelima, to izgleda ovako:

Sad vidite koliko je bedasta tvrdnja da su mirovinci ulagali toliko u državne obveznice ‘jer su morali po zakonu’. Morali su samo 50%. A i to je bilo zbog krasne sinergije države i banaka, koje su vjerojato bile sretne da svoje plasmane smanje ‘kad već građani žele kreditiriti svoju državu kroz svoje mirovinske fondove’.

Bilo je tu i raznih drugih nebuloznih tvrdnji kao primjerice da su ulaganje u baš tolikoj mjeri u samo jednog izdavača s junk statusom ‘manje rizična’ (pogledajte kako ulaže najpoznatiji ‘mirovinski’ fond na svijetu, norveški: NBIM.

Nema baš nikakvog opravdanja da naši mirovinci nisu više uložili u vodeće svejtske kompanije. Pogledajte najveća ulaganja Norvežana i onda nazovite svoje mirovince i pitajte ih koliko imaju toga:

Inače, kad vam kažu da su neskloni riziku, uz to što samo po ovim obveznicama imaju jedan od najrizičnijih portfelja na svijetu, neki mirovinci se mogu pohvaliti i da čak kad ulažu u strane dionice, to rade na baš nevjeroatno hazarderski način, pogledajte ovdje: Nevjerojatna ulaganja mirovinskih fondova.

3. Dolazimo do štednje koja se gomila u bankama i uvodnog članka Ivice Brkljače. Neki ljudi čak i opet kupuju stanove kao ‘štednju’ iako ih je puno praznih i zbog demografije mi se to čini potpuno luzerki (iako i država tu dolijeva ulje na vatru, a bankari vjerojatno zadovoljno trljaju ruke). Kao što znate, prvi sam argumentirao da su turističke dionice radikalno potcijenjena investicijska klasa.

Pogledajmo što se sada događa.

Najveća turistička dionica Valamar Riviera (5 godina za radom ‘dionica godine’ na Zagrebačkoj burzi) se trguje po EV/EBITDA od 8,7. To znači da joj treba manje od 9 godina da svojim EBITDA (‘brza i prljava aproksimacija operativnog toka novca’) vrati sav dug koji ima i sav kapital dioničarima, gledano kroz tržišnu cijenu dionice. Kako se radi o nekretninskom ulaganju, zamislite kakav bi to stan bio koji bi od najma, umanjenog za sve operativne troškove, mogao u manje od 9 godina isplatiti sam sebe? Pri tome, trenutni dividendni prinos dionice je oko 2,7% (usporedite to s kamatom u bankama), a dividenda se stalno povećava, redom od 2014. je 0,50, 0,55 … do ove godine 0,80 kn po dionici, dakle porast dividende je bio u svega 4 godine 60%.

Zato mislim da Ivičine teze iz članka gore imaju smisla.

Napomena: Imam dionice RIVP.

Prethodni članak: Varteks Limited u dućanima.

35 replies »

  1. Odličan tekst (kao i analiza g. Brkljače) – zahvaljujem obojici na trudu.
    Predlažem samo jedan mali ispravak, Valamar je ove godine isplatio dividendu u iznosu od 0,90 kn po dionici (a ne 0,80 kn kako je navedeno u Vašem članku).

  2. I činjenica je, često uzimana zdravo za gotovo, da osim s vremena na vrijeme tipičnih value prilika uslijed ekstremnih neefikasnosti tržišta, konačno imamo i “prave bluechipove” koji su “sigurno” mjesto za biti dugorčno izložen domaćim dioničkim portfeljom, gotovo pa indeksno bez puno brige i znanja.

    Imamo kompanije koje stoje na zdravim temeljima, jasnim pogledom u budućnost, uz transparentnost poslovanja, sasvim razumnu vlasničku strukturu (dovoljan free float, pristojni/pošteni glavni/dominantni dioničari koji neće gledati kako prevariti sve oko sebe) i otvorenost prema tržištu kapitala. Neke su doslovno i postale to što jesu u svojoj zadnjoj ključnoj fazi razvoja putem tržišta kapitala (ono, imale nekakav IPO, ili imale neke vanjske aktivističke dioničare koji su ih malo “usmjerili”).

    I ti naši bluechipovi danas pokazuju i na skroz svakodnevnog ponašanja razini te neke osobine “odgovornosti”, pedantnosti u brizi o svom kontinuiranom rastu i razvoju u svrhu stvaranja vrijednosti za dioničare i očekivanja kvalitetne komunikacije tog procesa odnosno tržišne valorizacije tih rezultata. Jedna takva svakodnevna praksa je aktivnost trezora na tržištu skupljajujući dionice kad god financijski direktor iskreno vjeruje da je cijena za to atraktivna, ta aktivnost pozitivna za stvaranje dioničke vrijednosti za postojeće dioničare.

  3. “Ponovno dolazi do (ne)opravdanog ogorčenja dijela investitora jer su mali dioničari Leda, Jamnice, Zvijezde, Belja, Vupika i drugih kompanija postali najveći gubitnici sklopljene nagodbe. Iako je samo poslovanje navedenih kompanija bilo i ostalo više nego solidno, solidarno jamčenje za dugove matice u iznosu nekoliko puta veće od njihove imovine, „presudilo“ je dioničarima.
    Zbog svega gore navedenog, strpljenje i samo povjerenje investitora u domaće tržište kapitala na vrlo je niskoj razini, a to pokazuje i vrlo mala likvidnost tj. dnevni prometi na Zagrebačkoj burzi. ”

    Vjerujem da o burzi nitko nije vodio računa kod cijele “lex agrokor” priče, kao što i vjerujem da ne postoji analiza o indirektnim troškovima koje je stvorilo spašavanje strateškog lanca supermarketa;

    Promet je negdje na razini 2008.

    Stvarno ne znam koliko bi negativne trebale biti kamate na štednju u bankama da se itko razuman odluči na rizik koji trgovanje na ZSE nosi, kad su mu dostupni puno uređeniji pravni sustavi.

      • Plaće u Hrvatskoj su male, to znamo, to je tužno. Kad budu veće biti će i više štednje.

        Ako su depoziti kućanstava 200 milijardi kn, i uz pribiližno nula kamata koje bi reinvestirali, za rast štednje od 4 % treba im 8 milijardi kn.

        Ovih skoro 1,6 milijuna ljudi trebaju u prosjeku godišnje uštedjeti dodatnih oko 5000 kn, tj. oko 420 kn mjesečno da bi nastala ta suma.

        I ja se pitam gdje ovi s prve polovice liste nađu 420 kn mjesečno za štednju, ali s druge strane znam: upravo oni imaju najveću potrebu najviše štedjeti, oni se moraju postaviti na trepavice da nađu tih bar 420 kn mjesečno, makar bili gladni.

        Oni s druge polovice liste naravno da će lakše pronaći tih bar 420 kn mjesečno i mnogi od njih sigurno da štede nekoliko do desetak puta više od toga.

        U svakom slučaju, ima dosta temelja za očekivati daljni rast štednje čak i od tih 1,6 milijuna dohodaka kako plaće budu rasle. A mnogo od ukupne dodatne godišnje štednje i nije ta štednja od osobnih dohodaka nego ljudi štede preko pravnih osoba u svom vlasništvu (ne isplaćuju si plaće, dobit, jer to je skupo) i možda nekih drugih izvora manje vidljivih u izvješćima poput ovog (možda i iz sive ekonomije…?).

    • Diverzifikacija i sve pet!

      Ja sam se itekako zeznuo s Agrokor-špekulacijom, ali nije to sad kraj svijeta, diverzifikacija spašava stvar. Mislim da mi je to bilo i poučno, zadnja lekacija koja mi je još trebala! 😀

      Prije svega niti jednom konkertnom društvu, potom grupi povezanih, a onda i “industriji” u najširem smislu, ne treba se izložiti pretjerano i to je to.

      I na kraju, nije loša ideja imati i neku “međunarodnu” diverzifikaciju (da ipak ne ovisimo 100 % o ovoj državi niti na koji način). Npr. pola ulažeš vani (indeksno), pola na ZSE kvalitetno diverzificirano (što znači i ne pretjerano, i druga krajnost nema smisla) i to je to.

      Nema smisla zbog nekih gubitaka, loših epizoda, izgubiti “racionalni optimizam”, vidjeti kako se stvari nude, po kojim cijenama, pa se odlučiti što je primjereno kojem riziku. Poanta dioničke klase je rizik i onda se cijene gledaju obzirom na rizik.

      Ovo što smo vidjeli vani (USA) zadnjih 10 godina, upravo to nije normlano. Dionice se nigdje ne kreću pravocrtno prema gore. Oscilacije, manje i veće, gubici i dobici, manji i veći, to je sve normalan dio tržšta.

  4. A baš sam neki dan na Vašem blogu priželjkivao jedan takav optimističan (nadam se i realan) članak. Nadam se da će 2019. biti bolja za sve nas.

  5. Poštovani,
    Zanima me vaše mišljenje zbog čega je Valmar u posljednjih godinu dana pao za 25%? Odnosno danas je na isto razini i kao prije 2 godine.

  6. Tržište kapitala reflektira stanje u državi. Ona prema objektivnim pokazateljima trenutno stagnira, relativno i zaostaje, premda nam štetočine na vlasti pokušavaju servirati drugu priču.

    Pojedine tvrtke ipak imaju solidnu perspektivu. Prvenstveno su to izvoznici koji imaju neku komparativnu prednost (često je to nažalost jeftina radna snaga) te turistički sektor koji jako privlači novac generiran u jačim ekonomijama. Ipak, uvijek sve treba gledati u okvirima cijena vs. vrijednost i pomalo kupovati ako postoji dobra rezerva na strani vrijednosti…tako se čak i naizgled loša tvrtke može na kraju pokazati kao dobra investicija. Naravno da ovakva rizičnija ulaganja treba raditi s malim dijelom portfelja. Tvrke s izrazito jakim “moat-om” kako to Buffett naziva kod nas ne postoje, bar ih ja ne vidim…ali zato su tu povremene neefikasnosti koje se potencijalno mogu iskoristit.

    Osobno neko vrijeme razmišljam iskoračiti na međunarodna tržišta, ali isključivo indeksno. Ako je netko dobro upućen kako to jednostavno i jeftino obaviti neka napiše svoja iskustva. A i jedan kvalitetan članak na tu temu od g. Bakića (ukoliko ima takvih iskustava) ne bi bio na odmet.

        • Ne mora dividendica ako bi vrijednost dosla na svoje, ionako nema brige. Sad je zahuktalo ulaganje u dizanje kvalitete i kupovine. Znam da povećava dug kompanije, ali pričekajte 2-3god. I sa (po mračnjacima) lošijom sezonom po brojkama, kvaliteta kroz povećanu cijenu biti ce optimalna. Cijena sad piri jer nema velikih pravih ulagača. OMF naprimjer. Ali norveški, ne ovo naše smrće od kasica prasica za državu. Bez straha u Hrvatskoj nema šanse za žute prsluke za cijene goriva ili režija,a kamoli za spaljivanje mirovina. Ionako je narod neuk. Grubo, ali je tako. Mlade libo a kad ostare su preslabi za djelovanje. Soc šarafi. Što bi rekao Antun nema šatora sad kad je sve ok za klanove.

  7. Poštovani Nenade,
    takodjer se osjećam loše kada vidim u što ulaže ‘moj’ OMF. A koje opcije imamo na raspolaganju da to promijenimo?
    Mogu preći iz ”B’ kategorije u ‘A’ kategoriju, i to sam napravio odmah kad se pojavila ‘A’ kategorija. Sada nisam izložen oko 80% obveznicama, već “samo” oko 65%.
    Mogu promijeniti OMF. To sam napravio već 2x u 17 godina. Malo sam i profitirao, ali nebitno. (Nema naknade za prebacivanje nakon mislim 3 godine članstva).
    Što dalje? Kako natjerati moj OMF da ulaže po pravilima struke u svijetu a ne po dogovoru s državom? I to s državom koju ne zanima budućnost njenih gradjana.
    Znam da nema rješenja bez neke nove revolucije… ali malo mi je lakše kada barem ovo napišem i podijelim s ekipom koja razumije tematiku. Kada pričam s kolegama i prijateljima, čudno je da neki uopće ne znaju koji je njihov OMF. Za kategorije ABC mnogi baš nikad nisu čuli!?!?
    Pozdrav. Ante

    • Zar to mogu retrokativno mijenjati? Nije valjda da se odnosi na već do sada uplaćeno? 😀

      Ako ništa drugo, bar bi trebali ponuditi mogućnost da pri odlasku iz zemlje možeš povući sa sobom sva svoja sredstva iz svih stupova. Mislim, ako netko želi prekinuti sve odnose sa ovom čudnom državom, možda se i odreći državljanstva, država bi ga trebala “pošteno isplatiti”, pa svatko svojim putem.

    • Ispravak država ti daje 15% samo prvu godinu, jer se naredne godine tvoja glavnica uvećava za recimo 5000 kuna a poticaj ostaje 750 kuna i tako iz godinu na godinu poticaj je sve niži jer tvoja glavnica raste, a ne možeš je podići nego nakon 55 godine, ja sam u istom problemu i ulaznu naknadu smo platili 1.250 kuna, a k tome poticaje dobivamo uvjek sa zaostatkom godinu dana, ugodne blagdane vam želi ova vlada.

      • Uvijek možete prestati s time ako zaključite da našim mirovincima ne vjerujete baš toliko da im date na upravljanje više nego morate, kao i državi koja vidite kako ništa ne “daje” bez fige u džepu. Državni “poklon” je uvijek nekakav trojanski konj.

        Ja ne računam previše na te stupove bilo koje vrste. Jedino što doživljavam ozbiljnije je moj osobni portfelj pod mojim osobnim upravljanjem.

        Danas stvarno imamo mogućnosti i s malim portfeljima normalno ulagati na domaćem tržištu i na neki način “još lakše” međunarodno (jer nećemo raditi čudne stvari kao mirovnci nego ćemo to efikasno indeksirati preko nekih low cost ETF-ova koji su danas stvarno dostupni i malim građanima međunarodno).

        Danas se ljudi možda boje potencijalnog bear marketa, ali pogrešno je bojati se tog mede, to je više kao oni u Kuterevu, neopasni, treba ih prihvatiti s radošću. Tržište kao cjelina (pogotovo zapadno razvijeno) ne može (za razliku od pojedinačnih dionica) baš otići u totalno rasulo, izgledati “nekontrolirano”. To je sasvim dobro ukroćen/ukrotlljiv medo. Ti padovi prođu prije nego se nadaš, možda prije nego i želiš 😀 To je zapravo idealno vrijeme za početi s redovitim mjesečnim uplatama u dugoročnu equity štednju. Meni je kao kupcu uvijek nekako malo nelagodniji preuporan bull.

  8. Kkao naprijed uz ovakve stručnjake. http://hr.n1info.com/Vijesti/a353340/Horvat-ostro-po-mirovinskim-fondovima-Propustili-su-priliku-za-lijepu-zaradu.html

    Mi bismo iz Vlade mogli uputiti kritiku prema njima. Ne samo kritiku, nego relevatnu činjenicu. Bili su pozvani da dokapitaliziraju Petrokemiju kad je cijena dionice bila 10 kuna, ako su pogledali što se dogodilo u zadnjih mjesec dana, dionica je skočila na 50 kuna, propustili su priliku za lijepu zaradu”, rekao je Horvat.

  9. Neka im bude za lijek…i tako su uništili sve što su mogli. Nezasitne štetočine. Tako nam i treba kad smo pasivni. Od stoljeća sedmog.

  10. Uff da mogu uzet sve sa sobom i otići. Plus 250.000 istomišljenika. A gamad i uhljebo šatoraši partizani, ustaše i bahati politicari neka se udave u vlastitom dreku. Pljuc na sebe samog. Dvadeset najboljih godina ostavio da bi se veprovi valjali u ovoj močvari! Iz Australije hračkati na dnevnoj razini i mahati kvadratićima. Ma pljuc i bljuv Nenade. Sram me bilo!

    • U Kini se takvo što ne bi moglo dogoditi… 😀

      Protiv sam totalitarizma bilo koje vrste, ali nekog se reda mora znati. To da ne dopuštamo nasilje i nerede ne čini nas nužno totalitarnim? Odnosno je li moguće u ne-totalitarnom sustavu biti čvrstog stava da nasilju, uništivanju, neredima, nema mjesta u našem društvu? Pa adekvatno procesuirati ovakve stvari, sprječavati ovakve nerede promptno?

  11. Poštovani gospodine Bakić,

    bili ste bili ljubazni objasniti dio u zagradi u rečenici što ste naveli s kojom rečenicom više.

    “I kao što možete vidjeti ovdje, sve više ljudi odustaje od ‘oročavanja’ i drži u bankama neoročene uloge (inače jako ‘zgodno’ ako se slučajno okine neka kriza)”

    lp,
    igor

  12. Sreća da imamo amerikance koji nas štite od samih sebe,inače da krstičević i ekipa ulažu naš novac bilo bi tu svega…Mislim da su turci nešto slično sa helikopterima uvalili pakistancima pa im ameri već odavna blokirali isporuku motora i djelova.Gdje mi i pakistan ovce za klanje?

    http://www.israelnationalnews.com/News/News.aspx/255829

    Ne zaboravimo firma koja polaže pravo na intelektualno vlasništvo je privatna firma lockheed martin koja kotira na burzi a da ne govorimo da i američka vojska tu ima inreres jer onda oni u srazu sa izraelskim nadograđenim f16 sa izraelskom opremom za označavanje ciljeva u teškim vremenskim uvjetima ne bi imali šanse uvaliti nekome i počela bi se masovno ta izraelska oprema ugrađivati u avione od 20-30 godina starosti po svijetu da se mogu uvaliti nekim siromasima kao nama.
    Na kraju vjerujte iznaći će oni neko rješenje ali nama po leđima,nitko u rh ni ostavku neće podnjeti a lud čovjek nebi ušao u ovakvu kupovinu,to je prvi slučaj u svijetu da netko od treće strane kupuje avione koje je ta treća strana nadogradila svojom opremom koja još nije u nato standardu a avioni 30godina stari i izraubani od izraela maksimalno.Mi smo čudo?

  13. A ta spika vam je “domoljubna”,eto ja sam za mandata ojačao vojsku i kupio avione?I ode novac poreznih obveznika u pm.A vojske nigdje?Tako su politički komesari u komunizmu u svakom selu otvarali domove zdravlja dok nije država bankrotirala?A njih su tapšali po ramenu da su puno učinili za lokalne sredine?Sačuvaj nas bože takvog domoljublja ili lokalpatriotizma?To je bez mozga?

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.