Uncategorized

Samoodrživa(?) Hrvatska: Hrvati kreditiraju sami sebe

I stanje financijskog sektora pokazuje da će se Hrvatska nastaviti iseljavati
/ / /
Građani kreditiraju sami sebe i državu, a plasmani realnom sektoru na povijesno najnižim razinama

Jučer objavljeni podaci Eurostata pokazuju da je Hrvatska među zemljama s najvišim udjelom državnog duga kojega sama finacira (štednjom građana), a ujedno plaća i najvišu kamatu na postojeći dug:

Taj dug su uglavnom mirovinci (dakle direktno građani) i banke (indirektno građani), naime:

Štednja građana je na rekordnim razinama:

Doduše nije doslovno na rekordnima jer smo tek na ulasku u turističku sezonu, ali desezonirano jest, naime i dalje raste godišnjim stopama od oko 5%:

Pa je u strukturi pasive banaka dosegla skoro 50%, a istovremeno su banke povukle kapital (tj. kapital i kvazi kapital – pozajmice vlasnika) u inozemstvo:

Istovremeno, plasmani realnom sektoru su opet na povijesno najnižim razinama:

odnosno u udjelima su pali na svega 20%:

Od kraja 2011. je kreditiranje realnom sektoru, iako uz velik porast kreditiranja rente (turizam), palo za 30 milijardi kuna!

S druge strane, građani (u prosjeku) ne znaju bolje nego nositi novce u banku (iako su kamate na povijesno niskim razinama), a kad im dosade te niske kamate rade ono jedino drugo što znaju, kupuju nekretnine (iako se populacija smanjuje, cijene nekretninama jako rastu!), situaciju možete vidjeti u strukturi štednje: sve manje ljudi oročava, a i one koji ‘oročavaju’ baš i ne razumijem, jer su kamate na ‘oročavanje’ smiješne s obzirom na inflaciju i kreditni rizik države:

+ + +

Ukupno dakle možemo zaključiti: Skupu državu uglavnom kreditiraju građani (perpetuum mobile), čija štednja je većina izvora za banke, koje tu štednju uglavnom premeću građanima i državi, iz kreditiranja koje se također povlače jer ih zamjenjuju mirovinski fondovi. Ročna struktura štednje je sve lošija, pa su stoga banke ranjivije na ‘run’ u prvoj mogućoj krizi; banke to i ‘prepoznaju’ pa su povukle svoje sredstva, ujedno ne pronalaze dobrih prilika za razvoj bizsnisa u realnom sektoru, ili naprosto ne vjeruju Hrvatskoj da je održiva, ili tko zna što, tako da su kontrahirale plasmane realnom sektoru na povijesno najniže razine. Građani ne znaju bolje nego kupuju nekrentnine, nelikvidvnu imovinu s malo perspektive u zemlji koja se brzo iseljava i stari, te u slučaju krize taj hrvatski ‘funny money’ (beton) može postati dodatno opterećujuća okolnost. Zemlja je poslovno umrtvljena i rast se uglavnom temelji na renti (turizam) i potrošnji. Kako se radi o nedinamičnom gospodarstvu potpuno suprotnom od onoga kako ga u svojoj najpoznatijoj knjizi opisuje Nobelovac Phelps https://www.amazon.com/Mass-Flourishing-Grassroots-Innovation-Challenge/dp/0691158983, Hrvatska će se nastaviti iseljavati.

Iduće: Varteks čini čuda.

Kategorije:Uncategorized

20 replies »

  1. Nominalna kamatna stopa. To je ona kamata koju će banka godišnje dodavati na račun štediše kao nagradu za držanje novca na štednom računu i u koju Hrvati, ( ne znam zašto) još uvijek vjeruju. Radi se o tome da novac u pravilu s vremenom gubi vrijednost. Što vrijedi što je kamatna stopa na oročenu štednju npr. 3%, ako je inflacija u toj godini bila 5%? U takvom scenariju štediša je zapravo štednjom izgubio 2% svojeg kapitala i sa ušteđenim novcem može kupiti manje nego je mogao prije početka štednje. Nažalost, većina ljudi ne razumije razliku između nominalnih kamatnih stopa i nesvjesno gubi kapital zbog inflacije. Što se tiće funny money (betona), osobno sam za kupovinu istog sve dok vlasniku daje (passive income) i dok nije u hladnom pogonu.

  2. Odlična i realna analiza Nenade koja nam ujedno i daje odgovore kako preokrenuti negativno u pozitivno.

    Primjerice, kako okrenuti relativno visoke stope poreza na dohodak, a posebice niske graničnike na kojima se isti okidaju u našu korist, a ne nedostatak.

    Mišljenja sam da bez mijenjanja stopa poreza na dohodak i prireza, uvođenjem jedne porezne olakšice za građane, prilikom godišnjeg obračuna bi mogli napraviti čuda.

    Ne trebamo ništa novo izmišljati, samo preuzeti i prilagoditi što već funkcionira godinama u npr. Velikoj Britaniji (EIS i SEIS uveden 2012/13 godine).

    Princip SEED kapitala, grupno financiranje.

    Startupi i kompanije daju udio u vlasništvu, a građani republike Hrvatske investiraju u svoje prijatelje, rođake i pozitivne poslovne ideje, a ne u mrtvu čarapu u banci ako i tvoja analiza pokazuje i to praktički bez rizika, odnosno u nekim slučajevima čak i uz zaradu prilikom propasti njegovog ulaganja.

    GLAVNO PITANJE:
    E sad, Zašto bi?
    Nisam previše analizirao, ali mislim da je princip slijedeći:

    Kada je Velika Britanija uvodila SEIS 2012/13 dala je svojim građanima da uz minimalni rizik ulažu u sartupe i to uz pokriće države i od moguće propasti ulaganja, te uz olakšice u oba slučaja i kada startup propadne i kada pozitivno posluje.

    Godine 2012/13 kada je prezentirala taj projekt:
    Građanin VB može investirati do 100.000 funti unutar porezne godine.
    Država unaprijed daje 50% porezne olakšice na investirani iznos.
    Pa tako građaninu VB već u ovom koraku smanjuje rizik za 50% uloženog iznosa.
    Ako kompanija uspije i građanin VB zaradi na prodaji svojih udjela, građanin VB je oslobođen i od poreza na kapitalnu dobit na taj iznos profita (mislim da ako ga dalje reinvestira).
    Ako pak kompanija propadne imate pravo neutralizirati taj gubitak kroz olakšicu i za preostali iznos (ostalih 50%) ili dio tog iznosa (ovisi o u kojoj ste stopi poreza na doh.).

    Npr.
    Ako investirate u prijateljev startup 10.000 funti.
    Dobivate poreznu olakšicu odmah od 5.000 funti i tako smanjujete rizik za 50%
    Ako poslije kompanija propadne možete ostatak od 5.000 funti unijeti kao poreznu olakšicu.

    Prve godine (2013/14) je bilo:
    – 78% iznosa čak i ako startup uspije i ne moraš platiti porez na kapital kada prodaš svoj udio
    – 100.5 % natrag svoje investicije ako startup propadne (čak 0.5% imaš prilike zaraditi ako propadne)

    Poslije 2014:
    – 64% ako startup uspije i ne moraš platiti porez na kapital
    – 86.5% natrag ako startup propadne pa s time se drastično smanjuje rizik ovakve investicije

    Kratki video kako to funkcionira u VB:

    Moje iskustvo:

    Kada sam htio staviti svoj informatički startup na seedrs.com platformu (crowdfounding – grupno financiranje) da prodam udio za svježi kapital, rečeno mi je da može ali da nema smisla stavljati hrvatsku firmu, nego da preselim startup u Veliku Britaniju da uđe u taj sustav SEIS, a poslije u EIS, a i da bi bilo zgodno i da budem građanin VB da onda mogu i ja investirati uz minimalni gubitak u VB kompanije.

    Za demografiju potencijalano useljavanje i zaustavljanje iseljavanja i filtriranje visoko-kvalificiranog i visoko-plaćenog kadra i mogućih visokoprofitabilnih kompanija.

    To bi po mom bio potencijalniji plan za demografiju “Gdje je matica tu idu i mravi” (matica=kompanije; mravi=radnici) a ne potezima od 1000 eura i sličnim ponižavajućim potezima.
    Ko da otvaram poduzeće svaki dan.

    Ako se ne varam, Velika Britanija i zahtijeva da osobno dođeš u banku otvoriti poslovni račun (a u međuvremnu te valjda zaskoče i kak je lijepo tu živjeti)

    Kada uspijemo napraviti da privlačimo Startupe, CEO-e, menađere i ostale kompanije, i radnici će ostati, a kvalitetni će sami doći moliti za posao.

    “Prednost” nam je i u tome što nam se najviša stopa okida dosta nisko naspram drugim državama pa je potencijal mogućih investicija veći kroz ovakav sustav. Što je veći porez veća je i potencijalna porezna olakšica, pridonosi na povećanju poreza na dohodak i na prikazivanju svih prihoda kroz dohodak jer ulaze u potencijalne privatne investicije koje naspram bankovnoj štednji ili drugim investicijama može povećati kapital poreznog obveznika ne 2-10% već 2-10 puta!!

    Kratkoročni i srednjeročni pogled na razvoj: nije sve samo u porezima i birokraciji, treba se pomiriti sa time i pronalaziti načina kako unutar postojećeg okruženja briljirati.

    Za ovakve visokoprofitabilne kompanije nam treba samo optički kabel, brzi i stabilni internet i struja i predivna zemlja.
    Mislim da bez nekih stoljetnih i astronomskih reformi možemo započeti promjene.

    Što vi mislite?
    Pozdrav,
    Davor

  3. G. Bakić, banke nisu nikada, niti će podržavati hrvataki privatni biznis, osim onoga koji dolazi iz njihove matične zemlje (Italija, Austrja, a od nedavno i Madjarska), te onoga koji je povezan s politikom i državom. Banke samo zanima kako na što brži i jeftiniji način doći u posjed nekretnina koje se dalje mogu prodati strancima, tj. Njihovim drzavljanima. Zajedno s centralnom bankom čine jednu od najvecih dobro uhodanih organizacija na ovim podrucjima koje godinama provode jedan jedini plan, a to je kako financijski i materijalno uništiti domaćeg proizvodjača, te kako osigurati što veći uvoz stranih proizvoda i usluga. Iz toga razloga one podrzavaju samo tri djelatnosti – turizam, uvozni i odvjetničko-javno bilježnički lobi, koji im služi svrsi. Ovršni zakon postoji zbog banaka, odvjetnika i bilježnika kako bi njime mogli podjarmiti hrvatski narod.

    Prestanimo se zavaravati da će Hrvatska u ovakvom stanju kakvo je sada privući imalo ozbiljniji investicijski kapital.

    Bez vrlo ozbiljnih reformi, bez lustracije, a čak bih rekao i nekih ustavnih promjena ništa se neće promjeniti na bolje. Državi je jednostavnije uvesti 60.000 Filipinaca za plaću od 3400 kn nego se odreći svojih poreza, prireza i parafiskalnih nameta, a sve na štetu rodjenih ljudi u Hrvatskoj koji bi barem po Ustavu trebali uživati svoja prava. Prije će zmiji noge izrast, nego će vuk ćud promjenit, ili obrnuto, kako izvolite gledat.
    Da se razumije, uviz jeftine radne snage nema nikakavu dodatnu vrijednost, ti radnici niti uplaćuju nekakv porez na dohodak, niti plaćaju neke visiko iznose za zdravstveno i mirovinsko, a niti će neke značajnije iznose trošiti u Hrvatskoj. yOčito, jer novac šalju svojim familijama natrag kako bi one preživljavale. U sveme tome jedini jnteres ima stranac koji u svom vlasništvu ima domaće hotele, kao i domaća elita (onih famoznih 200 obitelji). Svi ostali su nebitni, potrošna roba koja ima vijek trajanja. Što kraći to bolje, da se poslije ne treba brinuti za njih i njihove mirovine. Samo me zanima kada na mjesto doktora i medicinskih sestara dolje Filipinac ilj Filipinka, hoćemo li u Hrvatskoj službeno u bolnicama pričati hrvatskim, engleskim i filipinskim jezikom, ili ćemo si morati povesti prevoditelja?

    • Ma banke bi plasirale samo nemaju kome baš 🙂 Naši manageri bi sve dali za plasmane koji nose planova, a kao nagrada stižu fini bonusi. Nema nekih investicija pa krediti padaju, nema tu neke velike filozofiji,a još manje teorije zavjere.

    • Banke jako cijene likvidnost imovine, niske troškove njenog posjedovanja i njenu nekvarljivost, stoga nekretnine za banke predstavljaju jedan od najviše smeće oblika imovine. Banke bježe od nekretnina kao vrag od tamjana. Nekretnina je banci samo nužno zlo kao oblik osiguranja. Pa znate i sami da nećete tek tako dobiti nekretninski kredit bez jamaca i s niskim osobnim kreditnim rejtingom ili bi kamatna stopa mogla biti značajna (nekad još i valutna klauzula povrh svega, tek od nedavno su fleksibilniji s kunskim kreditima).

      Za dobiti kredit i za najobičniji stan banke žele dokaz o redovitim prihodima pa čak su sklone i skandolznoj ideji pojma “jamaca” kao da nije dovoljno što vam zabadaju nos u vaše privatne stvari (tu niti GDPR ništa ne može?) kao što su pitanje kolika su vam i koliko “redovita” vaša mjesečna primanja.

      Toliko o tome koliko banke vjeruju u nekretninski kolateral tj. koliko “vole” tu klasu imovine.

    • Ima par razloga zašto je nivo kreditiranja realne ekonomije nizak u Hrvatskoj. Mislim da nema riječi o zavjeri da se uzmu nekretnine ili izvlačenje novca iz Hrvatske u države koje su matice tim bankama.

      Prvo, udio BDP-a koji kontrolira država u Hrvatskoj je oko 50%. Samim time je drastično smanjen prostor realnoj ekonomiji, a posljedično i udjel kreditiranja. Nažalost, kako piše u zadnje vrijeme g.Šonje, taj udio se i povećava, prije svega jer većina financiranja ide iz EU fondova (a to često ide prema državi, tipa Pelješki most) a ne privatne investicije.

      Drugo, faktor rizika je velik u zemlji gdje se porezi mijenjaju svako malo, a sudstvo nije neovisno ni efikasno, te je uspjek jako često povezan s time “koga znate” u partiji i na račun toga stvarate neku tržišnu prednost (njima dođe inspekcija a vama ne, vi čekate građevinsku 2 mjeseca, a oni 3 godine…). Taj rizik je uračunat u kamatu kredita, pa se često krediti čine neisplativi.

      Treće, sjećam se jednog intervjua stranog bankara. Kad su ga pitali zašto je nizak udio kredita prema realnoj ekonomiji, te ima li nekakvih specifičnosti u Hrvatskoj zašto je to tako, njegov odgovor je bio: dvije specifičnosti vidim u Hrvatskoj. Prva, ljudi imaju jako puno ideja, ali jako teško uspijevaju bilo koju od tih ideja pretočiti u poslovni plan. Drugo, poduzetnici u Hrvatskoj jako brzo kreću u podizanje osobnog standarda na račun firme.

  4. Igore, nije bas tako crno, i vise je sve posljedica sitne nesposobnosti i sitnih interesa nego organizirane ozbiljne zavjere. Kombinacija : ljenosti, zavisti, pohlepe, nesposobnosti … ne treba previse strepiti od Madjara, Austrijanaca i Talijana ( banke ) jer tržište je preotovoreno da bi govorili o velikim zavjerama. Kad bi se stara politicka elita uspjela smijeniti i kad bi dosli novi barem poluposteni politicari uz savjetovanje ljudi poput Gecija i Nenada, sve bi brzo doslo u bolju situaciju … ali kaze poslovica, kakav narod takva vlast.

    • Upravo to. Slažem se da je ‘kakav narod takva vlast’ na pravom tragu, ALI determinizam nije jednosmjeran. Kako narod bira vlast, tako i liderstvo elita može usmjeriti narod. Mi smo fejlali čini se u oba smjera. Nema stvarne volje za promjenama i reformom postojećeg niti ‘odozgor’ niti ‘odozdol’.

  5. A koga tj.kakav to biznis bi banke trebLe kreditirati? Pa u RH samo mazohist moze pokretati posao. Radne snage nema, drzava pita svoje bez obzira na sve i jos 100 problema koje poduzetnik ima samo kod nas. Jedina ideja koju moji vrsnjaci je ili beton ili nesto oko turizma po principu zaradi za 2mj za cijelu godinu…

  6. G. Bakić drago mi je vidjeti Vas ponovno aktivnim na blogu. Činjenica da ima sve više kvalitetnih blogova i tekstova koji propitkuju i otkrivaju prozirnost hrvatskih političara, ali i sve više utječu na rastući dio populacije u pogledu ne prihvaćanja štetnih djelovanja politike kao modus operandi koji je eto karakterističan za Hrvatsku. Ono što me zanima je sljedeće: Što je po Vama vjerojatnije, da će na krilima želje za promjenom i jačom konvergencijom Hr prema EU navedena djelovanja rezultirati novom, ozbiljnom, organiziranom i jakom političkom platformom ili postepeno popuštanje i “razvoj” unutar postojećeg političkog establishmenta koje će tijekom narednih 5 godina biti primorani mijenjati paradigmu. Meni se osobno čini kako smo, na žalost, osuđeni da nas vode postojeći politički klubovi, ali se nadam da je moguće ujedinjenim pritiskom pojedinaca kao što ste Vi natjerati iste na promjene.

      • Dosadašnje iskustvo nam sugerira da su nove opcije na hrvatskoj političkoj sceni uglavnom populističkog karaktera. Bojim se da jedino one imaju dovoljno goriva za bilo kakav ‘proboj’. Takvi su međutim sposobni samo za napraviti štetu i kvar, tako da…

  7. Zamislimo da je splet okolnosti takav da državi s gornjeg grafikona možemo odbiti 50 milijardi kn i pričuvi 40 milijardi kn. Bilo bi tu tri puta više nego li je razlika do rekordnog plasmana realnom sektoru.

    Dakle, da je “poslovna klima” u državi bolja, banke bi se otimale za poduzetnike, trčale koja će prije s njima potpisati ugovor o kreditiranju (kao ono nekad telekomi za korisnike).

    Budući da moraju ili mogu plasirati to u bar prividno im (mogu one pogriješiti u procjeni) niže rizični plasman, ovi više rizični izvuku kraći kraj.

  8. Protivnik sam amaterokracije, koja je široko prodrla u sve sfere. To je posljedica, kao što je i uzrok, povlačenja ljudi od struke u svoje ‘bedeme’, umjesto da se organiziraju i aktivno suprotstave onima koji, navodno, sve znaju iako ništa ne čitaju.

    Ako ne sudjelujemo u javnom životu, nemamo koga drugoga kriviti za posljedice. Htio bih ohrabriti posebno one koji su drukčiji, koji pripadaju manjinama, da se oslobode straha i da, ne skrivajući svoj identitet, sudjeluju u demokratskim procesima u Hrvatskoj.

  9. Samo-održiva Amerika? Ili Amerika da bi održala sebe mora usput održati i ostatak svijeta? Globalizacija je sve malo zakomplicirala 😀
    https://finance.yahoo.com/news/powell-dons-mantle-world-central-050000449.html

    Nisam ekonomist pa ne mogu imati baš jako duboko mišljenje o svemu ovome ali čisto intuitivno mi ne zvuči baš najugodnije da monternu politiku toliko uvjetuju eksterni faktori, ne sviđa mi se baš previše ideja već spuštanja kamatnih stopa (možda Powell blefira?) i ne znam baš da razumijem onu teoriju o tome kako “svijet“ može spustiti njihovu neutralnu stopu za 1,5 %. Ali ako bi teorija imala smisla, onda je put snižavanju kamatnih stopa stvarno otvoren i “efikasno” tržište opet ispada u pravu s tim opet ludovanjem cijena dionica nebu pod oblake…

  10. Nešto mi nije jasno vezano za naš zdravstveni sustav. Koja je poanta u listama čekanja na neke radiološke pretrage dužim od godinu dana?? Zar je to “održivo”? Tu očito ponuda i potražnja nisu ni blizu ravnoteže. To ne može tako funkcionirati bez da se poveća ponuda. A za istu stvar u Sloveniji se npr. čeka 27 dana. Sulude neke stvari.

    Čekanje na takve pretrage gdje je glavna stvar “uređaj” je besmislica. Danas se lako može kupiti bilo kakve medicinske uređaje i isplatiti ih uz proizovoljno veliki ROI jer ljudi će uvijek biti spremni platiti i bilo kakvu dodatnu “participaciju” za pretrage.

    Razumljiv je problem kad nedostaje medicinskog osoblja, ali da u današnje doba usko grlo bude tehnika, to je baš jadno.

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.