Ulagačke osnove: Investicijski ciljevi i alokacija u investicijske klase

1. Ovo je možda, za tipičnog Hrvata, i najvažniji dio ‘serijala’. Jasno, ono što ćete ovdje pročitati o ovako opširnoj temi je samo uvod, skica. Ovo je zaista složena tema i molim da ne radite investicijske odluke na osnovu ovog članka, nego da vam posluži tek kao ‘otvaranje vrata’ u temu ulaganja.

Međutim, ono što znamo je da je navjeća štedno-investicijska odluka koju ulagači uopće donose alokacija imovine u investicijske klase (a ne prčkanje po investicijskim klasama, primjerice svakodnevno nošenje novca iz jedne banke u drugu ili ‘vrćenje’, kupnja-prodaja, dionica). Sjetite se primjerice što je značilo velika pozitivna alokacija u nekretnine na Balkanu, uz veliku negativnu (zaduživanje) u CHF.

A da ste s Warenom Buffettom investirali od 1964. (kupili njegove dionice), s uloženih 19 USD danas biste imali 212.000, ovdje (uz ažuriranje na današnje cijene).

Napomena: Tekst je prvi puta objavljen prije 2,5 godine. Ovdje je s minimalnim izmjenama, namjerno kako biste vidjeli kako stvari ‘drže vodu’.

Predlažem da pogledate i ove relevantne izvore o ovoj temi, nekih od najvećih financijskih institucija na svijetu:
– Fidelity: The importance of asset allocation
– AXA: Asset Allocation: A Strategy For Investment Success
– Wells Fargo: Your Assets: Allocate and Diversify

Odličan uvodni tekst imate na američkoj Komisiji za vrijenosne papire: Početnički vodič u alokaciju imovine, diverzifikaciju i rebalansiranje. U biti možete pročitati to i ne morate ovo moje 🙂

Zatim na
– CNN: Ultimate guide to retierement.
– Bankrate: Asset allocation calculator
– Investopedia: 5 Things To Know About Asset Allocation
– Yahoo Finance: How should I allocate my assets?

2. Tradicionalno, tipična ‘investicijska strategija’ u Hrvatskoj izgleda ovako, naivno, odnosno ‘primitivno’:
– u novcima (depoziti u banci) štedim
– u nekretnine (beton) investiram
– obveznice nemam
– dionicama se ‘igram‘ kad se tako osjećam (kad cijene porastu i pohlepa nadvlada strah) s onime što imam viška ‘za igru’.

Pitanje za čitaoce (anonimno):

 

3. Iako se i to tradicionalno (naslijeđe socijalizma) tako ne gleda, štednja i investiranje su zapravo jedno. ‘Štednja’ podrazumijeva odvajanje i spremanje za sutra, uz možebitnu zaštitu od inflacije. Ali danas su okolnosti potpuno drugačije. Inflacija (odnosno, šire gledano, obezvrijeđivanje novca), je često veća od kamata u banci, a uloga ‘štednje’ u svijetu sve većih potreba i neizvjesne mirovine potpuno je drugačija.

Možda i najveći rizik danas je inflacija ili obezvrijeđivanje novca kroz deprecijaciju valute, pa ‘štednja u banci’ tu često nije odgovor (a ni ona nije sigurna). Primjer deprecijacije je nedavni veliki pad eura spram svih važnijh valuta, čime je kupovna moć tih eura smanjena.

A prava uloga ‘štednje/investicije’ je sigurnost uz ostvarenje (odgovarajućeg) realnog (tj. povrh stope inflacije) prinosa.

3. Teško je zamisliti lošiju investicijsku strategiju od gornje. Naime:
– inflacija obezvrijeđuje novac
– nekretnine su ipak često hrpa betona i, po prvi put od kad se kod nas investira u nekretnine (50-ak godina) uvidjeli smo da im cijene mogu i padati (a mislim da će im značajno padati i dalje, demografski trendovi su katastrofalni, a porez bi mogao otjerati i ono malo ‘ulagača’ u nekretnine koji su ih i dalje gomilali bez namjere upotrebe)
– dionice su u razvijenom svijetu (i velikom dijelu ‘nerazvijenog’) glavna komponenta dugoročne štednje/ulaganja
– državne obveznice u Hrvatskoj imaju veći prinos od štednje u bankama, a po definiciji su sigurnije ulaganje

Napomena: Od kraja 2012., kad je ovaj tekst objavljen:
– cijene nekretnina u Hrvatskoj su jako pale
– doinice u svijetu su jako narasle, pa čak i u Hrvatskoj usprkoj katastrofalnoj gospodarskoj situaciji (iako je ovo malo duža priča, naime relevantnost indeksa CROBEX, kao i činjenica da je hrvatsko tržište neefikasno, pa je potrebna tzv. aktivna alokacija – odabir dionica – a ne samo alokacija u dionice)
– cijene hrvatskim obveznicama su jako porasle, upravo zato jer su davale veliku kamatu, pa su na dva načina zaradile više od štednje u bankama

4. Pri ulaganju imovine su možda najbitnije stvari:
A. Imati investicijske ciljeve i
B. Gledati imovinu integralno.

Namjene/ciljevi portfelja mogu biti, primjerice:
– ulaganje (u štednju) za starost
– štednja za školovanje djece
– opća (nenamjenska) štednja
– …
a integralni pogled je bitan u smislu određivanja rizičnosti i očekivanog prinosa portfelja (koji su uglavnom povezani). Recimo da u svojoj ukupnoj imovini imate puno gotovine, koja znači likvidnost – primjerice, manja šansa da ćete morati zagrabiti u npr. portfelj za školovanje djece u slučaju neplaniranih rizika, kao što je bolest. Tada tada u tom portfelju možete imati dugoročniji pristup s, primjerice, preuzimanje više rizika nelikvidnosti ali s većim očekivanim prinosom.

5. Općenito, svaka investicijska klasa (novac, obveznice, dionice, nekretnine) ima svoj profil (očekivanog) povrata i rizičnosti. Rizičnost se u ovom kontekstu smatra volatilnost cijene, ali ju za svoje potrebe možete shvatiti i kao ‘rizik od gubitka’ itd.

Pri tome je osnovno načelo: što veći rizik, to veći i očekivani prinos. Odnosno obratno, što želite veći očekivani prinos, to trebate pristati na veći rizik.

No, u skladu s Modernom teorijom portfelja (koja je svakako u velikom dijelu stalno podložna reviziji, ali za mnoge stvari daje dobru okosnicu razmišljanja), rizičnost nije u (svim) investicijskim klasama korelirana; naime, moguće je, krećući od portfelja koji se sastoji od manje rizičnih klasa, dodati rizičniju klasu (ali većeg očekivanog prinosa) i time, jasno, povećati očekivani prinos, ali istovremeno i smanjiti ukupnu rizičnost portfelja.

Primjerice, u portfelj koji se sastoji od dionica i obveznica možete dodati (ali ne bezveze) dionice i tako povećati očekivani prinos, ali i smanjiti rizičnost portfelja.

6. Stadardno, dugoročni portfelji (mirovinski fondovi, zaklade, osobna dugoročna štednja) u razvijenom svijetu imaju za osnovicu dionice. To je zato jer (se) na idejnoj razini time sudjeluje u stvaranju bogatstva svijeta i štiti od inflacije.

Primjerice, norveški Naftni fond, koji ulaže novac od nafte za blagostanje budućih generacija Norvežana (veličine preko 7.000 milijardi kuna!), ima uloženo 60% u dionice.

Tehnički, to se očituje kroz tzv. premiju na rizik za ulaganje u dionice, tj. engl. equity risk premium. Pri tome morate biti svjesni da svakog ulagača zanima budućnost, te se ne treba oslanjati na prošlost. Tako da ni u kom slučaju ne možete znati kolika je ta premija sada, ima li je, i hoće li je biti u budućnosti, ALI, u prošlosti se ona otprilike kretala oko 4-6% godišnje.

Ovo su podaci iz vjerojatno najcitiranijeg izvora, knjige Triumph of the Optimists: 101 Years of Global Investment Returns, koja pokazuje koliko su u razdoblju 1900.-2000. dionice u raznim zemljama i svijetu.

(Realni prinos znači prinos povrh stope inflacije.)

Uočite da ovo uključuje dva svjetska rata!

Također uočite nevjeroajtnu snagu ‘ukamaćivanja’, 4,9% godišnje tokom 101 godine znači 124 puta više, tj. od jedne kune nastaje 125 (ovo je u realnim iznosima, dakle povrh stope inflacije).

Ovi rezultati nisu ‘stari’, jer su samo do 2000. Ovdje imate ažuriranje s novim podacima.

7. Upravo zato mirovinski fondovi, iznimno dugoročni ulagači koji imaju vrlo osjetljivu misiju (osiguranje prihoda u starosti kad je za većinu ulagača prekasno za popravak) većinu imovine imaju u dionicama, što možete vidjeti, primjerice u ovoj studiji (npr. stranica 8): Global Pension Asset Study 2012.

Ovdje je vrlo važno (ako niste bliski s ovom temom) uočiti više stvari:

a. ‘Ostala’ imovina uključuje ulaganje u VC fondove i hedge fondove, dakle opet velikim dijelom alokacija u dionice.

b. Razdioba fondova na DB – ‘defined benefits’ i DC – ‘defined contributions’. DB fondovi su oni koji članovima ‘obećaju’ točno određene visine isplata na kad odu u mirovinu (u biti, dostizanje neke određene visine imovine pri odlasku u mirovinu) te stoga oni teže onim instrumentima za koje mogu preciznije računati očekivani prinos (makar žrtvovali prinos), tj. obveznicama. No čak i takvi se ‘usude’ veliki ili najveći dio portfelja staviti u dionice. Ali kad se nema tog ograničenja, jasno i izloženost dionicama može biti veća.

c. Važan je i vremenski horizont. Naime, što je članstvo u prosjeku starije (pa se bliži trenutak isplate), to i alokacija više naginje obveznicama. Prikazani fondovi imaju u prosjeku staro članstvo, znatno starije nego hrtvaski fondovi (a propos, vidimo da bi s obzirom da su hrtvaski fondovi DC i s mladim članstvom, bilo od njih razumno očekivati čak i 60% alokacije u dionice).

Ovo je ujedno i razlog zašto, primjerice, Bill Gates (manje-više najbogatiji čovjek na svijetu) sredstva od prodaje dionica Microsofta i sredstva koja zbog svojih investicijskih ciljeva (skoro cijelu imovinu je donirao tj. obećao donirati za razne filantropske ciljeve) svakako ne bi htio izgubiti, a htio bi joj povećati vrijednost, ulaže u dionice: ovdje.

8. U Hrvatskoj, nažalost, većina ulagača shvaća dionice upravo suprotno: kao špekulativno ulaganje ‘viška’ sredstava, umjesto kao okosnicu dugoročne štednje (već rečeno, ali na ovom mjestu zaslužuje i posebnu točku).

9. Bitan element alokacije je i likvidnost, pogotovo u ovakvim vremenima. Klase većeg očekivanog prinosa i veće rizičnosti (VC fondovi, dionice, nekretnine) najčešće imaju i manju likvidnost (ali i štednja u slučaju ‘zamrzavanja’ može biti očito vrlo nelikvidna), pa pri alokaciji imovineu investicijske klase treba i to imati na umu.

10. Alokacija u investicijske klase u drugoj dimenziji uključuje i alokaciju u domaću i stranu imovinu, znači hrvatski ulagači trebaju npr. razmotriti i alokaciju u strane dionice i obveznice. Ja, primjerice, uopće ne ulažem u inozemne dionice nego samo hrvatske, a to je zato jer smatram da je tržište vrlo neefikasno i da nudi velike prilike – ali to je moje stajalište, koje i ne mora biti točno.

Evo jednog primjera alternativnih alokacija, zamislite srazmjeno velikog hrvatskog ulagača, npr. 5 milijuna kuna.

Strategija A: Svih 5 milijuna u hrvatsku banku (u eurima).
Strategija B: 4 milijuna u švicarsku banku, 1 milion u hrvatske dionice.

Iako u Hrvatskoj, vjerujem, debelo prevladavaju strategije sličnije ‘A’, mislim da je strategija ‘B’ daleko bolja, kad se gleda portfeljno, kako bi se i trebalo gledati (većina naivnih ulagača će odabrati ‘A’ jer je ‘štednja u hrv. banci povoljnija nego u švicarskoj, a štednja u hrv. bankama je daleko manje rizična od ulagana u hrvatske dionice).

Mislim da strategija B ima i znatno manju rizičnost i znatno veći očekivani prinos.

Uočite da ako ne investirate u inozemne investicijske klase, načelno gledajući niste postigli moguću disperziju (otklanjanja rizika) jer je u svemu ostalome inherentan isti, državni rizik. (Kažem ‘načelno’ jer smatram da je i profil nekih hrvatskih dionica takav da ima malu ili čak negativnu koreliranost s hrvatskim državnim rizikom, bilo zato jer pripadna tvrtka većinu operacija ima u inozemstvu ili radi za izvoz, ili zato jer bi u slučaju ‘grčkog scenarija’ imala kupce po većoj cijeni od sada tržišne.)

11. Unutar investicijske klase vrijede ista pravila (očekivanih prinosa i rizika, disperzije). Alokacija u 7-8 dionica je dovoljna za većinu disperzije.

Pri tome je vrlo važno za razumjeti da je potpuno razumljivo da neće sva ulaganja biti jednako dobra. Na nekima ćete vjerojatno izgubiti – ne možete na svima dobiti! I vjerojatno ćete imati nešto kao Paretova razdioba, recimo da će vam 30% ulaganja donijeti 70% dobitaka, i obratno. Vaš cilj nije dobiti u svakom ulaganju! Vaš cilj je integralni prinos portfelja.

12. Ulaganje u nekretnine je dio alokacije ukupne imovine koji trebate gledati integralno. Ako npr. iamte stan u Zagrebu koji je vrijedan možda 150.000 eura, a ostala imovina (dionice, štednja, obveznice) vam je možda vrijedna 50.000 eura, da li ste sigurni da želite 3/4 portfelja imati u jednu zaista rizičnu (i po mom sudu, neperspektivnu) klasu imovine? Pogrešno je promatrati taj dio imovine izdvojeno, kao da je to dio imovine koji ne potpada pod uobičajenu investicijsku logiku. A ako mislite ‘to je onaj dio imovine koji ću ostaviti svojoj djeci’, da li ste sigurni da oni baš žele živjeti tu, da li je to različito od onih koji naprave kuću od tri kata ‘za svako dite po jedan’, itd.

13. Najveći neprijatelj naivnog ulagača kad već i alocira dio imovine u dionice ili obveznice) je dnevni fokus, nervozno praćenje cijena ulaganja, izbezumljenost i histerično-hiperaktivne odluke koje odatle slijede. Pogledajte primjerice ulaganje u jednu vrlo nelikividnu investicijsku klasu (za koju ne vidim kako joj može rasti vrijednost) s izuzetno velikim troškovima transakcija (5% poreza + npr. 2%+2% brokerske provizije): nekretnine. Ulagačima u nekretnine ne pada na pamet svaki dan gledati koliko taj dan mogu dobiti za tu nekretninu (s obzirom na ponude koje realno može dobiti taj dan), a da ne govorim nekoliko puta dnevno. S druge strane, velik broj (hrvatskih) ulagača u dionice svaki dan provjerava cijene, veseli se ili tuguje i možda radi pogrešne odluke (a histerična hiperaktivnost je sama po sebi takva).

S druge strane, jedan od najvećih prijatelja je periodična, recimo godišnja, revizija ciljeva i alokacije imovine portfelja, koju opet malo tko radi.

Za ilustraciju, svima onima koji se nerviraju oko dnevnih promjena cijena dionice, preporučam ovaj moj tekst u Jutarnjem listu prije točno godinu dana, u kojem sam eksplicitno spomeuo jednu jedinu dionicu. Nakon godine dana uzrujanih promjena cijena ‘gore-dolje-hoće-neće-prodaj-kupi-simo-tamo-bla bla …’, nekretnine su tu gdje jesu (a gdje zaista jesu pitajte one koji ih zaista sada žele ili moraju prodati, a ne one koji ne prodaju aktivno), a ta dionica je porasla 56%. Pa zar nije bolje ne zamarati se dnevnim promjenama cijena?

14. Alokaciju u investicijske klase možete postići direktnim odabirom instrumenata ili uplatom u odgovarajuće fondove. Što se alokacije inozemnog dijela portfelja (u dionice i obzvenice), mislim da tu nema dileme, da ulagač iz Hrvatske treba ulagati u pasivne (indeksne) fondove, i to uz što manje naknade. U svakom slučaju izbjegavati savjete ‘znalaca’ koji ‘vješto’ odabiru dionice na razvijenim tržištima (jer oni ZNAJU!).

S druge strane, smatram da je hrvatsko tržište vrlo neefikasno, te da se uz malo truda može naći ulaganja koja su i sigurnija i većeg očekivanog prinosa od prosjeka; ALI da i dalje ima vrlo opasnih ulaganja, tj. dionica. Kako također smatram da su cijene dionica nekih velikih tvrtki (koje stoga znatno utječu na indeks) sada ipak bliže njihovim stvarnim vrijednostima, mislim da indeksni fondovi ni u Hrvastkoj nisu loše rješenje (ali da bi trebalo izbjegavati miš-maš fondove koji mješaju hrvatske dionice s međunarodnima, a za velike naknade).

Idući nastavak je ovdje: Ulagačke osnove (Intermezzo): Razlika između investicije i špekulacije.

Napomena: Ovaj tekst se ni na koji način ne može shvatiti kao  savjet za ulaganja. Svatko treba samostalno, ili uz pomoć osoba ili institucija od povjerenja odlučiti o svojim ulaganjima. U tom smislu, ovaj tekst je samo motivacija za daljnje naprednije i konkretnije proučavanje investicijskih okolnosti s obzirom na potrebe svakog pojedinog ulagača.

11 replies »

  1. Vrlo edukativno i pohvalno. Počela sam preispitivati svoje ciljeve i strategije. Malo sam zapela na alokaciji, pogotovo ono sa gotovinom u švicarsku banku. Nema toga puno ali posijali ste malo straha u mogućnost kolapsa države, banaka…. Čini mi se kako bi samo prebacivanje novca bilo jako skupo. Vjerovatno postoje načini, ali ne pronalazim baš puno informacija o tome. Moram evo iskoristiti priliku i izraziti želju da obradite temu trgovanja dionicama u inozemstvu, ukoliko i sami smatrate temu interesantnom. Po meni je to još jedna alternativna alokacija. U svezi toga također lutam bespućima interneta i tražim kako povoljno i sigurno trgovati vani. Zbog visokih naknada vidim da je najbolje otvoriti direktno račun kod inozemnog brokera, no tu su milijun pitanja: koji broker (s obzirom na sigurnost, pouzdanost), porez u rh, naknade i sl.

  2. Mislim da je jako teško i pogubno učiti na vlastitim greškama (izgubljenom novcu). Da sam bar upola toliko znao kada sam počeo prije desetak godina SLUČAJNO ulagati i radio početničke greške. Ko priznaje, pola mu se dodaje…hehe. Uglavnom, GANJAO sam po jedno te istom, ulagajući u dividendne dionice a u investicijskim fondovima gledao PROŠLOST u dobiti. Kešovina po principu dolar-euro, pa nek se goji ( vezivanje po 24 mj, sa ubibože postotkom kamata). Dalje, gledanje i praćenje portfelja na tjednoj , dnevnoj bazi, i panično prebacivanje, prodavanje kad i malo dolazi u crveno…točno tako kako je i gospodin Nenad napisao. Panično, manično, bez cilja i vizije, ono na principu imam, neznam, pušim. I još sam morao ganjati brokere i odlaziti osobno u banke etc. Zadnjih 5 godina sam se sredio i mogu reći da stalno učim, makar nemam veze sa financijama i ekonomijom, trgovinom i sl. Znači mali do srednji ulagač-amater. Portfelj od 10 dionica (hrvatske) većinom turisti, pa industrija, malo prehrane, nesto farmaceutike i holding nekretnine u turizmu u tragovima. Od toga samo 2 dividendne ( jedna stara i jedna slučajno). I 4 odnosno 6 investicijskih fondova, i to birana po njihovim portfeljima,a ne sa prinosima, s time da omjer uloženog kapitala 70-20-10%. Na kraju kad sve zbrojim i oduzmem, imam čisti godišnji prinos otprilike od 10-12% a na dionicama (uff) 30%-50% ne racunajuči dividendice, koje re ulažem. Isto tako, pogledam po kvartalima, ili godišnje, pa se ne zamaram, a lijepo je guštat ljeto i u slatkim mukama čekati jesen i rezultate. Kada sam izračunao koliko sam IZGUBIO, odnosno koliko sam mogao ZARADITI u ovih 5-7 god, pao sam na dupe. Cijena tvrdoglavosti i neznanja. Zajeb sa nekretninama neću ni spominjati…Ukratko hvala gosp NB, hvala na ovom postu i učite, učite učite. Aha, zaboravio moj cilj: u 50.toj godini imati osobnu mirovinu od 7500 kn netto ( a prasići se i dalje goje). Želim Vam puno uspjeha i zdravlja!

      • GRESKE: ht manija i slijepo ganjanje dividentnih dionica. nestrpljenje. panika i dnevno pracenje burze. nedosljednost i slusanje okolo sto svi pricaju. necitanje i neproucavanje tematike.ulaganje u beton nekretnine i apartmane tipo: biti ce turista ka poslije kise glista…sala mala. da zavrsim, najbitnija pogreska je nediverzifikacija kapitala…iz kesha u fond iz fonda u devize iz deviza u ht i ukrug…sram me svega ali osobna koza je najgora skola. lijep pozdrav i ucite na mojim greskama.
        p.s. laptop nema cro font, ali mislim da se razumijemo

  3. Nenade….moja priča je već ispričana ali ukratko da ne duljim ide ovako,2011g.imao sam novaca prodajući nekretninu(kuću od bake) i pritisak obitelji je bio da kupim stan ili neku drugu kuću za svoju obitelj međutim moj unutarnji glas tj. feeling mi je bio jači i kupio sam tisuću komada KORF-a po 80kn dugoročno ali tad sam učinio početničku grešku prateći dionicu svakodnevno te sam nakon što je dionica porasla na 160kn odlučio prodati većinu dionica i ulupati novac u građevinare….gubitak od 50% i ponovo povratak u KORF(naravno na 20%većoj cijeni) i tu je priči kraj…Poanta svega je pažljivo i pametno odabrati najperspektivniji sektor a ujedno i najmanje rizičan kako za rizik zemlje tako i za samu firmu/dionicu te u odabrane dionice investirati barem na rok od 5 godina.

  4. Kao sto sam obecao, lagano cu samo podvuci crtu ispod 2015. U fondovima imam 13,23% plusa (6 OIF), a u dionicama 30% zaokruzeno ( portfelj od 8 dionica) , 2 mirovinca III stupa, oduzmem li inflaciju….jao jao nesto oko 4% (sa time da ih vode profici, a ja sam si ono gore sam slozio). Gotovinu sam skoro potrosio na predivan tjedan u Londonu i UK, malo sjeverne Italije, i ostatak peglam vec ovaj tjedan zasluzenim odmorom kroz Francusku od sjevera do juga. Nikad mirnije i optimističnije nisam čekao proljeće! Želim svima puno zdravlja, srece, uspjesnu i sretnu novu 2016.godinu! 😀

  5. g. Bakic, bilo bi super ako biste s edukativnog stajalista u nekom od sljedecih objava pojasnili koje valuacijske metode preporucate recimo obzirom na sektore. Citam puno o tome u zadnje vrijeme i puno je toga, ono sto shvacam da nisu sve valuacije dobre za sve kompanije, GIGO izazov, itd. Puno ste i pisali o tome davajuci konkretne analize. Za nas pocetnike u ovoj rubrici vise o tome imati priliku citati bilo bi super. Poz

Odgovorite!

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s